Franja

generōsitās -ātis, f (generōsus)

1. plemenit rod, plemenito pokolenje, plemenita pasma (podoba, postava, zunanjost), naravna dobrina: PALL., taurorum, caprarum PLIN., in ipsa ove satis generositatis ostenditur PLIN., leoni praecipua generositas tunc, cum ... PLIN., antea Caecubo erat generositas celeberrima PLIN., g. vini COL.

2. metaf. plemenitost, velikodušnost, plemenit pogum: leonis PLIN.

ingenium -iī, n (*ingenere = ingīgnere) prirojenje = kar je prirojeno, in sicer najprej o človeku

1. prirojena lastnost, nrav, narava, čud, kri, srce, mišljenje, značaj: T., Vell., Fl., ac te ipsum vi naturae atque ingenii elatum iam usus flectet Ci., invidia ab ingeniis prudentium repudietur Ci., vera loqui, etsi meum ingenium non moneret, necessitas cogit L., humanum i. Cu. človeška narava, suo ingenio vivere L. po svoje, nemo est tam firmo ingenio, quin ... Enn., novi ingenium mulierum Ter., antiquum ingenium obtines Ter., redire ad ingenium Ter. zopet stare uganjati, ingenium bonum, liberale, durum, inhumanum, leve Ter. ap. Kom., mobile, insanum, rectum Plin. iun., feris propiora ingenia Iust., more ingenii humani Iust., i. mite O., Iuv., molle Iuv., ing. gentis Iust., lene in liberos Ter., malum S., iners O., castum Iuv., trux Suet., suopte ingenio trucem Suet., turbidum saeviebat i. Suet., hominum ingenia ad similitudinem caeli sui vigentia Sen. ph., ingenio parum fidere Plin. iun., ingenio diffidere Suet., ingenua ingenia Iust. svobodno rojeni možje, svobodnjaki; o živalih: ingenia silvestria deponunt pulli Col.; occ.
a) prirojen pogum: Volscis levatis metu suum rediit ingenium L., quorum ingenia validissima erant S.
b) prirojena sposobnost, zmožnost, razum, pamet: Lucr., Amm. idr., quem nostrum tam tardo ingenio fore putavit? Ci., hebeti (acri, acuto) ingenio esse Ci., expers consilii aut ingenii Ci., tantum haberent ... ad fingendum ingenii Ci., humana docilitas atque ingenium Ci., acies (acumen) ingenii Ci., tarditatem ingenii noramus Ci., homo extremi ingenii L. topoglavec, tu sine ingenio ... iudicas! Ci., i. limatius, pulcherrimum Plin. iun., promptus ingenio L. sposobnež, mož prebrisane glave, cum ingenio versari in aliquā re Ci. pametno, haud absurdum i. S., expertum T., ingenio aliquid formare Suet., ingenium alere T., acuere Q., excitare Suet., exercere T., frangere O., minuere O., ingenio subdere stimulos O., ingenium eius spondet magnum virum Iust., dissidere ab ingenio alicuius O., facere alicui ingenium Pr., i. divulgare T., imbecillitas ingenii Plin. iun., ingenii vana consilia S. slabi načrti.

2. nadarjenost, duhovitost, duh, veleum: C. Curio summo ingenio et prudentia praeditus Ci., Archias omne ingenium contulit ad populi Romani gloriam celebrandam Ci., summa in filio spes, summa ingenii indoles Ci., magnus honos ingenio tribuitur Ci., in rebus urbanis Galerii ingenio utebantur T., motus celeres ingenii Ci., vigor ingenii O., ingenii vires Ci., ingenio valere Plin. iun., ingenio superari N., i. velox Iuv., perelegans Vell., praestantissimum Ci., excelsum Plin. iun., sicam ingenii destringere Amm. „uma svetli meč“; v podobi, posneti po vodi: ingeni benigna vena H. vir; prim.: flumen ingenii Ci., ingenio abundare Ci.; meton.
a) duhovita iznajdba, pameten domislek, pametna misel, naklep, naplet: illiusne id ingenium an auctor sit alius, haud discreverim T.
b) duhovit človek, veleum, prebrisana glava, dobroglavec = „glavca“: Ci., L., S., Q., Sen. ph., Vell., Amm., praemia ingeniis Thesidae posuere V., ingenia nostrorum temporum Plin. iun., ingenia saeculi Suet., ingenia et artes Suet., ingenia emergunt Iuv., ing. summa Suet., temporaria Cu.

3. metaf. (o stvareh) naravno svojstvo, kakovost, lastnost: Amm., campi suopte ingenio humentes T., arvorum ingenia V., i. loci S., lactis Gell., soli Plin., ingenio (= sponte suā) arbusta ubi nata sunt Naev. fr., i. oris et vultus Plin. naravna podoba obraza, poma sui ingenii Col., crines ingenio suo flexi Petr.

invigliacchire, invigliacchirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ invigliacchisco) ustrašiti se; podelati se v hlače; obupati; izgubiti pogum

Lebensmut, der, življenjski pogum

Löwenmut, der, levji pogum; mit Löwenmut hrabro kot lev

obatáliti obàtālīm
I.
1. razdejati: što jedan potvrdi, drugi obatali
2. zanemariti: obataliti zemlju koja je data pod zakup
3. opustošiti: obataliti šumu
4. razvaditi, pokvariti: v dijete
II. obataliti se
1. pokvariti se: mlin se nešto obatalio
2. izgubiti pogum: iza njegovih riječi svi smo bili obataljeni

obeshrábriti obèshrābrīm vzeti pogum, prestrašiti: tvoje riječi neće me obeshrabriti

obeshrabrívati -hràbrujēm jemati pogum: obeshrabrujuća slika naših odnosa strašna, zastrašujoča slika naših odnosov

obeskurážiti -kùrāžīm vzeti pogum komu, prestrašiti koga: obeskuražiti koga

onèsmjeliti -īm (ijek.), onèsmeliti -īm (ek.) vzeti pogum

oser [oze] verbe transitif drzniti si, upati si, imeti pogum, dovoliti si

c'est un homme à tout oser ta človek si vse upa
si j'ose le dire če smem to reči
osé-je? smem?

overboldness [óuvəbóuldnis] samostalnik
predrznost, prevelik pogum, nesramnost

pechazo moški spol ljudsko velik pogum

pot-valo(u)r [pɔ́tvælə] samostalnik
pijanski pogum

pull down prehodni glagol
podreti (hišo), potegniti dol, spustiti (zaveso), znižati (cene)
figurativno ponižati, vzeti pogum, potreti, popariti
ameriško, sleng dobiti plačilo, zaslužiti

rally² [rǽli] prehodni glagol & neprehodni glagol
znova zbrati (razkropljene čete), zbrati (se) okoli; zbrati nove moči, nov pogum; priti zopet k sebi, zavedeti se, osvestiti se; popraviti se, okrevati, oživeti; pridružiti (se); oživiti, prebuditi, predramiti, zdramiti

they rally to his support hité mu na pomoč
the prices rally cene se popravljajo
to rally round (to) s.o.'s opinion pridružiti se mnenju neke osebe

rebuter [rəbüte] verbe transitif (gladko) odbiti, zavrniti; ne sprejeti; odvtniti od, zastuditi, zagabiti; vzeti pogum (quelqu'un komu); ostrašiti, navdati z antipatijo

rebuter les offres odbiti ponudbe
ce travail rebute to delo je odvratno, zoprno
se rebuter izgubiti pogum, dati se ostrašiti
rien ne le rebute nobena stvar mu ne vzame poguma, ga ne ostraši

refroidir [rəfrwadir] verbe transitif ohladiti; figuré zmanjšati (navdušenje), vzeti pogum; populaire ubiti; verbe intransitif postati hladnejši, ohladiti se

se refroidir o, shladiti se; médecine prehladiti se
laisser refroidir un moteur pustiti, da se motor ohladi
laisser refroidir de l'eau bouillante ohladiti krop
(figuré, familier)

laisser refroidir quelque chose čakati, ne se ukvarjati s čim
faire refroidir un plat ohladiti jed
le temps s'est refroidi vreme se je ohladilo

sconfortare v. tr. (pres. sconfōrto) vzeti, jemati pogum; spraviti, spravljati v obup

scoraggiare

A) v. tr. (pres. scoraggio) vzeti, jemati pogum; demoralizirati

B) ➞ scoraggiarsi v. rifl. (pres. mi scoraggio) obupati, zgubiti pogum, prepustiti se malodušju