Franja

imprōmptus (inprōmptus) 3 ki ni hitro pri roki, ne dovolj uren (čil): imprompto Arminio T. ker ni bil čil, linguā impromptus L. počasnega jezika.

improvvisare

A) v. tr. (pres. improvviso)

1. improvizirati

2. na hitro, površno pripraviti; znajti se

B) ➞ improvvisarsi v. rifl. (pres. mi improvviso) igrati, iti se:
mi improvviso cuoco grem se kuharja

in-citō -āre -āvī -ātum

1. zganiti, v tek zagnati, nagnati, pognati (poganjati); preg.: currentem, ut dicitur, incitavi Ci. že sicer tekočega, vehementius equos incitare C., lintres remis incitatae C., hastas Val. Fl.

2. refl. in med. hitro zganiti se, steči: alii ex castris sese incitant C. hite, da bi prišli iz … , planejo iz … , ex alto se aestus incitat C. pridere, se zažene, motus incitatur … et retardatur Ci. se pospeši, postaja hitrejše, amnis incitatus pluviis L. bolj deroča zaradi nalivov (deževja).

3. metaf. vzbujati, (na)dražiti, spodbujati, podžigati, naganjati, priganjati, nagibati (naspr. reprimere, refrenāre, languefacere): sitim O., nullo incitante Ci. ne da bi kdo priganjal, sic sum incitatus, ut … Ci., animum i. Ci., sensum Ci. Na vprašanje k čemu? z ad: qui nos ad meam salutem incitavit Ci., ad id bellum i. C., ad spem novarum praedarum incitabantur Ci.

4. occ.
a) pospešiti rast, storiti, da drevo požene: frequentibus … fossuris terra permiscetur, ut incitari vitis possit Col.
b) pomnožiti, povečati, povišati: eloquendi celeritatem i. Ci., incitare tuum studium debemus Ci., poenas i. T. poostriti.
c) incitari (o barvah): živahnejši postajati, oživeti, prihajati: multis generibus possunt ista incitari aut relanguescere Sen. ph.
č) (osebo v duši ali srcu) razburiti, razigrati; zlasti (preroško) navdahniti, navdušiti: cum ille furibundus incitata mente venisset Ci., exclamant quasi mente incitati Ci., Pythiam incitat terrae vis Ci.
d) k sovraštvu spodbuditi (spodbujati), (na)dražiti, (na)ščuvati, razdražiti, razjariti, razvneti: L., Q., Suet., usque ad sanguinem (do krvavega dejanja) incitari odio Ci., subito manus illa incitatur Ci. se razhudi, vzroji. Na vprašanje:
a) proti komu?: non desunt, qui istos in me incitent Ci., sua sponte contra rem p. incitantur Ci.
b) k čemu (za kaj)?: qui servitia ad caedem incitavit Ci. — Od tod adj. pt. pf. incitātus 3.

incitus², abl. -ū, m (in, ciēre) hitro gibanje: assiduo mundi incitu Plin.

infiammabile agg.

1. vnetljiv

2. pren. strasten, temperamenten, ki se hitro razvname

in-iciō -ere -iēcī -iectum (in, iaciō)

I.

1. vreči (metati) v kaj, hitro spraviti, dejati v kaj, zvrniti, položiti (polagati), vli(va)ti, spustiti (spuščati) v kaj, pogosto o metanju gorečih stvari: i. ignem tectis L., Cu., faces castris T. ali tectis Fl., Capitolinis sedibus ignem Ci. strelo; pren.: iniecta est fax rei publicae Ci.; toda: domus ardebat iniectis ignibus Ci. zažgana; dalje: manum foculo i. L. hitro na ognjišče položiti, milites (in naves) C. hitro jih vkrcati, in flammam iniectus C., semen Plin. sejati, viscera flammae Q., aquam Col., vestem flammae Suet.; refl. zagnati se kam: se in medios ignīs (hostīs) i. Ci., sese medium periturus in agmen iniecit V., se morti V., se in ignem Ter., se per ignem inicere saltu V., se in fraudem Pl., animus se inicit in aliquid Ci. se potopi (potaplja, poglablja) v kaj.

2. metaf.
a) (kak afekt) vzbuditi (vzbujati), povzročiti (povzročati), navda(ja)ti s čim: i. alicui terrorem Cu. ali timorem Ci., N. ali metum Iust., Suet. koga v strah pripraviti , koga v strah spraviti (spravljati), zada(ja)ti mu strah, (pre)plašiti ga, ecce, terror iniectus Caesari de eius actis Ci., formidinem Agyrinensibus iniciebat Ci., erat metus iniectus iis nationibus Ci., periculum mortis i. T., religionem Ci., C., hominibus scrupulum Ter., Ci., Suet., suspicionem Ci., ira deorum iis iniecit amentiam Ci., iis admirationem sui i. N., studium pugnandi exercitui C., ei iras V., curam L., H., cupiditatem Ph., cunctationem L., voluptatem Varr., ardorem, stuporem Iust., tantum ardoris L., spem Ter.; occ. obuditi (obujati), vzbuditi (vzbujati), povzročiti (povzročati), pripraviti (pripravljati), zada(ja)ti; prvotno zevg.: hostibus terrorem et fugam L. (= terrore iniecto fugam efficere); potem (prolept.) samo: fugam Pl., iniectus a me tumultus civitati Ci., plaga est iniecta petitioni tuae Ci., i. certamen L., causam deliberandi Ci., alicui mentem, ut audeat Ci.
b) (v govoru kaj) podtakniti (podtikati), priplesti (pripletati), v misel vzeti (jemati), v misel vključiti (vključevati): primum enim illud inecit Ci., homo … meum nomen iniecerat Ci., i. mentionem H., sententiam Q., Bruto cum saepe iniecissem de … Ci. —

II.

1. v, na, čez kaj vreči (metati), de(va)ti, naložiti (nalagati), položiti (polagati), postaviti (postavljati): eo super tigna iniciunt C., stramentis pellem N., (flumini) pontem L. most narediti (čez reko); prim.: pallium i. in aliquem Pl. ali alicui Ci., humeris ostrum (škrlatno obleko) V., togam Q., sinūs humero Q., iniectā veste latent pedes O., alicui vim telorum Cu. metati proti komu, radios Pr., (Typhoni) Aetnen O. nanj zavaliti, tu mihi terram inice V. pokoplji me, iniecti humeris capilli O. padajoči na … , bracchia collo i. O. objeti, iniectis manibus Pr., securim petitioni tuae Ci. nastaviti, zasekati, equo iniectus L. vržen čez … , supra stercus iniectus Ci., opus super funus Q., iniectam fesso pectore molem Val. Fl., (spiranti) pulvinum Suet., cingula et galeam Val. Fl., taedas ad fastigia Val. Fl.

2. occ. spone, železje nadeti, v železje d(ej)ati, vkleniti: iste inici catenas imperat Ci., Turno iniectae catenae L., vincula V., laqueum L., cervicibus laqueum Suet.; od tod pren.: illi tamquam frenos furoris iniecit Ci., frena licentiae iniecit H., animo vincula i. Ci.

3. inicere alicui manum roko položiti (polagati) na koga, silo storiti mu, lotiti se ga, prijeti ga, zgrabiti ga
a) po zakonu (leges XII tabularum) je bilo tožitelju dovoljeno obtoženca, za katerega so sumili, da hoče pobegniti, siloma (manum inicere) prignati pred sodišče: si calvitur pedemve struit (hoče bežati), manum endoiacito (= inicito) Tab. XII.; od tod metaf. = ustaviti koga, veleti komu ustaviti se: mihi veritas ipsa manum iniecit Ci.; tudi pl.: manūs alicui i. Cu.
b) v stari legisakcijski pravdi je tožitelj simbolično označeval svojo lastninsko pravico do kake stvari s tem, da je položil roko nanjo: virgini … minister decemviri manum iniecit L.; od tod metaf.: inice … in tua iura manūs O., iniecere manum Parcae V. so razglasile za svojo last, so si prisvojile, so se polastile, morituro manum i. Cu., quieti eius manūs inieci Plin. iun. silo sem storil njegovemu miru, spravil sem ga ob mir; pesn.: parabant (Gigantes) inicere bracchia caelo O.

Opomba: Iniexit = iniecerit: Pl. (Pers. 70).

insaponata f hitro namiljenje

intascare v. tr. (pres. intasco) spraviti, spravljati v žep; na hitro zaslužiti

invasion [ɛ̃vazjɔ̃] féminin nagel, nepričakovan sovražen vpad, vdor, naval, invazija; médecine vdor povzročiteljev bolezni, izbruh (kuge) nenaden nastop, prihod; nenadno, hitro širjenje

invasion des Barbares vpad barbarov
invasion des sauterelles, des rats naval, vdor kobilic, podgan
invasion des idées nouvelles nenadno širjenje novih idej
les grandes invasions preseljevanje narodov
faire invasion vpasti, vdreti, navaliti

irgend: irgend jemand kdorkoli, nekdo; irgend etwas karkoli; in Fragen: kakšen, sploh kakšen; le kako; wenn ich irgend kann če le kako morem, kolikor; so rasch wie irgend möglich kolikor mogoče hitro

irrupción ženski spol sovražen vdor, vlom; hitro razširjenje

hacer irrupción vdreti; vriniti se

ishìtrilac -ioca m, ishìtritelj m kdor si kaj na hitro izmisli

ìshitriti -īm zastar. na hitro izmisliti, iz prsta izsesati: moja natucanja nisu ishitrena

iždìkljati -ām, iždíkati ìždīkām, ìždikati ìždikām
1. hitro in visoko zrasti: kukuruz je iždikao, treba da se okopava; to je tvoj sin, gle, koliki je iždikao
2. poskakati: poručnik je komandovao da se jaše i ljudi iždikaše kao oni pajaci iz kutija

jagen transitiv loviti, (scheuchen) poditi, irgendwohin: nagnati napoditi, durch die Tür, den Körper: pognati, aus dem Haus jagen pognati iz hiše; durch die Kehle/Gurgel jagen pognati po grlu; in die Luft jagen vreči v zrak; pognati (sich eine Kugel durch den Kopf jagen pognati si kroglo v glavo) ; in den Tod jagen pognati v smrt; ein Messer: zabosti, zasaditi; (antreiben) priganjati intransitiv loviti, hoditi na lov; fahrend, laufend: švigniti, švigati; hitro teči, pognati se; der Puls jagt utrip je zelo hiter; nach etwas jagen metati se za, poditi se za; ein Ereignis jagt das andere/die Ereignisse jagen sich dogodki se (kar) prehitevajo

jézditi -īm, jèzditi -īm
1. jezditi: jezditi na vrancu, na konju, drumom po cesti
2. hiteti, drveti (konj): konj jezdi i striže kroz maglu
3. drveti, hitro minevati, izginjati: oblaci jezde jedan preko drugoga

kȁko, kàko
I. prisl.
1. kako: kako se zoveš?
2. kakor: kako kome napiješ, onako će ti i otpiti
II. vez.
1. kakor: govorite pošteno, kako srce srcu zbori
2. da: ona izade da svima javi kako je umrla baka
3. kakor hitro: kako me ugledao, on mi pride
4. ker: kako su svi poznavali problem, mogao sam odmah preći na stvar
III. kako bilo kakor koli: gledaj da mu se kako odužiš; kako god kakor koli: treba to kako urediti; kako kad kadar koli: dodi ti kako; kako mu drago kakor koli: možeš napisati kako; kakogod
1. kako: nema nade da bi to moglo postati kako drukčije
2. morda: kad si Crnogorac, da ne poznaješ kako Maksima Crnojevića
3. kakor tudi: Boka je zemlja zdrava kako Hercegovina

kipplig majav; ki se hitro prevrne

kite² [káit]

1. neprehodni glagol
leteti, vzleteti, dvigati se (kot zmaj); šiniti
ameriško, pogovorno hitro se dvigniti (cene)
ekonomija, pogovorno goljufati z menicami

2. prehodni glagol
spuščati zmaja, pustiti leteti
ekonomija, pogovorno izdajati menice brez kritja

knock off

1. prehodni glagol
odbiti; prenehati, prekiniti (delo); na hitro kaj napraviti, iz rokava stresti
ekonomija odračunati od cene
ameriško, sleng ubiti koga

2. neprehodni glagol
umakniti se; prenehati z delom
sleng umreti

to knock s.o.'s head off z lahkoto koga premagati
to knock s.o.'s block off pošteno koga premlatiti, strogo kaznovati
to knock off work prekiniti delo
to knock off one's pins osupniti
to knock spots off prekašati