Franja

surdent [sürdɑ̃] féminin nepravilen zob, ki raste preko drugih; konjski zob, ki je večji od drugih

surhaussé, e [sürose] adjectif (ki je) višji od polovice svoje širine

arc masculin surhaussé, voûte féminin surhaussée tak lok, obok, svod

surmoulage [sürmulaž] masculin, technique odlitek (odlivek) od odlitka

surpression [sürprɛsjɔ̃] féminin pritisk, ki je večji od normalnega

surtension [sürtɑ̃sjɔ̃] féminin napetost, ki je višja od normalne; skrajna napetost, prenapetost

suspiciō¹ -ere -spexī -spectum (sub(s) in speciō -ere)

I. intr. kvišku (gor) (po)gledati: in caelum Ci., de lectulo Ap.; abs.: nec suspicit nec respicit Ci., suspicit et … quaerit O., respicientes suspicientesque et despicientes Plin. —

II. trans.

1. navzgor pogledati (pogledovati, pogledavati) na kaj, navzgor gledati na ali v kaj: caeli palatum Enn. idr., caelum Ci., O., Suet., astra, lunam O., signorum ortus, fastigia urbis V., ramos O., pisces, qui neque videntur a nobis neque ipsi nos suspicere possunt Ci.; z ACI: pueri … dum recentes musteos in carnario fluitare suspiciunt Varr.

2. metaf.
a) (duševno) pogled (oči) povzdigniti (povzdigovati), obrniti (obračati) na kaj, k čemu, duševno (duhovno) povzpeti se, povzdigniti se, vznesti se do česa: nihil enim altum, nihil magnificum ac divinum suspicere possunt Ci.
b) spoštljivo gledati na koga, kaj, meton. spoštovati, čislati, častiti, ceniti, občudovati: Plancus in Ci. ep., Vell., Suet. idr., eos viros, naturam, eloquentiam, nihil Ci., hunc Carthaginienses suspexerunt, ut neminem magis admirarentur N., aeraque et artes suspice H., suspicere iustitiam Plin., suspicienda est figura Ci. ali eius pietas suspicienda est N. je vredna pogleda, je občudovanja vredna, grati in eius rei cogitationibus sunt suspecti Vitr.
c) skrivaj gledati na koga, kaj, skrivaj opazovati koga, kaj, meton. α) sumiti (na) koga, sumničiti koga, na sumu imeti koga: Bomilcar … ipse eum suspiciens novas res cupere S. β) hudo misliti o čem, glede česa, za sumljivo imeti kaj, sumiti (na) kaj, slutiti kaj: quibus rebus suspectis S. fr., suspectis e re nata, quae gesta sunt Ap. — Od tod adj. pt. pf. suspectus 3 „od spodaj (po)gledan“; od tod metaf.

1. pass. sumljivo (sumničavo, sumno) gledan ali opazovan, sumen, sumljiv = sum vzbujajoč, na sumu bivajoč ali imet: tu me habebis falso suspectum Pl., suspectus, cave, sis Ca., nec metues suspecta Cyrum H., metuit foveam lupus accipiterque suspectos laqueos H., suspectum bellum L. ki se sluti, locus L., Plin., Plin. iun., freta Sen. tr., doli Val. Fl., fides Stat., perfidia, fraus Cu., inexperta remedia esse suspecta Cu., frigidam (sc. aquam) suspectam haurire Plin., tumores suspecti Plin., suspectae horae quartanae Sen. ph., periculum Suet. ali insidiae Amm. pričakovana, aliquem (aliquid) suspectum habere C., S. idr. imeti koga za sumljivega, imeti kaj za sumljivo, imeti koga (kaj) na sumu, suspectum aliquem facere Dig.; z inf.: non dare suspectum (sc. est) O.; v komp.: quo enim quis versutior et callidior, hoc invisior et suspectior est Ci.; z dat.: tibi me esse suspectum Ter., si me meis civibus iniuria suspectum viderem Ci., medicina animi pluribus suspecta Ci., Bomilcar … suspectus regi et ipse eum suspiciens S., regibus boni quam mali suspectiores sunt S., civitas non suspecta nobis C., (sc. illud vitium) suspectam … facit iudici causam Q., suspectissimum quemque sibi haud cunctanter oppressit Suet.; z abl. (s čim, zaradi česa): lacus … ambiguis suspectus aquis O., contumaciā suspectus Cu., suspectus societate consilii Vell.; s praep. (glede na kaj, zaradi česa): cum filius iamiam patri suspectus esset de noverca Ci., ne super tali scelere suspectum sese haberet S., quod propter novitatem posset esse suspectum Cu., suspectus in eadem Poppaea T., suspectus in ea (sc. filia) Suet., suspectus et in morte matris fuit Suet., suspectus in parricidio Val. Max., ut vilior ob ea regi Hannibal et suspectior ad omnia fieret L.; poklas. (po gr. ὕποπτός τινος) z gen. (nam. praep.): suspectus cupiditatis imperii L., ob ea non quidem sceleris, sed contumaciae tamen esse suspectum Cu., suspectus nimiae spei, capitalium criminum, aemulationis T., proditionis Iust., falso incesti suspecta, dominationis suspecti Aur.; z inf.: suspectus res novas voluisse Cu., suspectus bellum malle, suspectus consilia eius fovisse T. — Adv. (abl. sg. n) suspectō sumljivo, na sumljiv način: Paul. (Dig.). —

2. act. sumeč, sumen = dvomeč, nezaupen, nezaupljiv: Tert., timidi et suspecti Ca., suspectior de obscuris Amm.

Opomba: Dvomljiva dep. soobl. suspicior -spicī -spectus sum: idque, quod acciderat, suspecti Amm.

súšje s
1. suho, suvo voće, kriške suhoga voća
2. suho, suvo lišće od raznih biljaka, kupusa, repe, cvekle, mrkve, šargarepe
3. suvad, suho, suvo granje

sužnjèvati sùžnjujēm
1. biti suženj, biti za sužnja: sužnjevati grčkim ženama
2. sužnjevati, biti popolnoma odvisen od koga: sužnjevali su kulaku i popu od poroda do groba

svȁna prisl. od zunaj: motriti položaj svana; čuje se pjesma svana

svanito

A) agg.

1. betežen, od starosti oslabel, onemogel

2. lahkomiseln, lagoden

B) m (f -ta) betežnež, betežnica; senilnež, senilna oseba

svedrovína ž trine od bušenja

svetobéžen -žna -o koji bježi (-be-) od svijeta, od sveta, koji preza od svijeta, od sveta

svetobéžnost ž bježanje (be-), prezanje od svijeta, od sveta

svetobólen -lna -o koji trpi od svjetskog bola (-ve-)

svetòduh -a -o navdihnjen od svetega duha

svilén -a -o svilen, od svile: -a nit; -a ruta
svilena marama; -i papir; -i pliš; -i sukanec
svileni konac

svilenína ž svilenina, proizvodi od svile

svinčén -a -o olovan, od olova: -o nebo; -a pločevina
olovni lim; -a cev; -a plomba; -o steklo
olovno staklo

svínjkati -am igrati se "svinjke", jedan od igrača pokušava drvenu lopticu "svinjku" utjerati u rupu, a drugi igrači ga pri tome sprečavaju

sviskávati svìskāvām sviskati, umirati od žalosti, bolečine