mŕščati rider, froncer
mrščati čelo, obrvi froncer le(s) sourcil(s), se renfrogner
Zadetki iskanja
- mršči|ti (-m) runzeln
mrščiti čelo/se die Stirn runzeln - mŕščiti
mŕščiti čelo to wrinkle one's forehead
mŕščiti obrvi to wrinkle one's brows, to knit one's brow
mŕščiti se to frown, to scowl, to wrinkle one's forehead - mŕščiti (-im)
A) imperf. ➞ namrščiti
1. aggrottare, corrugare (fronte, volto); inarcare (le sopracciglia):
mrščiti čelo accigliarsi
mrščiti obrvi accipigliarsi
2. arricciare (il pelo)
B) mŕščiti se (-im se) imperf. refl. aggrottare, corrugare, increspare (fronte, volto); corrucciarsi; imbronciarsi - mŕščiti
mrščiti čelo arrugar la frente
mrščiti obrvi fruncir las cejas - nabráti to collect; to gather; (cvetice, jagode) to pick; (nakopičiti) to accumulate
nabráti se to gather, to collect; to accumulate
nabráti čelo, obrvi to knit one's brow; (rokav, ipd.) to fold, to pleat - nadvráten (-tna -o) adj. sopra la porta:
um. nadvratno čelo timpano - nagrbánčiti to wrinkle
nagrbánčiti (se) to shrivel
nagrbánčiti čelo to frown, to wrinkle (up) one's forehead
nagrbánčiti obrvi to knit one's brow, to wrinkle one's brows
s starostjo se koža nagrbanči (the) skin shrivels with age - nagrbánčiti rider, froncer
nagrbančiti se se rider
nagrbančiti čelo froncer les sourcils, se renfrogner - nagrbánčiti arrugar; fruncir
nagrbančiti se arrugarse
nagrbančiti čelo arrugar la frente, fruncir (ali enarcar) las cejas - nagubánčiti to wrinkle; to pucker (up)
nagubánčiti se to pucker; to wrinkle
nagubánčiti čelo to wrinkle one's forehead; to knit (ali to wrinkle, to contract) one's brow
čelo se mu je nagubančilo a frown contracted his brow - nagubánčiti
nagubančiti čelo fruncir las cejas; arrugar la frente - naguba|ti (-m) falten, furchen; blago: fälteln, in Falten legen
nagubati čelo die Stirn runzeln/in Falten legen - namŕdniti (-em) | namrdováti (-újem)
A) perf., imperf.
namrdniti čelo, ustnice corrugare la fronte, torcere la bocca
B) namrdniti se (-em se) | namrdováti se (-újem se) perf., imperf. refl. corrugare la fronte; torcere la bocca; fare le boccacce - namŕščiti rider, froncer
namrščiti čelo, obrvi froncer les sourcils, se renfrogner - namŕščiti fruncir (obrvi las cejas)
namrščiti čelo arrugar la frente - napok|a [ó] ženski spol (-e …) geografija der Riss (začetna/primarna primärer, vsiljena/sekundarna sekundärer), Anriss (črtasta/odsekana linearer, točkasta punktförmiger), Teilriss, -riss, -anriss (primarna/začetna Primärriss, sekundarna/vsiljena Sekundärriss, natezna Zugriss, strižna Scherriss, plazu Lawinenanriss, nesprijetega snega Lockerschneeanriss)
… napoke Anriss-, Bruch-, Anbruch- (nastanek die Bruchbildung, rob der Anbruchrand, debelina die Anrissmächtigkeit, višina die Anrisshöhe, Anbruchhöhe, čelo die Anrissstirn, razširjanje die Bruchausbreitung, širjenje die Bruchdehnung)
v čelu napoke beim Anriss, Anriss- (profil snežne odeje das Anrissprofil) - nariv moški spol (-a …) geologija die Aufschiebung, die Überschiebung
čelo nariva der Stauchwall - navúći navúčēm, oni navúkū, vel. navúci, navúikoh nȁvūče, nàvūkao navúkla, navúčen -a
I.
1. obleči: navući lijepe haljine
2. obuti: navući nove cipele
3. preobleči: čisto navučena postelja; navući navlaku na jastuk
4. pomakniti, potisniti: marama joj je bila navučena na čelo
5. nabrusiti: navući brijački nož; navući nož
6. potegniti: navući pokrivač preko glave
7. navleči: navući kamenje
8. nasršiti: navući obrve
9. natakniti: navući šešir na glavu
10. nakopati si: navući bolest, mržnju svojih drugova, na sebe sramotu, sebi bijedu na vrat
11. izzvati: to će im navući rat
12. speljati: navući koga na tanak led
II. navući se
1. obleči se
2. namučiti se: dosta sam se navukao kapetanovih kofera
3. narediti se: u sobi se navuče čitav suton
4. navuklo se oblačje pooblačilo se je; navukao ti se oblak na čelo zmračilo se ti je čelo - nimbus -ī, m (indoev. kor. *nembh-; prim. gr. νέφος, νεφέλη, lat. imber, nebula)
1. temen (nevihten, hudouren, deževen, moker) oblak, sploh oblak, oblačje, oblaki: inhorrescit mare, tenebrae conduplicantur, noctisque et nimbûm (= nimborum) occaecat nigror, flamma inter nubes coruscat Pac. ap. Ci., involvere diem nimbi V., cinxerunt aethera nimbi V., nimbos Euro agente ocior H., subito coorta tempestas tam denso regem operuit nimbo, ut … L., piceo Nox obvia nimbo lucentes turbavit equos Stat.; poseb. oblačen (oblakast) sijaj, meglena odeja, v katero se ogrinjajo božanstva, ko se prikazujejo na zemlji: hoc Venus, obscuro faciem circumdata nimbo, detulit V., (sc. Iuno) agens hiemem nimbo succincta per auras V.; od tod pozneje
a) svetniški sij, nimb, avreola, gloriola svetnikov: Isid.
b) načelek = čelna obveza, čelna poveza (ovijača), ki so jo nosile ženske, da so imele majhno čelo, kar je veljalo za lepo: Isid.
2. occ. o stvareh, ki se dvigujejo kakor oblak: fulvae nimbus harenae V. ali n. pulveris Cl. (rumenkast) prah, prašína, respiciunt atram in nimbo volitare favillam V. dimni oblak, oblak (val) dima.
3. metaf. „oblak“ o stvareh, ki se širijo podobno kot oblak, gosta tolpa, množica, veliko število, obilica: n. peditum V. (prim. νέφος πεζῶν Hom.), n. ferreus V. ali nimbus glandis L. oblak svinčenk (streliva), n. telorum Lucan., pilorum Sil., ingens lapidum saxorumque nimbus Fl., n. purpureus Cl. cvetlic; tudi o tekočinah, mazilih: lucerna nimbis ebria Nicerotianis Mart.
4. meton.
a) močno deževje, naliv, ploha, líjavica (lijávica): terra abit in nimbos imbremque Luc. ap. Varr., terrere animos fulminibus, tempestatibus, nimbis, nivibus, grandinibus Ci., insequitur commixta grandine nimbus V., multa grandine nimbi culminibus crepitant V., densi funduntur ab aethere nimbi O. se ulivajo, padajo, n. effusus L.; od tod sploh dež, deževnica: silva continere nimbos ac digerere consueta Plin., nimbi ligati Petr. led.; metaf. nimb, „oblak“, posoda z več odprtinami, ki so jo uporabljali pri pojedinah in v gledališčih, da so škropili blagodišeča mazila in razne tekočine: n. vitreus Mart.
b) nevihta, huda ura, hudo vreme, vihar, vihra, ujma, piš: toto sonuerunt aethere nimbi V., nimborum in patriam Aeoliam venit V.; pren. „vihar“ = nenadna nezgoda, nenadna nesreča: hunc nimbum cito transisse laetor Ci. ep. (prim. „viharjev jeze so pogosto rjule“ Prešeren).