Franja

prae-ficiō -ere -fēcī -fectum (prae in facere) postaviti (narediti, nastaviti, določiti) koga za prefékta (predstojnika, načelnika, nadzornika, poveljnika), postaviti koga čez koga ali kaj, postaviti koga na čelo koga ali česa: O. idr., aliquem provinciae Pl., praefeci rure recte qui curet tamen Pl., aliquem pecori Ci., Syriae Cu., bello gerendo Ci., bello Ci., tantis rebus Ci., pontifices sacris Ci., certum magistratum alicui procurationi Ci., aliquem in exercitu Ci. izročiti (zaupati) komu poveljstvo, podeliti komu častniško službo (prefekturo), postaviti koga za častnika (prefekta), munitioni, Galliae, provinciae C., legatos legationibus C., lucis Avernis V., post suffragante Theramene populi scito restituitur parique absens imperio praeficitur N. biti postavljen (nastavljen) za poveljnika z enako oblastjo (z enakimi pooblastili), exercitui, classi N., ei rei Datamen praefecit N. vodstvo pri tem podvigu je zaupal Datamu, aliquem negotio praeficere N. izvršitev naloge zaupati komu, certos N. določiti (odrediti) zanesljive ljudi, sacerdotes suos cuique deorum praeficere L. slehernemu izmed bogov postaviti (določiti) svečenike za opravljanje bogoslužja, sacerdotio Neptuni Plin., libertos rationibus, libellis et epistulis T., aliquem provinciae T. — Od tod subst. pt. pf. praefectus -ī, m predstojnik, načelnik, nadzornik, poveljnik, prefékt.

1. v zasebnem življenju: praefectos (sc. familiarum) alacriores faciundum praemiis Varr., nec mulieribus praefectus praeponatur Ci., his (sc. Graeculis philosophis) utitur quasi praefectis libidinum suarum Ci.; šalj.: praefecti popinae atque luxuriae Favorinus ap. Gell. največji sladokusci in rafinirani uživači.

2. v javnosti
a) kot naslov raznih civilnih in vojaških oblastnikov (prim. praefectura): praefectus gymnasii (= gr. γυμνασιάρχης) Pl. gimnaziárh, praefectus moribus mulierum (= gr. γυναικονόμος) Pl. nadzornik ženskih nravi (ženske morale) in domače discipline, praefectus morum N. ali moribus Ci. nravi, praefectus custodum N. prefekt (poveljnik) straže, praefectus nocturnae custodiae Ap. prefekt (poveljnik) nočne straže (nočnih straž), praefectus vigilum T., Icti. ali vigilibus Icti. prefekt (načelnik) redarjev oz. nočne straže (poveljnik kohort, ki so skrbele tudi za požarno varnost), praefectus annonae L. ali rei frumentariae T. prefekt za oskrbo z žitom, nadzornik žitarstva, višji tržni nadzornik, preskrbovalec živeža, oskrbovalec z živežem, praefectus aerarii (aerario) L., Plin. iun. prefekt (nadzornik) državne blagajne = zakladnik, zakladničar, praefectus urbis (urbi) Varr. ap. Gell., L., T., Plin., Gell., Suet., Icti. (tudi samo praefectus Suet.) mestni prefekt, mestni (= rimski) poglavar (= rimski župan), upravitelj Rima, v času republike le namestnik odsotnega konzula, za časa cesarjev stalna služba s svojim sodstvom; odgovoren je bil za ohranjanje reda in miru znotraj mestnih meja in s tem namenom je pod svojo oblastjo imel tri mestne kohorte (= policijski oddelki, cohortes urbanae) = praefectus urbicus Lamp., praefectus castrorum (castris) T., Vell. taborski prefekt, nadzornik postavitve tabora, ki je skrbel za postavljanje tabora in pripravo vseh za postavitev potrebnih stvari, praefectus fabrum C., N., Vell. prefekt rokodelcev, poveljnik inženirskega oddelka, vodja vojaškega tehničnega oddelka, tudi = delovodja: Ci., praefectus praetorii T., Suet. ali praetorio Veg., Icti. ali praetorianorum Suet. ali praetoriarum cohortium T. (tudi samo praefectus Plin. iun.) prefekt pretorijancev, pretorij(an)ski prefekt, poveljnik cesarske telesne straže (pod njegovim poveljstvom je bilo devet elitnih kohort pretorijancev (cohortes praetoriae)), v poznem cesarstvu tudi upravitelj oz. namestnik v enem od štirih glavnih delov rimskega cesarstva, toda praefectus cohortis (praetoriae) T. častnik, oficir, praefectus legionis T., Suet. legijski prefekt, prefekt legije, poveljnik legije, legijski poveljnik (v času republike imenovan legatus legat), praefectus classis L., Ci., N., T., Plin. mornariški prefekt, prefekt (poveljnik) ladjevja (brodovja, mornarice), admiral, praefectus navis poveljnik ladje, ladjevodja, kapitan, v pl. praefecti navium L., Fl.
b) poveljnik oddelka vojske (bodisi konjeniškega krila (ala) ali kohorte (cohors) v pehoti): praefectus equitum Gallorum Hirt., alae T., cohortis T., pogosto samo praefectus C., Ci., N. (vojaški) poveljnik.
c) α) v rimskem cesarstvu cesarski namestnik, cesarski upravitelj, prefékt: praefectus Aegypti Suet., Alpium Plin. Od tod β) preneseno na nerimske razmere (za poveljnike in visoke državne uradnike Perzijcev in drugih azijskih narodov): Lydiae, Ioniae totiusque Phrygiae N. satrap, praefecti regii N. satrapi, praefectus regius L. ali regis S. ali Cassandri N. general, podpoveljnik, paša, v sklopu tudi samo praefectus Fl.

prae-modum, adv. (prae in modus) = supra modum čez (vs(ak)o) mero, preko vs(ak)e mere, prek(o) vseh meja, prekomerno: Livius in Odyssia „praemodum“ dicit, quasi admodum: „parcentes“ inquit „praemodum“, quod significat „supra modum“, dictumque est quasi „praeter modum“ L. Andr. ap. Gell.

praeter (prae; prim. in-ter: in, sub-ter: sub)

I. adv. v krajevnem pomenu

1. mimo, kot predpona v sestavljenih glag. praeter-ago, praeter-eo, praeter-fero, praeter-fluo idr.

2. metaf. (v stavku) razen, izvzemši, z izjemo = praeterquam (gl. praeterquam); sklon je odvisen od predhodnega ali sledečega glag.: Ci. ep., Col., Plin., Suet., ceterae multitudini diem statuit … praeter condemnatis S., omnium civitatum exsules praeter caedis damnati restituebantur Iust.; poseb. za nikalnico (= nisi): Gell., Suet. idr., ne quis praeter armatus violaretur L., nil praeter … canna fuit O. nič kot … ; v zvezi z drugimi partikulami: praeter si Varr. razen če, praeterque Plin. in tega, praeter quam, gl. praeterquam.

3. v komparativnem pomenu = več, bolj (s quam): virgo, quae praeter sapiet quam placet parentibus Pl., quod mihi videre facere praeter quam res te cohortatur tua Ter.

4. (star. in vulg.) praeter prōpter (praeterpropter) = „dalje ali bliž(j)e“ = več ali manj, bolj ali manj, približno: Enn. ap. Gell., Ca. ap. Gell., Varr. ap. Gell. —

II. praep. z acc.

1. mimo, ob: Pl., H., T., Plin., Lucr. idr., copias suas praeter castra Caesaris transduxit C., praeter oculos omnia ferebant Ci., Ligures … in naves impositos praeter oram Etrusci maris Neapolim transmisit L., vela dabant praeter utrumque latus O.

2. metaf.
a) nad, čez, proti: Ter. idr., praeter modum Ci., haud sum annos natus praeter quinquaginta et quattuor Pl., praeter consuetudinem Ci., Cu., N. ali praeter solitum H. čez navado, več (bolj) kot običajno, nenavadno, praeter naturam Ci. drugače kot zahteva narava, proti naravi, nenaravno, praeter spem Ci., L. ali praeter opinionem N., C., Ci. ali praeter exspectationem Ci. zunaj (izven) pričakovanja, proti pričakovanju, praeter aequum Kom., praeter iustum Lucr.
b) (o preseganju) pred, nad, bolj (več) kot: Pl., Ter. idr., praeter ceteros iustus appellatus N., quae me igitur praeter ceteros impulit? Ci., Argonautas praeter omnes mirata est ducem H.
c) (pri izključevanju) razen, izven, zunaj, izvzemši, z izjemo; za nikalnico kot, kakor: Iust., Corn. idr., omnes praeter Hortensium Ci., obstrictis aliis praeter Iapyga H., praeter haec Ter., Cu., Cels. mimo tega, vrh(u) tega, poleg tega, ut neque vestitūs praeter pelles habent quidquam C., nihil praeter id, quod honestum sit Ci., nihil praeter astra videt et undas H., nihil praeter plorare H.; pogosto je treba acc. dostaviti v mislih: nulla civitas v mislih Plataeensinum (sc. civitatem) V., nullas litteras accepi praeter (sc. eas) quae mihi redditae sunt Ci., praeter (sc. id) quod C. razen (poleg) (tega), da …
d) (pri dodajanju) poleg, razen: Col., Mel. idr., ut praeter se deos ad colloquium adducerent C., num quid aliud ferret praeter arcam? Ci., Romanos praeter insitam industriam animis fortuna quoque cunctari prohibebat L.

prebáciti prèbācīm
I.
1. vreči čez: prebaciti kamen preko rijeke, preko krova
2. vreči predaleč: prebaciti metu
3. vreči dlje kot drugi: jednom baci, svima dobaci, drugom baci te svih prebaci
4. predejati: prebaciti teret iz jednog čamca u drugi
5. ogrniti: prebaciti ogrtač
6. pretakniti, premakniti: prebaciti kaiš sa slobodnog na radni kaišnik
7. preklopiti: prebaciti telefonsku liniju
8. prekrižati, dati križem: prebaciti nogu preko noge
9. prestaviti: prebaciti trupe iz jednog mjesta na drugo, s desnog krila na lijevo
10. preseči: prihodi su prebacili rashode; ove godine plan smo prebacili; kupac je platio koliko je bilo pogodeno, i prebacio je odredenu sumu
11. ekspr. dopolniti: djevojka je sasvim mlada, jedva je prebacila sedamnaestu
12. pretrpeti: u ratu smo mnogo toga prebacili preko glave
13. očitati: to su nama prebacili; nemaš sebi šta prebaciti
14. prebaciti prvi san odspati prvo spanje
II. prebaciti se
1. vreči se čez
2. prestaviti se, priti: nakon dvije godine robovanja pobjegao je i sretno se prebacio u naš odred
3. preiti: prebaciti se preko rijeke
4. prekucniti se: zaigralo mu srce, pljesnuo u dlanove, prebacio se po dva, po tri puta kao ludi derančić
5. pretirati, reči preveč: neću se prebaciti ako reknem da su od izloženih slika nove škole obično polovina simbolično prikazane
6. skisati se, cikniti, pokvariti se: vino se prebacilo

prebacívati -bàcujēm
I.
1. metati čez
2. metati predaleč, dlje kot drugi
3. predevati, pretikati, preklapljati
4. presegati: prihodi prebacuju izdatke
5. očitati: prebacivati komu što
II. prebacivati se prestavljati se, prehajati: čete se prebacuju preko Save

prebjegávati -bjègāvām (ijek.), prebegávati -bègāvām (ek.) prebegavati, bežati čez: prebjegavati iz Bosne u Dalmaciju

prèbjegnuti (prèbjeći) -nēm (ijek.), prèbegnuti (prèbeći) -nēm zbežati čez: prebjegnuti preko Save; prebjegnuti u protivnički tabor

prèbrditi -īm
1. priti čez hrib: zlatom natovaren magarac prebrdiće svako brdo, i najviše
2. premagati: prebrditi mnoge nesreće i nevolje; i to sam srećno, sretno prebrdio

prebrodávati -bròdavam, prebrodívati -bròdu -jēm večkrat pluti čez

pregòniti prègonīm
I.
1. goniti čez: pregoniti roblje preko planine
2. pretiravati: nisu pregonili kad su je smatrali za najljepšu djevojku u selu
II. pregoniti se
1. kosati se: pregoniti se oko cega: dok se mesec pregonio s oblacima, stražar je šetao po bedemima
2. ekspr. dajati se, pričkati se: pošto je palo carstvo srpsko, oko Boke se pregonili Turci i Mlečići

prèhititi -īm
I.
1. prevreči
2. vreči čez: jedan jači vjetreni zamah zbacio je ponjavu s lica i prehitio na svijeću
3. prisvojiti si, ugrabiti: svoje ne pusti, a tude ne prehiti
II. prehititi se
1. preiti, prestaviti se: to ljetno povjetarce nije moglo zategnuti kroz Vela vrata, pa se prehitilo u riječki zaliv
2. spremeniti se: prehiti se, djevojko, ribicom u vodi v ribico v vodi

prehòditi prèhodīm
1. prehajati, iti, hoditi čez: prehoditi preko pustih planina; kruh u meso prehodi
2. hoditi pred, spredaj, voditi: ovaj je ovan prehodio dvije godine
3. prehoditi: svud hodismo, Bosnu prehodismo

preko (ek., ijek.) predl.
1. z rod. čez: ići preko vode; preći preko ceste; trčati preko mosta; snijeg je preko koljena; za pojasom im ručne granate, preko ramena maske i puške; misliš da ćeš preko noći preokrenuti ono što su godine i godine učinile; putovati za Zagreb preko Zidanog Mosta
2. nad: on ima preko šezdeset godina; to je preko svakog očekivanja
3. za, onstran: on stanuje preko brda
4. poleg: nemoj uzeti drugu preko jedne žene
5. proti: raditi preko volje; naši su harali i palili i preko zapovijesti vladičine; znate da je to preko zakona što oni ištu
6. razen: tamo se ne nalazi ništa preko onoga što je dala sama priroda
7. čez, na drugi strani: preko puta stoji nekoliko kuća
8. mimo: zar miluješ bega Ali-bega preko mene za života moga
9. preko noći prisl. čez noč; preko ljeta poleti; preko zime pozimi; preko godine med letom
10. s tož. čez: slojevi naslagani, jedno preko drugo; onako star i izmučen dizao se nekoliko puta preko noć

prȅko dāna prisl. čez dan

prȅkonōć, prȅko noći prisl. čez noč: ostani prekonoć kod nas

preko púta prisl. na drugi strani ceste, čez cesto: to možete kupiti u radnji preko puta

prekòsred srijèdē (ijek.), prekòsred srédē (ek.) prisl. čez sredino, po sredini: uze ga prekosred srijede

prèkrmak -r̄mka m domača žival, ki smo jo preredili čez zimo, enoletni junček

prekrmljívati -kr̀mljujēm
1. prerejati, rediti čez zimo
2. preveč krmiti, pokladati

prekr̀stiti prèkrstīm
I.
1. prekrižati: prekrstiti dijete, ruke, noge
2. prekrstiti, krstiti, znova krstiti, preimenovati: zarobili neku ženu koja je bila već krštena pa su je sada prekrstili; prekrstiti brod bivše mornarice u "Republiku"
3. narediti križ čez kaj: ja sam to davno prekrstio
II. prekrstiti se
1. prekrižati se: ne zna se ni prekrstiti; prekrstiti se na kraju molitve; prekrstiti se od čuda; prekrstiti se desnom i lijevom zelo se začuditi
2. prekrstiti se
3. odkrižati se česa