Franja

dēfervēscō -ere -fervī in -ferbuī (incoh. glag. dēfervēre)

1. dovreti, povreti, ponehavati vreti: Ca., Cels., Col.; pren. poleči se, uleči se, izdivjati se, pomiriti se, potihniti: dum meridiani aestus defervescant Varr., ubi deferbuit mare Gell.; ohladiti (ohlajati) se, razhladiti se: dum patinae defervescunt Amm.

2.
a) pren. poleči (polegati) se, odleči (odlegati), odnehati, ponehati, unesti se: Ter., dum defervescat ira. Defervescere autem certe significat ardorem animi … excitatum Ci., cupiditates, studia defervescunt Ci., defervescit haec gratulatio Ci. ep.
b) (o govoru) izčistiti se (posta[ja]ti jasen in čist): Ci., Plin. iun.

dérager [deraže] verbe intransitif nehati besneti ali divjati; pomiriti se

dētumēscō -ere -tumuī (—) uplahniti; pren. poleči se, pomiriti se, umiriti se: Petr., Stat., Aug.

envainar vtakniti (meč) v nožnico; pomiriti se

expiō -āre -āvī -ātum

1. kaj z grehom omadeževanega očistiti, greha oprostiti: Pers., Fl., metuo, te atque istos expiare ut possies Pl., expiandum forum esse ab illis sceleris vestigiis Ci., locum illum omnem expiastis Ci., nomen populi Romani expiare supplicio Ci. maščevati, mari omnia, quae violata sunt, expiari putantur Ci., religiones deorum expiare Ci., L., religionem aedium suarum expiare Ci. svojo hišo rešiti prekletstva, arma nondum expiatis uncta cruoribus H., filium expiare pecuniā publicā L.; occ. pokoro delati za … , pokoriti se za … , zadostiti za … , poravnati, popraviti: expiare errata Ci., scelus supplicio Ci., malam potentiam servili supplicio T., scelus H., L., virtute eorum expiato incommodo C., expiare legatorum iniurias L., dira detestatio nullā expiatur victimā H., poenas expiare H. pretrpeti kazen in se s tem oprostiti krivde, toda: tua scelera di in nostros milites expiaverunt Ci. bogovi so dali našim vojakom trpeti za …

2. (čudežna znamenja) s spravnimi darovi napraviti neškodljiva, zle posledice odvrniti (odvračati): quae di significent, quemadmodum ea expientur Ci., expiare prodigia L., vocem nocturnam L.

3. (bogove) spraviti, s spravnimi darovi pomiriti (umiriti): quibus (poenis) coniuratorum manes expiaretis Ci., Cereris numen supplicio expiare volebant Ci., deorum minas caede suorum expiari posse Iust.

4. utolažiti, utešiti, umiriti, zadovoljiti: ad expiandas cupiditates Ci., famem illam non expiaras Ci., expiare superioris aetatis exempla Saturnini atque Gracchorum casibus C., expiato suo dolore Hirt., expiatum est, quidquid ex foedere rupto irarum in nos caelestium fuit L., expiare errorem Plin. iun., cladem victoriis Iust.

heal [hi:l] prehodni glagol & neprehodni glagol
zdraviti (se), celiti (se), pozdraviti (se), zaceliti (se)
figurativno pomiriti se, zaceliti se

to heal up; ali over zaceliti se, zarasti

lèći lȅžēm, lȅgnēm, lȅzi, lègoh lèže
1. leči: leći u postelju, na zemlju; leći bolestan
2. vgnezditi se: u njegovu pamet legla je ova misao
3. položiti: žena ga legnu na krevet
4. pomiriti se, prenehati: legla je kiša; leglo je neprijateljstvo
5. zaiti: sunce je leglo za goru
6. zavzeti se: pisac je gotov da legne sav za ono što kaže
7. umreti: kada bude leglo pokoljenje moje, s njim ću i ja leći na krilo Vardara
8. krv će leći između nas med nami bo nastalo smrtno sovraštvo; leći na rudu sprijazniti se s položajem; stvar je legla zadeva je potlačena

lull² [lʌl]

1. prehodni glagol
uspavati
figurativno potolažiti, pomiriti koga (zlasti s sleparijo); umiriti, utišati (zlasti pasivno)

2. neprehodni glagol
umiriti se, popustiti, poleči se

to lull to sleep uspavati
to lull s.o.'s fears pomiriti koga
to lull s.o.'s suspicions razpršiti komu sumnje
to lull s.o. into a false sense of security uspavati koga, da se počuti varen
the sea was lulled morje se je umirilo

moderate³ [mɔ́dəreit]

1. prehodni glagol
(u)blažiti, umiriti, znižati (cene)

2. neprehodni glagol
umiriti se, ublažiti se, pomiriti se, popustiti (veter)

odjéditi se òdjēdīm se nehati se jeziti, pomiriti svojo jezo

pacificabile agg. pomirljiv, ki se da pomiriti

pay off prehodni glagol
odplačati; izplačati in odpustiti delavce; pomiriti upnike
navtika krmariti v zavetje

per-pācō -āre -āvī -ātum (per in pācāre) popolnoma pomiriti (umiriti), popolnoma podvreči, vzpostaviti popoln mir: omnibus perpacatis sine ullius noxa urbis L., necdum omnia in Graeciā perpacata erant L., Breunos Ucennos atque Vindelicos, per privignum suum Claudium Drusum perpacavit Fl., Samnites usque ad mare superum p. Aur.

placare

A) v. tr. (pres. placo)

1. miriti

2. potešiti

B) ➞ placarsi v. rifl. (pres. mi placo)

1. pomiriti se

2. ublažiti se

plācō -āre -āvī -ātum (v. causativum k placēre kakor sēdāre k sedēre; prim. placeō in plānus)

1. (z)ravna(va)ti, izravna(va)ti, (z)gladiti, (iz)gladiti (= (u)miriti): tumida aequora V., maria placata V.

2. metaf.
a) miriti, umiriti (umirjati), pomiriti (pomirj(ev)ati), (u)tolažiti, (u)tešiti, (po)tešiti (naspr. concitare, perturbare): deos Ci., Plutona tauris H., donis iram deorum Ci., invidiam H., ventos sanguine V., animos V., aliquem beneficiis Ci., canem Petr.; metaf.: escā ventrem H., sitim Mart.
b) spraviti koga s kom: p. aliquem rei publicae Ci., animo placari in aliquem N. spraviti se s kom, homo sibi ipse placatus Ci. sam seboj spravljen, mirnega srca. — Od tod adj. pt. pf. plācātus 3, adv. -ē

1. pomirjen, potolažen, spravljen: Eurydice V., placatiore eo et suā et regis spe invento L., quanto id maiore et placatiore animo decet vos facere in hac victoria L.; z dat.: exercitus duci placatior L.

2. metaf.
a) miren, umirjen, spokojen, tih, pohleven, krotek, blag, nežen, prijeten, mil, blagomil, miroljuben, dobrodušen, prijazen, hladnokrven, blažen: vita Ci., res placatae et minime turbulentae Ci., animi quietus et placatus status Ci., placatiore animo aliquid ferre Ci., placatissima quies Ci., omnia humana placate et moderate ferre Ci. ep.
b) prijazen, blag, blagonaklonjen, milostljiv, milosten, usmiljen: Venus Pr.

Opomba: Sub vos placo (tmeza) = vobis supplico P. F.

pomiròvati -mìrujēm pomiriti se, umiriti se: pomirujte, djeco, bar časkom

poodljútiti se -òdljūtīm se pomiriti se

prèvreti -vrīm (ijek., ek.)
1. prevreti: prevreti vodu
2. prevreti, fermentirati: svukud pune kace šljiva, a komovi već prevreli, pa se pjenuše
3. prevreti, prekuhati: prevreti rakiju za oblog
4. ekspr. prekipeti: Mariji tada prevri
5. ekspr. prevreti, pomiriti se, umiriti se: promene na ljudima nisu nikad bile dublje no u toku ovoga svetskoga rata, i naročito posle rata, sačekajmo ljude da prevru

raddolcire

A) v. tr. (pres. raddolcisco)

1. osladiti

2. pren. omiliti, ublažiti

3. metal. počasi hladiti, ohlajati

B) ➞ raddolcirsi v. rifl. (pres. mi raddolcisco)

1. južiti se

2. pomiriti se

raggiustare

A) v. tr. (pres. raggiusto) (ponovno) popraviti, popravljati; poravnati (tudi pren.):
raggiustare una macchina popraviti stroj
raggiustare una controversia zgladiti spor

B) ➞ raggiustarsi v. rifl. (pres. mi raggiusto) pomiriti se, spraviti se