Bacchēis -idos, f (Bacchis) izvirajoča od Bakhida (Bacchis), pradeda korintskih Bakhiadov; od tod pesn. = korintska: Ephyre Baccheis Stat. = Korint.
bacchor -ārī -ātus sum (Bacchus)
I. intr.
1. bakhovo obhajati, Bakhov praznik slaviti: Baccha bacchans Pl., bacchari cum aliquo Plin.; od tod bacchantēs -ium (pesn. -um), f = Bacchae, bakhantke: bacchantium fremitus, bacchantium lusus Cu., similes bacchantibus Cu., Cithaeron … bacchantum voce sonabat O., bacchantum ritu O.
2. pren.
a) (o ljudeh nasploh) α) bakhantsko razgrajati, divjati, vreščati, besneti: Vulg., tum baccharis, tum furis Ci., quanta in voluptate bacchabere? Ci. se boš po bakhantsko naslajal, bacchari in vestra caede Ci., non ego sanius bacchabor Edonis H., bacchans et grassans Suet. besneči grozovitež. β) divje poditi se, dreviti se, bloditi, klatiti se: Lucr., Lamp., Cl., medias Italum per urbes V., saevit inops animi (regina) totamque incensa per urbem bacchatur V.
b) (o živahnem govorniku ali njegovem govoru) bakhantsko vnemati se: quod eos, quorum altior oratio … esset …, furere atque bacchari arbitraretur Ci., dicendi genus, quod … inanibus locis bacchatur Q.; (o pesniku) z bakhantskim zanosom naslajati se: ad aras Stat.; (o zamaknjeni vedeževalki) besneti: immanis in antro bacchatur vates V.
c) (o rečeh) α) divjati, besneti, vihrati: Val. Fl., Boreas bacchatur ab arcto O., bacchante vento H., fama bacchatur per urbem V. se bliskoma širi. β) (šalj.) prekipevati: ubi bacchabatur aula, cassabant cadi Pl.
— II. trans.
1. Bakha klicati, bakhovski klic (euhoe) zaganjati: euhoe bacchantes Cat.
2. pt. pf. bacchātus 3 (s pass. pomenom) od bakhantk zdivjan, od bakhantovanja odmevajoč, bučeč: Val. Fl., Stat., Cl., bacchata iugis Naxos V., virginibus (grški dat.) bacchata Lacaenis Taygeta V. koder so se drevile besneče lakonske device.
3. v bakhantskem zanosu pesniti: carmen Iuv.
backwash [bǽkwɔš] samostalnik
mornarica ladijski valovi, vrtinčina, valovi, ki se odbijajo od obale
bajoue [bažu] féminin viseče lice; spodnji stranski del glave nekaterih živali, od oči do čeljusti (du porc prašiča)
bakelíten -tna -o bakelitan, od bakelita: -i izdelki
bakrenína ž proizvodi od bakra, bakarna roba
bákula ž štukaturna oplata od trske
baréž m (fr. barège) barež, laka tkanina od svile, vune ili pamuka
baréžast -a -o
1. barežast, nalik na barež
2. od bareža: -a obleka
bárhantast -a -o barhentast, parhetast, od parheta: -a obleka
barígla ž (it. barile)
1. drvena ručna bačvica, ručno burence: barigla vina
2. bačva, bure od oko 600 litara
bàstati -ā (it. bastare)
1. upati si: basta meni smrti pogledati u oči upam si smrti pogledati v oči; majka ukori sina zašto već ne osveti brata, govoreći mu: "Kad ti ne basta, a ti svuci sa sebe gaće da ih ja obučem, a ti pripaši moju pregaču" če si ne upaš
2. posrečiti se: njemu je vazda bastalo ranu vidati
3. iti od rok, odsedati se: ne basta mu škola nikako; basta joj svaki posao
4. moči, biti kos: to tebi ne basta tega ne boš zmogel
baškàlučiti -īm
1. deliti, odvajati
2. živeti ločeno od drugih
batén -a -o od vate: baten zamašek
batístast -a -o i batísten -tna -o batisten, od batista
bazálten -tna -o bazaltan, -ski, od bazalta: -i stebri
beadsman [bí:dzmæn] samostalnik
oseba, ki živi od miloščine, berač
bear away prehodni glagol & neprehodni glagol
odnesti, odpeljati; oditi, zbežati; držati se stran od vetra; odjadrati, odpluti
bèdel m (t. bedel, ar.) zgod.
1. namestnik
2. kdor namesto drugega služi vojaški rok ali gre na zaobljubljeno božjo pot v Meko
3. odkup od vojaške obveznosti
Bedürftigkeit, die, revščina; (Wärmebedürftigkeit) potreba po, odvisnost od