Franja

злость f zlobnost, srditost, jeza

розлю́ченість -ності ж., jéza -e ž., razsŕjenost -i ž.

aguacero moški spol naliv, ploha; figurativno huda jeza, nevolja

berrinche, berrinchín moški spol togota, nagla jeza

bīlis -is, abl. -ī, po H. -e, f

1. žolč (kot izloček jeter): Ca., Lucr., Cels., Col., cum... pituita redundat aut bilis, in corpore morbi... nascuntur Ci., qui purgor bilem H., bilis suffusa Plin. ali suffusio luridae bilis Sen. ph. žolčnica, zlatenica, bile suffusus Plin. žolčen, zlateničen; pl. biles Plin. rumeni in črni žolč.

2. pren. žolč = jeza, bes, srd, čemernost: Pers., Mart., Iuv., Suet., non placet mihi cena, quae bilem movet Pl., bilem id commovet Ci. ep. razjezi, bile tumet iecur H., expellere bilem meraco H., non continere bilem Sen. rh., bilem habere Sen. ph. jezen biti, cui sententiae tantum bilis, tantum amaritudinis inest, ut... Plin. iun.; pl.: biles Venereae Ap.; poseb. ātra ali nigra bīlis črni žolč = otožnost, blaznost, besnost, divja srditost: atra bilis agitat hominem Pl., atrā bili percita est Pl., quem nos furorem, μελαγχολίαν illi vocant, quasi vero atra bili solum mens moveatur Ci., atrae bilis morbus Cels., bilis nigra curanda est et ipsa furoris causa removenda Sen. ph.

bizza f nagla jeza, izbruh, togota, muha:
fare le bizze imeti muhe (otrok)

cerebrum -ī, n (prim. gr. κάρ, κάρᾱ, κάρανον = jon. κάρη, κάρηνον glava, ἔγκαρον in ἴγκρος možgani, κρᾱνίον lobanja, κόρση sencè, lat. cernuus, cornu, cervīx, cervus, crābrō)

I.

1. možgani: Kom., Lucr., Cels., Plin., Suet. idr., alii in corde, alii in cerebro dixerunt animi esse sedem Ci., sparsoque infecta cerebro V. z razpršeno možganovino, truncus inlapsus cerebro H.

2. met.
a) mozeg = razum, pamet: Pl., Ph., Suet., putidius cerebrum est... Perilli H.
b) vročeglavost, nagla jeza: Pl., o te, Bolane, cerebri felicem H.

3. pren.
a) stržen, srž: Plin.
b) smisel, vsebina: huius fabulae... interius c. Fulg.

— II. lobanja, črepinja: Plin. Val., Th. Prisc., Sid.

dúrnōst ž
1. čemernost, nataknjenost
2. nagla jeza

embravecimiento moški spol huda jeza, besnost

embuchado moški spol nadevan želodec, klobasa; skrivna jeza; gledališče ekstemporirano mesto

emportement [ɑ̃pɔrtmɑ̃] masculin izbruh jeze, besnost, togota, nagla jeza; vieilli polet, navdušenje

avec emportement z jezo, jezno

feo moški spol grd človek; velika jeza, zlo, pregrešek, prestopek

flame¹ [fleim] samostalnik
plamen, ogenj, žar
pogovorno ljubezen; nagla jeza; strast

to set on flame zažgati
to throw oil on flame prilivati olje v ogenj
to burst into flame(s) vzplameneti
to commit to the flames sežgati
to fan the flame razplameniti
an old flame of his njegova stara ljubezen

furor moški spol besnost, huda jeza; navdušenje, zamaknjenje, zanos; divja hitrost

furor² -ōris, m (furere)

I. divjanje, razgrajanje, razsajanje, besnenje (poseb. o viharju in morju): caeli Cat., Boreae dirus f. Sil., f. maris Tib. razburkanje; v pl.: furores rabiesque tanta caeli marisque V. —

II. metaf.

1. besnenje, besnost, (besno) divjanje: qui … eius furorem exsultantem repressit Ci., quod eorum … furorem consceleratum repressi Ci., cum maxime Antonii furor arderet Ci., imminebat tuus furor omnium fortunis et bonis Ci., eius indomitos atque effrenatos furores plausu prosequebantur Ci. izbruhe njegove besnosti.

2. occ.
a) (bakhantska) besnost, navdušenost: violenti signa furoris Lucr., simulato numine Bacchi orsa furorem V., venit in exemplum furor hic O., face, ut hunc furor agitet Cat.; pren. Cethegi furor in vestra caede bacchantis Ci.
b) (pesnikov, vedežev, vedeževalk) navdahnjenost, navdušenost, navdihnjenost, zamaknjenost: negat sine furore Democritus poëtam magnum esse posse Ci., cuius furor consederit Ci., ut primum cessit furor (Sybillae) V., ubi vaticinos concepit mente furores O., ille f. patriae fuit utilis Pr., feminae in furorem turbatae … canebant T. zamaknjene.
c) bojna navdušenost, srdita bojaželjnost: sic animis iuvenum furor additus V., f. Teutonicus Lucan., armorum Vell., bellandi Sil.; o živalih: f. illorum (sc. taurorum) Ph.; pesn. pooseb. Furor -ōris, m Furor, Besnik, božanstvo v Marsovem spremstvu: Sil., Stat., Furor impius saeva sedens super arma V.
č) besna jeza, divji srd, ihta, togota: furor iraque mentem praecipitant V., inceptum frustra submitte furorem V., regia Iuno acta furore gravi V., populum Rom. egit in furorem praetexta C. Caesaris cruenta Q.; meton. vzrok jeze, nejevolje: ut tibi sim merito semper furor Pr.
d) strastna (blazna) ljubezen, strastno ljubkovanje, ljubljenje, pohota: ardet amans Dido traxitque per ossa furorem V., mille puellarum, puerorum mille furores H., quo me furor egit amantem? O., intus erat f. igneus O. goreča, žarna ljubezen, furori indulgere O., amenti caeca furore Cat.; (o živalih) pojatev, pojanje: f. equarum V.; meton. predmet strastne ljubezni, ljubica: sive mihi Phyllis, sive esset Amyntas, seu quicumque furor V.

3. poblaznelost, blaznost, steklost, brezumnost: ira furor brevis est H., caeci furore L., velut captus furore L., detrectavitque furore militiam ficto O., indomitus furore Cat., dignum furore suo habuit exitum Vell., fere ira et concitatio furori sunt similia Q.; furor est z inf.: Sen. ph., quis furor est atram bellis arcessere mortem? Tib.; id primum videri furor (brezumnost) z inf. Iust.; occ.
a) zaslepljenost: cuius tanti furoris fuit omnes reges contra se excitare Ci., furore atque amentiā impulsus C., quis furor auditos … praeponere visis caelestes? O.
b) slepa strast, zagrizenost političnih strankarjev, uporno mišljenje, upornost: tantumque esse eorum omnium furorem, ut … C., sceleri ac furori tuo … fortunam populi Rom. obstitisse Ci., alicuius furorum frangere Ci. ali armis compescere Vell., alicuis effrenatus et praeceps furor Ci., f. civilis H., tribunicii furores L., cum aliquo furorem suum consociare L., nec se comitem illius furoris, sed ducem praebuit L.
c) strasten pohlep, silno poželenje: movit tantum vox illa furorem Lucan., nec minor in campo (Martio) furor est Petr.; z objektnim gen.: impius lucri f. Sen. tr., quis vos agitat furor (z inf.) Sen. tr., f. impendiorum Suet.

hûk m, mest. u húku
1. bučanje, šumenje: osluškujem huk vode i vjetra; huk talasa, mnogog svijeta
2. besnost, divja jeza: iako je njemu dolazio taj huk njegov, opet je, pošto se odljuti, bio milostan
3. skovik: sovin huk
4. uzeti huk začeti

Jähzorn, der, togota, nagla jeza

Jähzornigkeit, die, nagla jeza, togota

naglìna ž naglost, nagla jeza: obuzdati svoju -u

náglōst ž
1. naglost, hitrost, hitrica: naglošću je upala u dvoranu
2. naglost, nagla jeza, prenagljenost