Franja

splendeō -ēre (menda sor. z lit. spléndžiu svetim in (vendar nezanesljivo) z gr. σπληδός pepel) blesteti (se), bleščati (se), bliščati (se), lesketati (se), svetlikati (se), svetiti (se), svetleti, biti svetel (žareč, žaren, sijoč), sijati, žareti, izžarevati: Enn. ap. Macr., Cat., Tib., Iuv., Mart. idr., oculi iam splendent mihi Pl., claro splendere colore Lucr., splendet tremulo sub lumine pontus V., splendet in mensa tenui salinum H., iam nec Lacenae splendet adulterae famosus hospes (= Paris) H. in ne leskeče se več v svoji lepoti, late qui splendeat … assuitur pannus H., cubiculum splendet marmore Plin. iun., non toga splendeat, ne sordeat quidem Sen. ph.; pogosto pt. pr. splendēns -entis blesteč (se), bleščeč (se), bliščeč (se), lesketajoč (se), svetlikajoč (se), svetleč (se), sijoč, sijajen, svetel, žareč, žaren, izžarevajoč: splendens stella candida Pl., splendenti lancea ferro O., labra splendentia V., Glycerae nitor, splendentis Pario marmore purius H., splendentior igni clipeus Cl.; metaf.: virtus splendet per sese semper Ci., quod splendere alienā invidiā voluissent L. odlikovati se (sloveti) drugim v škodo, splendebat hilare poculis convivium Ph. je bila sijajna, splendet extremus decor Sen. tr., auctores in equestri ordine splendentes Plin. slavni, imenitni.

Opomba: Poznolat. pf. splendui: Aug.

split up prehodni glagol
razdeliti (kaj) (among med)
neprehodni glagol
biti (s silo) razdeljen

to split up the work razdeliti (si) delo
the police split up the meeting policija je razgnala zborovanje

spondeō -ēre, spopondī, spōnsum (sor. z gr. σπένδω prinašam pitno daritev, v med. sklepam pogodbo (s slovesno pitno daritvijo), σπονδή pitna daritev)

1. (kot držpr. in jur. t.t.) po vsem pravem in slovesno obljubiti (obljubljati), obečati (obečavati), obetati, zavezati (zavezovati) se, obvezati (obvezovati) se, zaobljubiti (se), priseči (prisegati), zapriseči (zaprisegati); abs.: qui stulte spondet Ca. fr., quis spopondisse me dicit? Ci., spoponderunt consules, legati, quaestores, tribuni militum nominaque omnium, qui spoponderunt, exstant L.; z acc.: si quis, quod spopondit … non facit, … condemnatur Ci., illis spondere pacem L., fenoris tui, quod stipulanti spoponderam tibi, reliquam particulam percipe Col., qui spondet mille nummûm? P. Africanus ap. Gell.; v pass.: spondebatur aut pecunia aut filia nuptiarum causā (gl. spodaj pod 2. b)) Varr., pecunia sponsa Varr.; z ACI: si spopondissemus urbem hanc relicturum populum Romanum L., ego mea fide spondeo futurum, ut … Plin. iun. Od tod subst. pt. pf. spōnsum -ī, n = spōnsiō
a) obljuba: sponsum negare H. krivoprisežno prelomiti.
b) pogodba, zaveza, zaveznost: Varr., ex sponso egit Ci. po pogodbi.

2. occ.
a) (pred sodnikom) zagotoviti (zagotavljati), (za)jamčiti (zajamčevati), porokovati, biti porok: se quisque paratum ad spondendum Icilio ostendere L., ita vindicatur Virginia spondentibus propinquis L.; v sup.: hic sponsum vocat H. me hoče za poroka, zahteva moje poroštvo, fraudator homines cum advocat sponsum improbos Ph., sponsum descendam, quia promisi Sen. ph.; s pro: quod pro Cornificio spopondisse dicit Ci. ep., ut ego doceo gratiosum esse in sua tribu Plancium, quod … pro multis spoponderit Ci., spondere levi (takemu, ki nima kredita) pro paupere H., pro iudicato (za obsojenca) Sen. ph.; z acc. (= za koga): sustine carnifex! adsum, quem spopondit Hyg.
b) hčer obljubiti (obljubljati, obetati) za ženo, zaročiti (zaročati): tuam sororem filio posco meo. Spondeo Pl., spondesne, miles, mihi hanc uxorem? Pl., sponden' (gl. opombo spodaj) tuam gnatam filio uxorem meo? Poeta ap. Varr., itidem spondebat Sulpicius ap. Gell.; v pass.: scis (sc. Pamphilam) sponsam mihi? Ter. Od tod subst. pt. pf. α) spōnsus -ī, m zaročenec, ženin: Tit. ap. Non., Ci. idr., cognito … paludamento sponsi L., quae tibi virginum sponso necato barbara serviet? H., impiae sponsos potuere duro perdere ferro! H.; pesn.: sponsi Penelopae H. snubci, snubači. β) spōnsa -ae, f zaročenka, nevesta: Kom., Iuv. idr., flebili sponsae iuvenemve raptum plorat et vires H., sponsus et sponsa Isid., sponsus sponsaque Icti.; preg.: suam cuique sponsam, mihi meam Atilius in Ci. ep. (Ad Atticum) = vsakemu po njegovem okusu.
c) vedežujoč (prerokujoč) obljubiti (obljubljati), obetati: illius et dites monitis spondentibus Indi Val. Fl., sponde adfore reges Val. Fl., de infante Scribonius mathematicus praeclara spopondit Suet.; o zvezdah: te fera nec quicquam placidum spondentia Martis sidera presserunt O.

3. metaf. sploh zatrdno obljubiti (obljubljati), obetati, zagotoviti (zagotavljati), (za)jamčiti, porokovati, porok biti: pater et filius ut tibi sponderent Ci. ep., non, si mihi Iuppiter auctor spondeat, hoc sperem V.; z acc.: iis honores et praemia spondere Ci., fortissimis legionibus pecunias, agros spopondistis Ci., nec solam spondere fidem (molčanja, molka) O., officium (uslužnost) commisso spondet amori O., impunitatem vitiis suis spondere Lact.; z acc. z de: quod ego non modo de me tibi spondere possum, sed de te etiam mihi Ci. ep., tantum sibi vel de viribus suis vel de fortuna spondentes Iust. toliko zatrdno si obetajoč, toliko zatrdno se nadejajoč, multa sibi de lenitudine Romana spondebant Amm.; z ACI: Pansa aut morte aut victoria se satisfacturum rei publicae spopondit Ci., eorum commoda curae nobis fore spondemus Ci., spondebantque animis … id quod instaret (sc. bellum) P. Cornelium finiturum L., spopondit Lacedaemonios eo nolle classe confligere, quod … N., at ego fide meā spondeo futurum ut omnia … invenias Plin. iun. slovesno ti dajem besedo; s samim inf.: oboedire praeceptis promptissime spoponderunt Amm.; occ. (o neživih subj.) zatrdno obljubiti (obljubljati), obetati, zagotavljati, dati se (biti moč, moči se, smeti se) pričakovati kaj od česa: (sc. epistulae tuae) iam non promittunt de te, sed spondent Sen. ph., quod prope diem futurum spondet et virtus et fortuna vestra L., quod (sc. ingenium) magnum spondebat virum Iust.

Opomba: Spondēn' = spondēsne: Pl.; pf. tudi spepondī: Valerius Antias ap. Gell. (po Gell. tudi pri Ci. in C.), spondisti, sponderit: It., sponderis: Vulg., sponsis = spoponderis: Formula vetus ap. Fest.

sponge² [spʌndž] prehodni glagol & neprehodni glagol
umivati (se), prati (se) čistiti (se), drgniti (se), treti (se) z gobo
vojska čistiti (cev strelnega orožja); napojiti se; nabirati (morske) gobe
figurativno biti zastonjkar (prisklednik, parazit), živeti na tuj račun, zastonj jesti ali piti, pustiti si plačati (večerjo itd.); iztisniti (kaj) (from iz)

to sponge a dinner zastonj priti do večerje
to sponge on one's friends živeti na račun svojih prijateljev
they sponge on him mora jim plačevati (dajati) za pijačo

sponsor² [spɔ́nsə] prehodni glagol
jamčiti, biti porok (za); podpreti (predlog)
ameriško botrovati (čemu); prevzeti pokroviteljstvo (nad); pospeševati; vzeti v zakup (radijski program v reklamne namene)

spoon² [spu:n] prehodni glagol
zaje(ma)ti z žlico (navadno out, up)
žličasto izdolbsti
neprehodni glagol
loviti ribe z blestivko
sleng biti zateleban (zaljubljen)

sportsman množina sportsmen [spɔ́:tsmən] samostalnik
športnik, ljubitelj športa; lovec, ribič
figurativno viteška oseba, ki hoče biti poštena tudi do svojega nasprotnika, fair oseba; ljubitelj konjskih dirk; dober (tvegav) igralec, igralska narava

správiti -im
1. unijeti ljetinu, uneti letinu: spraviti pridelek z njiv, v shrambo, žito v kaščo, seno s travnika v senik
2. staviti: spraviti ječmen v zemljo; spraviti dobiček v žep; spraviti otroka spat
staviti dijete u krevet; spraviti koga pod svojo oblast
staviti koga pod svoju vlast; spraviti koga pod ključ, v ječo
staviti koga u zatvor: spraviti v tek, v red, v sklad, v zvezo
3. poslati, otjerati (-ter-): spraviti človeka pod zemljo, v grob, na drugi svet
4. dati na čuvanje: spraviti denar očetu; denar je dal spraviti stricu
5. iznijeti, izneti: spraviti na dan, na svetlo
iznijeti na vidjelo
6. dovesti: spraviti na beraško palico
dovesti koga na prosjački štap; spraviti koga k zavesti
osvijestiti, osvestiti koga; spraviti koga na varno
dovesti koga na sigurno, bezbjedno (-be-) mjesto (me-); spraviti koga v zadrego, v obup
dovesti koga u zabunu, u očajanje; spraviti koga v slabo luč
dovesti koga u slabo svjetlo; spraviti koga v nevarnost
dovesti koga u opasnost
7. prisiliti, prinuditi: spraviti koga na kolena, na tla
8. unovčiti: spraviti kaj v denar
9. lišiti razuma: spraviti koga ob pamet
10. ukloniti: spraviti koga s poti, koga proč; spraviti se s poti, spod nog, iz hiše; spraviti koga proč
ukloniti koga, uništiti koga
11. proturiti: spraviti komu pismo v roke
12. napustiti, ostaviti, otići: spraviti se z doma
otići od kuće
13. latiti se, prihvatiti se: spraviti se k delu
prihvatiti se posla; spraviti se nad klobase
prihvatiti se kobasica; spraviti se nad koga
navaliti na koga
14. spremiti: spraviti obleko v omaro
15. spraviti se spat otići na spavanje, leći
16. spraviti kaj skupaj biti sposoban što učiniti

spring^*3 [spriŋ]

1. neprehodni glagol
skočiti, priskočiti; pognati se, planiti (kvišku); nepričakovano postati (into kaj)
hitro priti v neko stanje ali položaj; izvirati, privreti na, izhajati, imeti svoj izvor (poreklo), nastati (from iz)
nepričakovano se pojaviti (priti), pokukati; pognati, poganjati, priti na dan, zrasti, (vz)brsteti, vzkliti
figurativno priti do česa; izbočiti se, pokati, klati se, zviti se, skriviti se (o lesu)
vojska eksplodirati (o mini)
veterina biti brej, brejiti
zastarelo daniti se, svitati se

2. prehodni glagol
sprožiti
lov dvigniti, splašiti (ptice) z ležišča; pognati (konja) v dir; preskočiti (ogrado); skriviti, zlomiti (lesen predmet)
tehnično opremiti z vzmetmi
britanska angleščina, pogovorno "olajšati" koga (for a quid za funt)
figurativno nepričakovano (kaj) iznesti, načeti, sprožiti; postaviti (teorijo)

to be sprung sleng biti vinjen, pijan
to spring to attention vojska skočiti v pozor
the blood sprang to his face kri mu je planila v obraz
to spring to s.o.'s assistance priskočiti komu na pomoč
conviction has sprung upon him prišel je do prepričanja
to spring a covey of partridges dvigniti, preplašiti jato jerebic
the dog sprang at me pes je planil proti meni
the door sprang open vrata so se nenadoma odprla
to spring into existence nenadoma nastati
to spring to one's feet skočiti na noge
to spring to the eyes figurativno v oči pasti
he is sprang from (ali of) a famous family on izhaja (je potomec) slovite družine
to spring a horse pognati konja v dir
to spring a leak dobiti razpoko
the leaves are beginning to spring listje začenja poganjati
to spring jokes zbijati šale
to spring a mine upon s.o. figurativno presenetiti koga; prilomastiti v njegovo hišo
he sprang another three shillings, and I accepted ponudil (primaknil) je še tri šilinge, in jaz sem sprejel
to spring a surprise on s.o. presenetiti koga, pripraviti komu presenečenje
the tears sprang to her eyes solze so ji stopile v oči, so jo oblile
to spring a trap sprožiti past
the trap sprang past se je sprožila
the water springs boiling hot from the earth voda privre skoraj vrela iz zemlje
where did you spring from? od kod si se pa (ti) vzel?

squāleō -ēre (—) (—) (squālus hrapav od nesnage, strčeč, umazan)

1. biti hrapav, biti raskav, biti luskast (luskav), biti tog (odrevenel, trd), štrleti, strčati: squalentīs infode conchas V., picti squalentia terga lacerti V.; z abl. pokrit (prevlečen) biti s čim, poln biti česa, strčati od česa: Cl. idr., lorica squalens auro V., per tunicam squalentem auro V., maculis auro squalentibus V., Sil., squalentia tela venenis O., squalebant corpora morbo O., nigro squalentia tecta tabo O., fastigia squalebant musco O., humus squalet serpentibus O. gomazi (gomezi, mrgoli) od kač, vestes squalentes atro pulvere Lucan., cruore squalebat barba Sil., neque arma squalere situ ac rubigine velim Q., quidquid hirsutis squalet imaginibus Mart.; tudi: crines squalent a pulvere effuso Sil.; occ. zaradi suše strčati = suh biti, izsušen biti, usahel (presahel) biti: squalebant pulvere fauces Lucan., oraque proiectā squalent arentia linguā Lucan., squalebat tellus, squalentes campi Sil., diffugere undae, squalent fontesque lacusque Stat.

2. metaf. zaradi pomanjkanja nege od umazanije (nesnage) biti trd, strčati, biti umazan, biti nesnažen: Gell., Cl. idr., mihi supellex squalet atque aedes meae Pl., barba squalens V. umazana, coma squalens O. zmršeni, razmršeni, neurejeni, skuštrani; occ.
a) (v umazani obleki) žalovati, biti v žalni (žalovalni) obleki (opravi): luget senatus, maeret equester ordo, … squalent municipia Ci. (prim. squālor), squalebat civitas publico consilio veste mutata Ci.
b) (o zemlji, krajih) biti (ležati) neobdelan, biti (ležati) opuščen (pust), biti neposeljen, biti nepozidan: squalent abductis arva colonis V., squalentia arva Lucan., sterilis profundi vastitas squalet soli Sen. tr.

squall¹ [skwɔ:l]

1. samostalnik
močan sunek, piš vetra; nevihta (z dežjem in snegom)
figurativno hud prepir

black squall viharen veter s črnimi oblaki
white squall viharen veter brez oblakov
to look out for squalls oprezovati (na), paziti se pred nevarnostjo
they were caught in a squall presenetila (ujela) jih je nevihta

2. neprehodni glagol
biti viharen; vihrati

square² [skwɛ́ə]

1. prehodni glagol
dati (čemu) kvadratasto ali četverokotno (četverooglato) obliko, napraviti (kaj), otesati četverooglato; dati (čemu) pravokotne robove; položiti (kaj) pravokotno
matematika kvadrirati (število); karirati (papir); urediti, razporediti (kaj) (by po, v skladu z)
prilagoditi, prirediti (kaj) (to čemu)
izravnati; uskladiti (with z)
saldirati; izplačati, zadovoljiti (koga)
šport končati (tekmo) neodločeno
sleng utišati, podkupiti (koga), "mazati" (komu)
navtika namestiti križe jambora pravokotno na ladijski trup

2. neprehodni glagol
napraviti, delati pravi kot; imeti četverooglato obliko; poševno sedeti (na sedlu); skladati se, ujemati se (o računu); biti v skladu (with z)
spraviti se v sklad; urediti svoje zadeve

5 squareed 5 na kvadrat (5²)
to square (up) accounts with s.o. poravnati račune s kom; (tudi figurativno), obračunati s kom
to square the circle kvadrirati krog, figurativno lotiti se nečesa nemogočega
to square one's conduct with one's principles uskladiti svoje obnašanje s svojimi načeli
to square one's conscience pomiriti si vest
to square one's elbows razširiti komolce, s komolci si napraviti (dobiti) prostor
to square a number kvadrirati število
to square o.s. with s.o. pogoditi se s kom, (zopet) se zlágati s kom
he tried to square the police sleng skušal je podkupiti policijo
to square one's shoulders figurativno ostati trdovraten, hoteti doseči svoje
to square a stone oklesati kamen na 4 ogle
to square a theory to fit the facts prilagoditi teorijo, da ustrera dejstvom (praksi)
the facts do not square with the theory dejstva se ne skladajo s teorijo
to square timber oklesati hlod (deblo)
to square one's way of living to (ali with) one's square means svoje življenje prilagoditi ali urediti ustrezno svojim dohodkom

squash¹ [skwɔš]

1. samostalnik
zmečkanje, stisnjenje; nekaj zmečkanega
figurativno kaša
pogovorno gneča, množica, kup (ljudi); sadni sok; zvok ali šum, ki ga pri padcu povzroči mehak predmet (mehka žoga iz gume ipd.)

lemon squash pijača iz limoninega soka in sode

2. prehodni glagol
zmečkati, zdrobiti v kašo; sploščiti, zgnesti; izžeti
figurativno utišati (koga) s spretnim odgovorom; (v kali) zadušiti
neprehodni glagol
gaziti (z nogami), bresti; gnesti se, prerivati se, biti zmečkan, zmečkati se

to squash s.o.'s hopes uničiti komu upanje
that reply squashed him ta odgovor mu je končno zaprl usta

squeal [skwi:l]

1. samostalnik
cvilež, cviljenje, vreščanje, vrisk; oster, rezek krik; bevsk
sleng tožarjenje, ovadba, izklepetanje, izdajstvo

2. neprehodni glagol
cviliti, vreščati, bevskati
figurativno ugovarjati, pritoževati se
sleng izdati, ovaditi, izklepetati
sleng biti žrtev izsiljevanja
prehodni glagol
reči (kaj) z vreščečim (kričavim) glasom (često out)

to squeal on s.o. sleng zatožiti, ovaditi, izdati koga
to make s.o. squeal izsiliti (z grožnjami) priznanje od koga; izsiljevati koga

squire [skwáiə]

1. samostalnik
(podeželski) plemič, zemljiški gospod, veleposestnik; graščak
ameriško mirovni sodnik
zgodovina vitezov spremljevalec, oproda; kavalir, spremljevalec dame
pogovorno ljubimec

squire of dames salonski lev, ženski idol

2. prehodni glagol
spremljati (damo), biti kavalir (za kavalirja), biti na uslugo dami
zgodovina služiti kot oproda

squirm [skwə:m]

1. samostalnik
zvijanje (od bolečin)
figurativno nemirno sedenje (stanje, ležanje), (rahlo) premikanje, mencanje
navtika zapletenost, zamotanost (vrvi)

2. neprehodni glagol
zvijati se (kot črv); nemirno sedeti (ležati, stati); (rahlo) se premikati
figurativno biti v zadregi, ženirati se, ne vedeti, kam bi se skrili (od sramu, zadrege)

he squirmed out of it izvlekel se je iz zadeve
to squirm with shame zelo se sramovati
to squirm with embarrassment iz zadrege ne vedeti, kaj bi napravili

srborítiti -im biti nemiran, nestašan, prgav

stabulare

A) v. tr. (pres. stabulo) držati v hlevu, spraviti v hlev (živino):
stabulare le trote rib. gojiti postrvi v ribogojnici

B) v. intr. biti vzrejen v hlevu

stage² [stéidž] prehodni glagol
postaviti (dati) (igro) na gledališki oder, prirediti za oder; uprizoriti, inscenirati
figurativno pripraviti, prirediti za kaj; opremiti z odrom
tehnično obdati z odri
neprehodni glagol
biti primeren za uprizoritev na gledališkem odru

this drama stages well ta drama se dobro obnese (samo) na odru

stagger² [stǽgə] neprehodni glagol
opotekati se
figurativno omahovati, oklevati, obotavljati se, kolebati, biti neodločen, dvomiti; ženirati se; umakniti se (o četah)
prehodni glagol
vznemiriti, razburiti, zmesti, osupiti, zbegati, spraviti iz ravnotežja, omajati (vero itd.); razvrstiti (kaj) v cikcaku (da se izognemo sovpadanju)

to stagger under a burden opotekati se pod bremenom
to stagger to s.o.'s feet s težavo se dvigniti (spraviti) na noge
the news staggered him novica ga je osupila
to stagger with drunkenness opotekati se od pijanosti
to stagger office hours razporediti delovne ure tako, da se izognemo navalu v konicah zvečer in zjutraj