Franja

pomòdārka ž ženska, ki se nosi po modi

ponadijèvati -nàdijevām (ijek.), ponadévati -nàdēvām (ek.) po vrsti dajati, zdajati: svojoj djeci baš ste lijepa imena ponadijevali

ponàmjestiti -īm (ijek.), ponàmestiti -īm (ek.)
1. po vrsti postaviti: ponamjestiti stolice u dvorani
2. nastaviti: ponamjestiti ljude na radna mjesta
3. postlati: ponamjestiti krevete
4. pospraviti: ponamjestiti sve sobe
5. pogrniti: ponamjestiti sve stolove

pònašiti -īm po naše povedati: ponašiti tuda imena

pondō (abl. od *pondus -ī = pondus -eris) adv.

1. po teži, težno, težinsko: auri pondo uncia Pl., piscium uncia pondo Pl., coronam auream libram pondo L. en funt težek, singulas uncias pondo L. (uncia pondo približno = 27 g), paterae libras fere omnes pondo L., argenti plus pondo Gell.

2. occ. funt teže: nudus vinctus centum pondo es Pl., quod pondo ted esse censes nudum? Pl., se in triginta pondo debere Corn., auri quinque pondo abstulit Ci., auri pondo centum expensum Ci., argenti pondo XX milia C., patera ex quinque auri pondo facta L., ternā (sc. librā) pondo paterae aureae L., fulmen aureum quinquaginta pondo L., prompta ad MMMM pondo auri L., torques aureus duo pondo L., singulas uncias auri pondo L., dodrans pondo mellis Col., sextans pondo resinae Cels., pondo semis salis Cels., adipis pondo triginta vetustae Domitius Marsus ap. Prisc.

ponočeváti -újem noću bančiti, bekrijati, lumpovati, noću se skitati po lokalima

pontoon¹ [pɔntú:n]

1. samostalnik
ponton, mostovni čoln; keson, podvodni zvon

2. prehodni glagol
prekoračiti reko po pontonu

poothrániti -òthrānīm po vrsti zrediti, drugega za drugim zrediti: poothraniti djecu

popasívati -pàsujēm muliti, po malem se pasti: pod njim dobar kulaš pokasuje, djetelinu popasuje

pope² [póup] prehodni glagol
udariti koga po občutljivem delu stegna

popīnō -ōnis, m (popīna) obiskovalec javnih kuhinj (krčm(etin), barilnic), posedač po (javnih) kuhinjah (krčm(etin)ah, barilnicah), pojedalec, pojedec, pojeduh, ožrljivec, požrešnež, požrešnik, sned(a), snedež, sneduh, gurman, sladokusec: imbecillus, iners, si quid vis, adde popino: H., quis poculis argenteum chorum intro ibit popino? Varr., acerbissima satura laceraverit lastaurum et lurconem et nebulonem popinonemque adpellans et vita scriptisque monstrosum Suet.

pȍplata ž nekdaj zbiranje darov, podpore po kakšni elementarni nesreči (požar, povodenj, toča): ići u -u iti prosit darove, podporo

pȍplavica ž
1. manjš. od poplava
2. mn. luže, ki nastanejo po dežju

popóldan (ud) pril. po podne: jutri popoldan na svidenje

popóldne (ud) pril. po podne: danes popoldne

pòprati pòperēm
1. poprati, izprati
2. pomiti, umiti, poplakniti: poperi tu čašu
3. namočiti: radi bijeljenja poprati platno
4. ekspr. vleči po zobeh, postati predmet opravljanja: nemoj da te poperu po ustima

poprodáti -am poprodati jedno po jedno: poprodati njivo za njivo

populāritās -ātis, f (populāris)

1. ljubezen do ljudstva, naklonjenost ljudstvu, ljudoljubje, priljudnost, priljubljenost, zaupljivost, popularnost, (v negativnem pomenu) hlepenje po ljudski naklonjenosti, stremljenje za ljudsko naklonjenostjo, demagoštvo, demagogija, populariteta: Plin., Amm., quanto rarior apud Tiberium popularitas, tanto laetioribus animis accepta T., unde Spuri Maeli Marcique Manli popularitas signum adfectati regni est existimatum Q., pari popularitate damnatos relegatosque restituit Suet., maxime autem popularitate efferebatur Suet., ne quid popularitatis praetermitteret, nonnumquam in thermis suis admissa plebe lavit Suet., libertate gravem pia Catonem et gratum popularitate Magnum Stat.

2. rojaštvo: et tu edepol, quisquis es: et siquid opus est, quaeso, dic atque impera popularitatis causa Pl.; metaf. (so)udeležba: Don.

3. prebivalstvo: Tert.

porazdáti -dám porazdavati, razdati jedno po jedno: porazdati vse knjige

porebàrkē prisl. po strani: ležati porebarke