Franja

Zadetki iskanja

  • jeklarstvo samostalnik
    (gospodarska panoga) ▸ acélipar, acélgyártás
    kriza v jeklarstvukontrastivno zanimivo acélipari válság
    Menim, da se bo štiristoletna tradicija jeklarstva na Ravnah nadaljevala. ▸ Úgy gondolom, hogy az acélgyártás négyszáz éves hagyománya folytatódni fog Ravne na Koroškem településen.
  • jêklo (-a) n metal. acciaio:
    kovati, kaliti jeklo fucinare, temprare l'acciaio
    mišice kot iz jekla muscoli d'acciaio
    valjarna jekla laminatoio d'acciaio
    obložiti z jeklom rivestire in acciaio
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    elektrojeklo acciaio elettrico
    kovno jeklo acciaio da fucinatura
    kromovo jeklo acciaio al cromo
    nerjaveče jeklo acciaio inossidabile
    orodno jeklo acciaio per utensili
    paličasto jeklo acciaio in sbarre
    profilno jeklo acciaio profilato
    pudlano jeklo acciaio puddellato
    surovo jeklo acciaio grezzo
    tračno jeklo moietta
    vzmetno jeklo acciaio elastico (per molle)
  • jèli

    jèli da je res? it is true, isn't it?
    jèli da je tako? is it not so?, don't you think so?
  • jelka samostalnik
    1. Abies (drevo) ▸ jegenyefenyő
    hlod jelke ▸ jegenyefenyőrönk
    veja jelke ▸ jegenyefenyő ága
    lubje jelke ▸ jegenyefenyő kérge
    Povezane iztočnice: bela jelka, fraserjeva jelka, kavkaška jelka, korejska jelka, navadna jelka, orjaška jelka

    2. (novoletna jelka) ▸ fenyő
    okraševanje jelke ▸ fenyődíszítés
    okrašena jelka ▸ feldíszített fenyő
    pustiti pod jelko ▸ a fenyőfa alá tesz
    Decembra težko pričakujejo, da jim Božiček pod jelko pusti darila. ▸ Decemberben alig várjuk, hogy a Jézuska a fenyőfa alá tegye az ajándékokat.
    Povezane iztočnice: božična jelka, novoletna jelka, umetna jelka
  • jemáti (jêmljem)

    A) imperf. ➞ vzeti

    1. prendere;
    jemati otroka v naročje prendere il bambino in braccio
    jemati denar na posodo prendere denaro in prestito

    2. (delati, da pride kaj v posest) prendere; riscuotere:
    jemati podkupnino prendere, riscuotere la tangente
    jemati sobo prendere, affittare una camera
    jemati davke imporre, riscuotere tasse

    3. (delati, da ima kdo česa manj ali nima več) prendere, occupare:
    delo z mladimi mu je jemalo veliko časa il lavoro coi giovani gli prendeva molto tempo
    jemati komu pogum scoraggiare qcn.

    4. (delati, da kdo postane bolj suh, manj krepek) consumare, indebolire, svigorire:
    bolezen ga je vidno jemala la malattia lo consumava visibilmente

    5. (z glagolskim samostalnikom):
    jemati v službo, na delo assumere
    jemati v čiščenje pulire
    jemati v popravilo (čevlje) aggiustare, riparare
    jemati v obravnavo trattare qcs., discutere di qcs.
    jemati za hlapce prendere in servizio
    jemati za ženo, v zakon, za moža sposare, maritare

    6. (delati, da pride kaj z določenega mesta) prendere, cavare, togliere, estrarre:
    jemati kruh iz peči prendere il pane dal forno
    jemati denar iz obtoka togliere il denaro dalla circolazione
    jemati prtljago iz garderobe ritirare le valige dal deposito bagagli

    7. (črpati, dobivati) prendere, ricevere, attingere; (izposojati si) prendere; (kupovati, nabavljati) acquistare, rifornirsi:
    rastline jemljejo hranilne snovi iz zemlje le piante prendono le sostanze nutrienti dalla terra
    jemati knjige iz knjižnice prendere i libri dalla biblioteca
    jestvine jemati v isti trgovini rifornirsi presso un solo negozio

    8. (imeti določen odnos do česa):
    jemati za šalo prendere per scherzo
    jemati resno prendere sul serio

    9. (delati, da pride kaj v telo) prendere, ingerire:
    jemati zdravilo prendere la medicina
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pog. pren. vse jemlje hudič tutto va al diavolo, alla malora
    jemati dih mozzare il fiato, togliere il respiro
    pog. pren. jemati konec andare in rovina; ekst. essere in fin di vita, moribondo
    jemati vid togliere la vista, accecare
    žarg. jemati ure prendere lezioni
    besedo jemati iz ust, z jezika togliere la parola di bocca
    jemati koga na muho, na piko avercela, prendersela con qcn.
    jemati krivdo, odgovornost nase assumersi tutta la colpa, la responsabilità
    jemati na znanje prendere atto di qcs.
    jemati v zakup appaltare
    iron. jemati resnico v zakup (pretendere di) avere il monopolio della verità
    pog. jemati besedo nazaj ricredersi, rimangiarsi la parola
    jemati voljo demoralizzare, disincentivare
    jemati vzorce campionare

    B) jemáti se (jêmljem se) imperf. refl. (pojavljati se) venire, capitare, spuntare:
    le odkod se jemlje toliko ljudi da dove diavolo viene tanta gente!
  • jésti (jém) imperf. ➞ pojesti

    1. mangiare:
    jesti hlastno, kot volk mangiare voracemente, a quattro palmenti, come un lupo
    jesti kot ptič mangiare pochissimo
    drugega ne dela, kot je in spi non fa altro che mangiare e dormire
    pren. suh je, kot bi nič ne jedel mangia le lucertole
    jesti po naročilu mangiare alla carta
    jesti trikrat na dan mangiare tre volte al giorno, fare tre pasti
    jesti zastonj sbafare
    jesti na prostem mangiare al sacco

    2. tr. mangiare:
    jesti rastlinsko hrano mangiare cibi vegetali
    jesti premalo sadja in zelenjave mangiare poca frutta e verdura
    jesti nemastno mangiare in bianco

    3. (uničevati) divorare; (cor)rodere; asportare:
    gosenice jedo repo i bruchi divorano le rape
    rja je železo la ruggine corrode il ferro
    voda je zemljo l'acqua asporta la terra
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    pren. jesti bel, črn kruh vivere nell'abbondanza, nell'indigenza
    pren. pejor. jesti nekoga kruh vivere alle spalle di qcn.
    jesti komu iz rok essere ubbidiente, docile
    jesti z veliko žlico mangiare a quattro palmenti
    ne imeti česa jesti non aver da mangiare
    PREGOVORI:
    kdor ne dela, naj tudi ne je chi non lavora non mangi
  • jetníški (-a -o) adj. dei carcerati, dei detenuti:
    jetniška celica cella
    žarg. jetniška hrana sbobba
    jetniške obleke tute da detenuto
    jetniški paznik guardia carceraria, secondino
  • jézen (-zna -o) adj.

    1. arrabbiato, adirato, iroso, incollerito; pog. incavolato vulg. incazzato:
    jezen kot gad furente d'ira
    jezen, da kar piha sbuffa dalla collera

    2. (v povedni rabi)
    biti jezen na koga essere in collera con qcn., covare rancore contro qcn.

    3. knjiž. pren. (silovit, divji) furioso, violento, impetuoso

    4. knjiž. pren. (neugoden, hud) duro, avverso:
    jezni časi tempi duri

    5. pren. (ki odklanja obstoječe norme):
    jezni mladeniči giovani arrabbiati
  • jezíčen2 (-čna -o) adj. linguacciuto, chiacchierone, ciarliero, loquace; star.
    jezični dohtar avvocato; iron., pejor. leguleio (da strapazzo), dottor azzeccagarbugli
  • jêzik (-íka) m

    1. (organ) lingua:
    zgornji del jezika dorso della lingua
    konica jezika apice della lingua
    otekel, raskav, rdeč, vlažen jezik lingua gonfia, ruvida, rossa, umida

    2. gastr. (živalski jezik) lingua:
    goveji, svinjski jezik lingua di bue, di maiale
    prekajeni, soljeni jezik lingua affumicata, salmistrata

    3. (kar je po obliki podobno jeziku) lingua; linguetta:
    ognjeni jeziki lingue di fuoco
    jezik pri čevljih linguetta delle scarpe
    jezik pri denarnici linguetta del portamonete

    4. (organ pri človeku glede na pomembnost pri govorjenju) lingua:
    kaj nimaš jezika? non ce l'hai la lingua? hai perso la lingua?
    ugrizniti se v jezik mordersi la lingua

    5. (sistem izraznih sredstev za govorno in pisno sporazumevanje) lingua, linguaggio, parlata:
    govoriti, naučiti se jezik parlare, imparare una lingua
    lomiti, obvladati, razumeti, znati jezik masticare, padroneggiare, capire, sapere una lingua
    klasični, moderni jeziki lingue classiche, moderne
    germanski, romanski, slovanski, indoevropski jeziki lingue germaniche, romanze, slave, indoeuropee
    aglutinacijski, fleksijski, monosilabični jeziki lingue agglutinanti, flessive, monosillabiche
    kentumski, satemski jeziki lingue centum, satem
    angleški, italijanski, slovenski jezik (lingua) inglese; lingua italiana, italiano; lingua slovena, sloveno
    knjižni jezik lingua letteraria
    ljudski jezik parlata popolare
    manjšinski jezik lingua della minoranza
    materni jezik lingua materna, madrelingua
    občevalni jezik linguaggio popolare
    otroški jezik linguaggio infantile
    svetovni jezik lingua mondiale
    učni jezik lingua di insegnamento
    zvrstni jezik linguaggio settoriale

    6. pren. (kar kdo govori, pove) lingua, parola:
    paziti na svoj jezik frenare, moderare la propria lingua, stare attento a quel che dici
    sam jezik ga je è bravo solo a parole
    pren. pog. jeziki (opravljivci) malelingue

    7. knjiž. (način izražanja, vezano na določeno pojmovanje česa) linguaggio:
    kulinarični jezik linguaggio della gastronomia
    matematični jezik linguaggio della matematica
    FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
    jezik mu ni dal miru, da ne bi rekel non poteva non dirlo
    jezik ga je srbel, vendar ni rekel gli prudeva la lingua, ma si trattenne
    tekal je ves dan, da mu je jezik visel iz ust a furia di correre tutto il giorno aveva fuori la lingua
    jezik ji gladko teče, ji teče kot namazan ha la parlantina sciolta
    jezik se mu zapleta, zatika farfuglia, si impappina
    brusiti jezike na kom sparlare di qcn., tagliare i panni addosso a qcn., spettegolare su qcn.
    jezik za zobe! acqua in bocca!
    držati jezik (za zobmi) tenere la lingua a casa, essere muto come un pesce
    opletati, otresati jezik sparlare, criticare
    pokazati komu jezik mostrare la lingua, fare le boccacce, gli sberleffi
    vsemu svetu pokazati jezik infischiarsene degli altri
    lomiti si jezik parlucchiare una lingua
    pristriči, zavezati komu jezik tappare la bocca a qcn.
    kar naprej sukati, vrteti jezik non far che parlare, parlare continuamente
    polagati komu na jezik mettere le parole in bocca a qcn.
    govoriti, kar pride na jezik parlare a vanvera
    imeti dar za jezike essere dotato per le lingue, avere il pallino delle lingue
    prijeti koga za jezik prendere uno in parola
    imeti besedo na jeziku avere la parola sulla punta della lingua
    ne imeti dlake na jeziku non avere peli sulla lingua
    imeti dolg jezik avere la lingua lunga, essere un ciarlone, un pettegolo
    imeti nabrušen jezik avere la battuta pronta
    imeti strupen jezik calunniare, diffamare, sparlare
    etn. jezik (premični del trlice) gramolatrice
    geol. jezik roccia intrusiva
    bot. jelenov jezik lingua cervina, scolopendrio (Scolopendrium officinale)
    bot. mačji jezik ofioglosso (Ophioglossum)
    geol. ledeniški jezik lingua glaciale, di ablazione
    bot. navadni volovski jezik buglossa (Anchusa officinalis)
    zool. morski jezik (list) sogliola (Solea)
    inform. programski jezik linguaggio di programma
    med. obložen jezik lingua patinosa, sporca
    umetni jezik lingua artificiale
    PREGOVORI:
    kolikor jezikov znaš, toliko veljaš ogni lingua vale un uomo
    jezik tišči, kjer zob boli; kar govori jezik, čuti tudi srce la lingua batte dove il dente duole
  • jo|kati [ó] (-kam/-čem) weinen; (tuliti) heulen
    jokati s kom: mitweinen
    jokati za kom/čim (jemandem/einer Sache) nachweinen
    jokati, da bi se kamen omečil weinen, [daß] dass es einen Stein erweichen könnte
    jokati od veselja Freudentränenn vergießen
  • junák (-a) | -inja (-e) m, f

    1. eroe, eroina:
    pasti kot junak cadere da eroe
    grob neznanega junaka monumento al Milite Ignoto

    2. pren. (izredno pogumna, neustrašna oseba) prode, valoroso (-a)

    3. pren. (oseba, ki se odlikuje ob kakem dogodku) campione (-essa), supercampione (-essa):
    junak olimpijskih iger il supercampione dei giochi olimpici

    4. (kdor zbuja občudovanje in željo po posnemanju) eroe, eroina:
    vsaka doba ima svoje junake ogni tempo ha i suoi eroi
    iron. salonski junak eroe da salotto

    5. (postaven, krepek moški) uomo robusto, omaccione; fusto

    6. (osrednja oseba v literarnem delu) eroe, eroina; protagonista:
    glavni junak il protagonista
  • júrček1 (-čka) m

    1. bot. boleto, porcino (Boletus edulis)

    2. ekst. fungo:
    jurček (goba)
    za krpanje nogavic uovo da rammendo
  • jútranji (-a -e) adj. del mattino; mattutino:
    jutranji svit aurora
    jutranji časopis giornale del mattino
    jutranja halja veste da camera, vestaglia
  • jútro1 (-a) n

    1. mattino, mattina, mattinata:
    deževno, hladno, megleno, sončno jutro mattino piovoso, freddo, nuvoloso, soleggiato
    nedeljsko jutro mattino domenicale
    pomladansko, zimsko jutro mattino primaverile, invernale
    od jutra do večera da mattino a sera
    dobro jutro! buon giorno!
    rel. zvoniti jutro suonare il mattutino

    2. pren. (začetek) albori:
    jutro človeštva gli albori della civiltà

    3. star. (vzhod) mattino, Levante
  • káčji de serpent, serpentin, ophidien

    kačji pastir libellule ženski spol
    kačji pik (ugriz) morsure ženski spol de serpent
    kačji strup venin moški spol da serpent
    kačja zalega engeance ženski spol de vipères
  • kàd (-í) f

    1. tinozza, mastello, tino:
    tlačiti grozdje v kadi pigiare l'uva nel tino

    2. vasca:
    kamnita, železna kad vasca di pietra, di ferro
    kopalna kad vasca da bagno
    sirarska kad vasca per caseificazione
    teh. elektrolizna kad cella, vasca elettrolitica
    fot. fiksirna kad vaschetta di fissaggio
  • kadíti to smoke, to have a smoke; (v cerkvi s kadilnico) to incense

    kadíti se to smoke
    kadíti prepovedano! no smoking!, no smoking allowed here!, don't smoke!
    kadíti cigareto za cigareto to chain-smoke
    kadíti kot Turek to smoke like a chimney
    že dve leti ne kadim I have not smoked for two years
    toliko je kadil, da mu je postalo slabo he has smoked himself sick
    včasih kadim pipo I sometimes smoke a pipe
    ta cigara se ne kadi dobro this cigar does not smoke well
    kadi se it's smoky
    od konj se je kar kadilo the horses were steaming
    kadíti komu (figurativno) to matter someone
    kadíti se (dimiti se) to smoulder
    peč se kadi the stove is smoking
  • kadíti (-ím)

    A) imperf. ➞ pokaditi

    1. fumare:
    kaditi cigarete, cigare, pipo fumare sigarette, sigari, la pipa
    pren. kaditi strastno, kot Turek fumare come un turco
    prepovedano kaditi vietato fumare

    2. fare fumo, fumigare; incensare:
    kaditi vinograd fumigare la vigna
    kaditi s kadilnico incensare

    3. (prekajevati) affumicare:
    kaditi meso affumicare la carne
    kaditi z žveplom (žveplati) solforare
    kaditi sode (z žveplom) solforare le botti

    4. pren. incensare

    B) kadíti se (-ím se) imperf. refl. fumare, mandar fumo (tudi impers.); essere pieno di fumo:
    iz dimnika se kadi il camino fuma, manda fumo
    v sobi se kadi la stanza è piena di fumo
    pren. bežati, teči, da se vse kadi fuggire, correre a gambe levate
  • kadriranje samostalnik
    1. (o sliki ali filmu) ▸ keretezés
    filmsko kadriranje ▸ filmes keretezés
    kadriranje prizora ▸ jelenet keretezése
    Novi format slike zahteva nekaj več dela in drugačen način kadriranja. ▸ Az új képformátum egy kicsivel több munkát és más keretezési módszert igényel.

    2. (o zaposlovanju) ▸ káderezés
    politično kadriranje ▸ politikai káderezés
    Anketiranje je tudi pokazalo, da v javnosti prevladujejo tisti, ki več političnega kadriranja pripisujejo prejšnji kot sedanji vladi. ▸ A közvélemény-kutatás azt is kimutatta, hogy a lakosság inkább az előző kormánynak tulajdonítja a politikai káderezést, mint a jelenleginek.
    Vsekakor politično kadriranje prodira v vse pore naše družbe, celo čistilke po osnovnih šolah dobivajo službo zaradi svoje pripadnosti, da ne govorim o kakšnih drugih zadevah. ▸ A politikai káderezés teljesen áthatja társadalmunk minden pórusát, még az általános iskolai takarítónők is a hovatartozásuk miatt kapnak állást, nem is beszélve más dolgokról.
    kadriranje v nadzorni svet ▸ káderezés a felügyelőbizottságba