Franja

overtrade [ouvətréid] prehodni glagol
ekonomija prezasititi tržišče, trgovati nad svojo finančno zmogljivostjo

paddle-box [pǽdlbɔks] samostalnik
navtika kolesnjak, lesena paluba nad kolesom

pȁla ž (lat. pala)
1. pokrov keliha (katol.): -om pokriti kalež
2. kovinska plošča z reljefi, na prednji strani oltarja, slika nad oltarno menzo

palimpsest [pǽlimpsest] samostalnik
palimpsest, mlajši zapis nad zbrisanim prvotnim

per-dō -ere -didī -ditum (per in dare)

1. pogubiti (pogubljati), ugonobiti (ugonabljati), uničiti (uničevati), ubiti (ubijati), (u)moriti, usmrtiti (usmrčevati), pokonč(ev)ati, onesrečiti (onesrečevati): N., H., Petr. idr., perdendum mortale genus O., puerum perditum perdere Ci. docela pogubiti, funditus civitatem Ci., aliquem capitis Pl. vzeti komu življenje, izročiti koga smrti, nos quidem miseras perdidit Ter. ali quae (sc. mors) omnes cives perdiderit Ci. je (močno) užalostila; pesn.: serpentem O. ubiti, aethera umbrā Val. Fl. zatemniti.

2. (nravno, moralno) izpriditi (izprijati), (po)kvariti, pohujš(ev)ati: cur perdis adulescentem nobis? Ter., imperii mores Plin.

3. (po)tratiti, zapraviti (zapravljati), zade(va)ti, izgubiti (izgubljati): L., Lucan., Plin. iun., Sen. ph., Sen. tr., Corn. idr., fortunas Ter., tempus, verba O., perditur lux H. se izgublja, p. operam Ci.; preg.: oleum et operam perdidi Ci. (gl. oleum).

4. (nepovratno) gubíti, izgubiti (izgubljati): Corn. idr., spem Pl., L., arma, zonam H., liberos, oculos, litem, vocem Ci., nomen Ter. pozabiti (pozabljati), vitam Mart. poginiti, umreti, „smrt storiti“, fugam Mart. pot na beg, proelio milites Cu., fortunas omnes libertatemque suam istius culpā perdidit Ci.; occ. pri igri izgubiti (izgubljati), zaigrati: non cessat perdere lusor O., lucrandi perdendive temeritas T. besno hazarderstvo, besna igralska vnema, quod in aleā perdiderat Ci. zaigra pri kockanju. — Od tod adj. pt. pf. perditus 3, adv. -ē

1. izgubljen (naspr. integer): res Ter., L., Ci., Eutr., classes perditae Ci., sum perditus Pl. izgubljen sem, po meni je; occ. izgubljen zaradi česa, v čem = zatopljen (pogreznjen) v kaj, nezmeren: luctu (maerore) perditus Ci., perditus amore Pl. ali samo perditus Pr., perdita V. ves (vsa) blazen (blazna) od ljubezni, blazno (smrtno) zaljubljen(a), perdite amare Pl. blazno ljubiti, biti smrtno zaljubljen, perditus amor Cat. nezmerna, blazna, perditi animi esse Pl. naburjen, razdražljiv, ujezljiv.

2. tisti, nad komer je zdravnik obupal, „odpisan“, obupen, brezupen, skrajno nesrečen, neozdravljiv (naspr. salvus, incolumis): perditus aeger O., perditā valetudine esse Ci. biti brezupno bolan, qui incolumes non potuerunt, perditi resistent? Ci., egestate et fame perditi Ci., plane perditus (ki je prišel popolnoma na kant, popolnoma obubožan) aere alieno Ci., perdita se in aquas misit O.

3. izprijen, popačen, zavržen, hudoben, malopriden, pokvarjen, podel, zločinski, zanikrn, brezbožen, preklet: homo Ter. malopridnež, lopov, podlež, perditi homines latronesque C., coniuratio perditorum hominum Ci., adulescens perditus ac dissolutus Ci., perdita atque dissoluta consilia Ci., mores Cu., luxuria N., nihil fieri potest miserius, nihil perditius, nihil foedius Ci., vita perditissima Ci., perdite se gerere Ci. ep., perdite vivere Aug.

Opomba: Star. cj. pr. perduim -is -it -int: Pl., Ter., di te (istum idr.) perduint! Ci., Ap.; star. cj. pr. perduar: Pl.; pass., iz prezentovega debla tvorjene obl. so le pesn. in poklas. (H., Amm., Vulg., Aug.); klas. lat. jih nadomešča z glag. pereō.

péste prep.

1. čez, prek, preko

2. nad

plane⁴ [pléin]

1. prehodni glagol
zravnati, zgladiti, splanirati (down)

2. neprehodni glagol
voziti se v letalu; polzeti, dvigniti se nad vodo (čoln pri hitri plovbi)

planer [plane] verbe transitif zravnati, zgladiti; odstraniti dlako (s kože); verbe intransitif plavati; drseti v zraku; leteti nad; gledati zviška (sur na); figuré biti grozeče, preteče prisoten

plȉskati -ām metati se nad vodo: u jezeru pliskale su ribe

Plusbereich, der, območje nad ničlo

ponad predl.
1. z orod. nad: zato se vratim iz Taganroga sve ponad Krimom
2. z rod. nad: visoko su lebdjeli ponad gora magleni pramovi; čitavo je dopodne bjesnila bitka u vinogradima ponad sela; bilo je i prije Pitagore ljudi koji su se prirodnim svojim sposobnostima odlikovali ponad drugih

poop¹ [pu:p]

1. samostalnik
navtika krma, majhna paluba nad krmo

2. prehodni glagol
preplaviti krmo (valovi)

postùpača ž, postùpaonica ž, postupaònica ž pogača, ki jo lomijo otroku nad glavo, ko shodi; kdor odlomi kos pogače, zbeži, da bi otrok bil urnih nog

pothook [pɔ́thuk] samostalnik
kavelj za obešanje posode nad ognjem

pothooks and hangers čačke

poviše predl. z rod. nad: ona diže skute poviše koljena; poviše nas crni oblak

povrh pred. z rod.
1. vrh, povrh: povrh toga, svega; stajali su jedan povrh drugoga
2. nad: povrh glave visi svjetlo

prae-ferō -ferre -tulī -lātum (prae in ferre)

1. naprej, spredaj, pred kom ali čim nesti (nositi): faces praetoribus Ci., manus cautas O. previdno držati pred seboj, dextrā ardentem facem Ci., vexilla praeferri iubet T., alicui funale praeferre L. epit.; metaf.: lumen menti meae praetulistis Ci., adulescentulo facem ad libidinem praeferre Ci. mladeniču svetiti k pohoti = zapeljevati mladeniča v pohoto, vitam suam ut legem civibus praeferre Ci. pokazati, osvetliti, postaviti, titulum officii sceleri praeferre Cu. prikrivati zločin pod krinko (pretvezo) službe.

2. metaf.
a) kazati, pokaz(ov)ati, na ogled postaviti (postavljati), razkaz(ov)ati, razode(va)ti, razkri(va)ti, izraziti (izražati), izdati, (jasno) povedati, očit(ov)ati, izprič(ev)ati: Mart. idr., avaritiam Ci., amorem O., modestiam T., vultu metum Cu., vultus tuus malum praefert Cu. razodeva, modestiam praeferre (hliniti) et lasciviā uti T.; s predik. acc.: aviam Octaviam T. moči pokazati na Oktavijo kot babico; occ. javno (glasno, na glas) izreči (izrekati), izjaviti (izjavljati), navesti (navajati): apud consulem causam atque excusationem Sis. fr., iudicium L., haec eius diei praefertur opinio, ut se utrique superiores discessisse existimarent C. mnenje (prepričanje) o uspehu tega dne se kaže v tem, da … ; z ACI: vero ego profiteor istā ratione ac praefero (glasno povem) me nemini omnium de eloquentia concessurum Ap.
b) više (bolj) ceniti, prednost da(ja)ti, prednost prisoditi (prisojati) čemu pred čim, postaviti (postavljati) kaj nad kaj, preferirati: Plin. idr., otium labori S., aliquem sibi Ci., invidit praelato honori V., Romanorum quam Gallorum imperia C. raje imeti, ljubše biti komu kaj, se praeferre alicui C. ali praeferri alicui aliquā re C. nadkriliti (nadkriljevati), preseči (presegati, presezati) koga (v čem), prekositi (prekašati) koga v čem, odlikovati se pred kom (v čem); praeferre z inf. = raje (hoteti): Col., Auct. b Alx., alter ludere praefert H. raje se igra.
c) prej prinesti (prinašati), prej storiti, narediti (delati): opem Stat. prej pomoči (pomagati).
d) prej določiti (določati), preusvojiti (preusvajati) si, (po)hiteti s čim: diem triumphi L., diem Icti.
e) mimo nesti (nositi), med.-pass. mimo (hod)iti, mimo švigniti (švigati), mimo (po)hiteti, mimo dr(v)eti (dreviti), mimo jezditi, naprej (po)hiteti: cohortes hostes praelatos adorti sunt L., praeter castra fugā praelati L., castra (mimo tabora) praelati L., quā (sc. funus) praeferebatur Plin., praelatus equo T. mimo odjezdivši.

praeter (prae; prim. in-ter: in, sub-ter: sub)

I. adv. v krajevnem pomenu

1. mimo, kot predpona v sestavljenih glag. praeter-ago, praeter-eo, praeter-fero, praeter-fluo idr.

2. metaf. (v stavku) razen, izvzemši, z izjemo = praeterquam (gl. praeterquam); sklon je odvisen od predhodnega ali sledečega glag.: Ci. ep., Col., Plin., Suet., ceterae multitudini diem statuit … praeter condemnatis S., omnium civitatum exsules praeter caedis damnati restituebantur Iust.; poseb. za nikalnico (= nisi): Gell., Suet. idr., ne quis praeter armatus violaretur L., nil praeter … canna fuit O. nič kot … ; v zvezi z drugimi partikulami: praeter si Varr. razen če, praeterque Plin. in tega, praeter quam, gl. praeterquam.

3. v komparativnem pomenu = več, bolj (s quam): virgo, quae praeter sapiet quam placet parentibus Pl., quod mihi videre facere praeter quam res te cohortatur tua Ter.

4. (star. in vulg.) praeter prōpter (praeterpropter) = „dalje ali bliž(j)e“ = več ali manj, bolj ali manj, približno: Enn. ap. Gell., Ca. ap. Gell., Varr. ap. Gell. —

II. praep. z acc.

1. mimo, ob: Pl., H., T., Plin., Lucr. idr., copias suas praeter castra Caesaris transduxit C., praeter oculos omnia ferebant Ci., Ligures … in naves impositos praeter oram Etrusci maris Neapolim transmisit L., vela dabant praeter utrumque latus O.

2. metaf.
a) nad, čez, proti: Ter. idr., praeter modum Ci., haud sum annos natus praeter quinquaginta et quattuor Pl., praeter consuetudinem Ci., Cu., N. ali praeter solitum H. čez navado, več (bolj) kot običajno, nenavadno, praeter naturam Ci. drugače kot zahteva narava, proti naravi, nenaravno, praeter spem Ci., L. ali praeter opinionem N., C., Ci. ali praeter exspectationem Ci. zunaj (izven) pričakovanja, proti pričakovanju, praeter aequum Kom., praeter iustum Lucr.
b) (o preseganju) pred, nad, bolj (več) kot: Pl., Ter. idr., praeter ceteros iustus appellatus N., quae me igitur praeter ceteros impulit? Ci., Argonautas praeter omnes mirata est ducem H.
c) (pri izključevanju) razen, izven, zunaj, izvzemši, z izjemo; za nikalnico kot, kakor: Iust., Corn. idr., omnes praeter Hortensium Ci., obstrictis aliis praeter Iapyga H., praeter haec Ter., Cu., Cels. mimo tega, vrh(u) tega, poleg tega, ut neque vestitūs praeter pelles habent quidquam C., nihil praeter id, quod honestum sit Ci., nihil praeter astra videt et undas H., nihil praeter plorare H.; pogosto je treba acc. dostaviti v mislih: nulla civitas v mislih Plataeensinum (sc. civitatem) V., nullas litteras accepi praeter (sc. eas) quae mihi redditae sunt Ci., praeter (sc. id) quod C. razen (poleg) (tega), da …
d) (pri dodajanju) poleg, razen: Col., Mel. idr., ut praeter se deos ad colloquium adducerent C., num quid aliud ferret praeter arcam? Ci., Romanos praeter insitam industriam animis fortuna quoque cunctari prohibebat L.

praevāricātiō -ōnis, f (praevāricārī) (pre)kršitev dolžnosti, prekršek (prestopek) nad dolžnostjo, prekoračitev (prekoračenje) pooblastil, nepošteno ravnanje, sprevračanje dejstev, poseb. skrivno sporazumevanje (sklepanje dogovorov, tajni dogovor, tajno dogovarjanje) z nasprotno stranko: Ps.-Q., Q., Plin. iun., Icti., Macr., cum multa in Albinovanum de praevaricatione diceres Ci., at praevaricatione est Asicius liberatus Ci., si in reo pecunia absoluto rursusque revocato praevaricationem accusator esse definiat omnem iudicii corruptelam ab reo Ci., quod vir optumus Diogenes Chaldaeis quasi quadam praevaricatione concedit Ci., quo die haec scripsi Drusus erat de praevaricatione a tribunis aerariis absolutus in summa quattuor sententiis Ci., si hoc ante dixisses, potuisti praevaricationem pacisci Sen. rh., Samius, insignis eques Romanus, quadringentis nummorum milibus Suillio datis et cognita praevaricatione ferro in domo eius incubuerit T.

preko (ek., ijek.) predl.
1. z rod. čez: ići preko vode; preći preko ceste; trčati preko mosta; snijeg je preko koljena; za pojasom im ručne granate, preko ramena maske i puške; misliš da ćeš preko noći preokrenuti ono što su godine i godine učinile; putovati za Zagreb preko Zidanog Mosta
2. nad: on ima preko šezdeset godina; to je preko svakog očekivanja
3. za, onstran: on stanuje preko brda
4. poleg: nemoj uzeti drugu preko jedne žene
5. proti: raditi preko volje; naši su harali i palili i preko zapovijesti vladičine; znate da je to preko zakona što oni ištu
6. razen: tamo se ne nalazi ništa preko onoga što je dala sama priroda
7. čez, na drugi strani: preko puta stoji nekoliko kuća
8. mimo: zar miluješ bega Ali-bega preko mene za života moga
9. preko noći prisl. čez noč; preko ljeta poleti; preko zime pozimi; preko godine med letom
10. s tož. čez: slojevi naslagani, jedno preko drugo; onako star i izmučen dizao se nekoliko puta preko noć