Franja

legislate [lédžisleit]

1. neprehodni glagol
dajati zakone

2. prehodni glagol
z zakonom izposlovati

linizzare v. tr. (pres. linizzo) tekstil lanirati, dajati tkanini videz lanu

locitō -āre (intens. glag. locāre) v najem dajati, v zakup dajati: agelli est hic sub urbe paulum quod locitas foras Ter. (Adelph. 949).

lòmiti -īm
I.
1. lomiti: lomiti kamenje, vrat, hljeb, hleb, koplje, čiju volju
2. razbijati si: lomiti glavu velikim brigama
3. mučiti: džabe lomiš ljude oko toga
4. pretrgati, prelomiti: ja moram da lomim s tim čovjekom
5. lomiti si, slabo govoriti: lomiti jezik
6. živeti s kom: lomiti s kim pogaču
7. sila kola lomi v sili, težki situaciji je vsako sredstvo dobro, če je koristno
II. lomiti se
1. lomiti se: drvo se lomi pod teretom; talasi se lome o hrid valovi se razbijajo ob skali
2. grmeti: nebesa se lome kad puške grme
3. majati se v dva cepa: lomiti se u hodu
4. lomiti se, težko hoditi: lomiti se po rđavu putu
5. potikati se, bloditi: lomiti se svijetom
6. dajati se, mučiti se: mnogo se lomio dok nije našao instrukciju
7. obletavati koga: momci se lome oko djevojke
8. oklevati, biti neodločen: dok se Miloš lomio, bukne ustanak

mālō, mālle, māluī (iz ixpt. magis volo > *magsvolo > mavolo (še ohranjene obl. v starejši lat.))

1. raje hoteti, raje z inf. odvisnega glag., prej si izbrati, raje imeti, dajati prednost čemu; abs.: mavis Ci.; z obj. v acc.: O., H., Q., Suet., Lact., qui hoc maluerim Ci., bonos malet Caelius in Ci. ep. bo raje imel za prijatelje, m. leges, ambigua T., quod mallem (kot vrinjeni stavek) O. kar bi rajši videl, kar bi mi bilo ljubše, s quam: Lact., acerbissimum diem malim quam Cinnae dominatum Ci.; drugi člen v abl. comparationis (nam. quam in acc.): H., Ap., armis incruentas condiciones malle T.; pri istem subj. z inf. ali NCI: C., L., H. idr., servire quam pugnare mavult Ci., (sc. Cato) esse quam videri bonus malebat S.; pri spremenjenem subj. z ACI: ut mori mallet quam de his rebus Sullam doceri Ci.; pri istem subj. rabi ACI za poudarek: qui se metui quam amari malunt N., malo me vinci quam vincere Ci., qui se bene mori, quam turpiter vivere maluit L.; redko s finalnim stavkom: Sen. rh., malo non roges Ci., hos mallem secum milites eduxisset Ci., mallem dedisses Cat., mortuom me quam ut id patiar mavelim (= malim) Pl.; včasih pleonast.: Uticae potius quam Romae esse maluisset Ci., potius patriae opes augeri quam regis maluit N., si manere hic sese malint potius quam alio nubere Pl., magis (= potius) malle Ci., Ulp. (Dig.).

2. occ. raje (rajši, bolj) privoščiti komu kaj, bolj naklonjen biti komu: illi omnia malo quam mihi Ci., in hac re malo universae Asiae Ci.

Opomba: Stlat. (ne popolnoma skrč. obl.): māvolō Pl., Ter., māvolunt Naev. fr. ap. Fest., māvelim, -is, -it, -int (= mālim, is itd.) Pl., māvellem (= māllem) Pl., māvolet (= mālet) Pl., māvoluit (= māluit) Petr.; nenavaden fut. I malebit Iul. Val.; pt. pr. mālēns Tert., malentes Hier.

materiare

A) v. tr. (pres. matērio) knjižno sestaviti, zgraditi; dajati snov; oblikovati

B) ➞ materiarsi v. rifl. (pres. mi matērio) knjižno biti zgrajen (na), biti izpolnjen (s, z)

médicamenter [-mɑ̃te] verbe transitif, vieilliali péjoratif zdraviti z zdravili; dajati preveč zdravil(a)

se médicamenter jemati (preveč) zdravil(a)

milchen molsti; dajati mleko

milk² [milk]

1. prehodni glagol
molsti; izmolsti (denar)
sleng prisluškovati telefonskemu pogovoru
figurativno krasti vesti (from)

2. neprehodni glagol
dajati mleko

to milk the market s špekulacijo izropati tržišče
to milk the ram (ali bull, pigeon) poskušati nekaj nemogočega, zahtevati nemogoče

nadglavljívati -glàvljujēm dajati na kopito: nadglavljivati cipele

nadijèliti nàdijelīm (ijek.), nadéliti nàdēlīm (ek.)
1. obdarovati: ne može on nadijeliti čitav svijet
2. vsem vbogajme dajati, deliti: mnogo prosjaka, ne možeš im -

napovijèdati -pòvijedām (ijek.), napovédati -pòvēdām (ek.)
1. oklicevati, na oklice dajati: tad ih je pokojni župnik napovijedao
2. pridigati, imeti pridigo
3. zatrjevati: krčmar plačno napovijeda da je vino i za jelo i za piće

napućívati -pùćujēm dajati navodila

natézati nàtēžēm
I.
1. nategovati
2. napenjati
3. težko se prebijati, težko živeti: nateže i tavori s onom malom platom; natežu i zlopate s hranom na ovoj oskudnoj godini
4. imeti s kom, s čim težave: nateže s matematikom
5. cikati na: evo, pomiriši, na voće nateže povohaj, po sadju ima duh, na sadje cika
6. delati težave: bolje je da ne natežemo cijenom
II. natezati se
1. nategovati se
2. napenjati se
3. ekspr. dajati se, mučiti se: onda se još valja s njim natezati za novce

navláčiti nàvlāčīm
I.
1. vlačiti na
2. oblačiti: navlačiti navlaku na jastuk, rukavice na ruku
3. privlačiti
4. brusiti: navlačiti nož, brijački nož
5. prevlačiti: navlačiti magnet
6. preoblačiti: navlačiti postelju
7. nakopavati si: navlačiti bolesti
II. navlačiti se
1. oblačiti se
2. zbirati se: oblaci se navlače
3. ekspr. dajati se, trgati se: navlačiti se s djecom

noleggiare v. tr. (pres. noleggio)

1. najeti, najemati, izposoditi si

2. izposoditi, izposojati, dajati v najem (vozilo, plovilo, letalo)

nósati nôsām
I.
1. nositi: nosati dijete, dete; bujna ga mašta nosala
2. nositi, prenašati: nosati teret; nosati bolesnika nosiljkom
3. premikati: gospodin poče nosati prst po tevteru i šapuće
II. nosati se
1. ekspr. nositi se, dajati se: nosati se s teretom, s puškom
2. ruvati se, dajati se: nosao se tamo i amo, niti može oboriti Iliju
3. ekspr. držati se: jedva se na nogama nosam

odmárati òdmārām
I. dajati počitek: odmarati konje
II. odmarati se počivati

odštećívati -štèćujēm dajati odškodnino, poravnavati škodo

ombrager [ɔ̃braže] verbe transitif senco delati ali dajati, (ob)senčiti, zasenčiti, zakriti

s'ombrager du soleil kriti se pred soncem
s'ombrager d'une ombrelle delati si senco s sončnikom