Franja

Zadetki iskanja

  • lūgeō -ēre, lūxī (—) (iz *lougei̯o, indoev. kor. *leug̑-, *leug- lomiti, mučiti, boleti, prim. skr. rujáti lomi, muči, rujā lom, bolečina, bolezen, gr. λευγαλέος, λυγρός žalosten, poguben, lat. lūctus, lit. luĩžis, láužis (z)lom, lúžti lomiti, let. laûzît streti srce, stvnem. loh = nem. Loch)

    1. žalovati, tožiti, žalosten biti, tugovati (o žalosti, ki se kaže v glasnem tarnanju in običajnih zunanjih znamenjih; maerēre = otožno, vdano žalovati): luget senatus, maeret equester ordo Ci., laetantur ceteri, luget solus, propter quem ceteri laetantur Ci., lugere pro aliquo Ci. žalovati za kom, lugendi finem facere Ci. = lugere desinere Sen. ph.; brezos.: ad pii rogum fili lugetur Cat.; o stvareh: rami positis lugere videntur frondibus O., campi lugentes (= ἤϑεα λευγαλέα Hes.) V. poljane žalosti (v podzemlju), lugentes lanae Mart. za žalovanje pripravna, žalovalna, lugentia castra Iust.; pt. pr. subst. lūgēns -entis, v pl. lūgentēs -ium, m žalujoči, žalovalec, žalovalci: lugentis habitu Suet., insignia lugentium T.

    2. trans. obžalovati koga, kaj, žalovati za kom, nad čim, v žalni obleki (opravi) hoditi za kom: mortem Treboni Ci., matronae annum ut parentem eum luxerunt L., fratrem lugebat ademptum O., positis te frondibus arbos … luxit O., l. aliquem vero desiderio Cu. odkritosrčno, iskreno, damnatos Suet., aliquem per annum Eutr., lugenda vita O.; v gr. skladu: lugendam formae sine virginitate reliquit Pyrenen Sil.; z ACI: Cl., quam (sc. urbem Romam) e suis faucibus ereptam esse luget Ci.; v pass.: lugebere nobis (= a nobis) O. Soobl. lūgeor -ērī: Prisc.

    Opomba: Sinkop. act. pf. lūxtī = luxisti: Cat.
  • lúnjati lûnjām
    I. postopati, pohajkovati: lunjati po gradu, kao pseto bez gose
    II. lunjati se
    1. postopati, pohajkovati: lunjati se po kafanama, kavanama
    2. vlačiti se, vleči se, težko hoditi lunja se ona i kašljuca
  • mantìjati -ām ekspr. hitro hoditi v kuti, v talarju in plahetati s tem oblačilom
  • market2 [má:kit]

    1. prehodni glagol
    dati na trg, prodajati na trgu, dati v prodajo

    2. neprehodni glagol
    kupovati, prodajati, trgovati, hoditi na trg
  • mimoìlaziti -īm
    I. hoditi mimo
    II. mimoilaziti se
    1. srečavati se
    2. križati se
  • mooch [mu:č]

    1. neprehodni glagol
    sleng postopati, pohajkovati (about)
    racati, racavo hoditi (along)

    2. prehodni glagol
    prosjačiti, "žicati", ukrasti
  • mush2 [mʌš]

    1. samostalnik
    ameriško hoja po snegu (zlasti za pasjo vprego)

    2. neprehodni glagol
    hoditi za pasjo vprego

    mush! naprej! (klic psom v vpregi)
  • nabádati nàbādām
    I.
    1. nabadati: nabadati bube na čiodu
    2. previdno, negotovo hoditi: ošepavio, te sada onako smiješno i oprezno nabada u hodu
    3. previdno, negotovo iskati, z zatikanjem brati: nabadajući slovo po slovo, pročitaše prvu riječ
    II. nabadati se
    1. nabadati se, opirati se: idu polagano nabadajući se na kišobrane; onda ono, sunce, zastaje i (ekspr.) nabada se o crkvenizvonik
  • nachgehen* jemandem iti za, hoditi za, slediti (komu); (belasten) težiti (koga), opletati se (komu); einer Sache: raziskovati, (kaj) ukvarjati se z, pobliže s ukvarjati z; einem Beruf: opravljati (poklic); dem Abenteuer, Vergnügen: spustiti se v, predati se (čemu); intransitiv Uhr: zaostajati
  • nachstreichen* še enkrat namazati; (folgen) zalezovati, hoditi za
  • nachtwandeln hoditi v snu
  • nadničáriti -nìčārīm, nȁdničiti -īm dniniti, hoditi po dninah, na dnino
  • nuddeln prav počasi hoditi/delati
  • nuzzle [nəzl]

    1. neprehodni glagol
    riti (prašič; in po, for za čem)
    potisniti nos, rilec (into v)
    drgniti z nosom, rilcem (against)
    pritisniti se (to h komu)
    figurativno upognjeno hoditi

    2. prehodni glagol
    razriti, z rilcem izkopati; pritisniti se h komu; pritisniti (otroka) k sebi; dati obroček v nos (svinji itd.)
  • ob-ambulō -āre -āvī -ātum (ob in ambulāre)

    1. nasproti iti (hoditi), iti proti komu, čemu (z dat.): lupus gregibus obambulat V., muris L.

    2. hoditi okoli (okrog), obhajati, sprehajati se, kolovratiti, potepati se: noctu ire obambulatum Pl., o. Aetnam O., in herbis O., ante vallum L., gymnasio (dat.) Suet., solus obambulat O. (o zaljubljencu).
  • obigrávati -ìgrāvām
    1. plesati, skakljati naokrog: psetance obigrava oko mene
    2. hoditi naokrog, obiskovati koga in prosjačiti za kaj: obigravati mnoge kuće u gradu; obigravati tude pragove prosjačiti okrog tujih pragov; obigravati koga za što
  • obìlaziti -īm
    1. hoditi naokrog: obilazi kao lisica oko gvožda
    2. iti naokrog: svako misli da tu spava Marko, oko njega daleko obilazi
    3. obiskovati, obiskati: obilazi ga majka i sestrica, a ljubovca od stida ne mogla; obilaziti nemoćne i nevoljne
    4. obhajati: ako te strah obilazi; obilazi me sram
    5. pregledovati: svako jutro baštu obilazi
    6. molče preiti, izogniti se: obilaziti neko pitanje
    7. strašiti: duh obilazi noću
  • òbiti ȍbijēm
    1. vlomiti: obiti radnju vlomiti v trgovino; obiti bravu, vrata
    2. zlomiti: obiti okove
    3. pobiti: grad je obio vinograde
    4. obiti: obiti sanduk željezom
    5. odbiti: obiti volovima rogove
    6. pretolči, z udarci poškodovati: obili su mu bubrege tako da je krv tekla od njega
    7. omlatiti: obiti pšenicu
    8. obhoditi: obio je mnogo svijeta; obila je sav komšiluk
    9. obrusiti si noge: obiti noge
    10. ekspr. hoditi okrog tujih pragov, tujih vrat in prosjačiti: obiti pragove, tuda vrata
  • okolìšati -ām
    1. iti, hoditi naokrog, po ovinkih, okoliš: okasnio sam, trebalo je okolišati
    2. po ovinkih govoriti, po okoliših govoriti, namigavati: što sam dosad sve okolišao, ovdje ću izrijekom da kažem; govori kratko, ne okolišaj
  • okrájati òkrājām okolišati, s kraja hoditi