lūgeō -ēre, lūxī (—) (iz *lougei̯o, indoev. kor. *leug̑-, *leug- lomiti, mučiti, boleti, prim. skr. rujáti lomi, muči, rujā lom, bolečina, bolezen, gr. λευγαλέος, λυγρός žalosten, poguben, lat. lūctus, lit. luĩžis, láužis (z)lom, lúžti lomiti, let. laûzît streti srce, stvnem. loh = nem. Loch)
1. žalovati, tožiti, žalosten biti, tugovati (o žalosti, ki se kaže v glasnem tarnanju in običajnih zunanjih znamenjih; maerēre = otožno, vdano žalovati): luget senatus, maeret equester ordo Ci., laetantur ceteri, luget solus, propter quem ceteri laetantur Ci., lugere pro aliquo Ci. žalovati za kom, lugendi finem facere Ci. = lugere desinere Sen. ph.; brezos.: ad pii rogum fili lugetur Cat.; o stvareh: rami positis lugere videntur frondibus O., campi lugentes (= ἤϑεα λευγαλέα Hes.) V. poljane žalosti (v podzemlju), lugentes lanae Mart. za žalovanje pripravna, žalovalna, lugentia castra Iust.; pt. pr. subst. lūgēns -entis, v pl. lūgentēs -ium, m žalujoči, žalovalec, žalovalci: lugentis habitu Suet., insignia lugentium T.
2. trans. obžalovati koga, kaj, žalovati za kom, nad čim, v žalni obleki (opravi) hoditi za kom: mortem Treboni Ci., matronae annum ut parentem eum luxerunt L., fratrem lugebat ademptum O., positis te frondibus arbos … luxit O., l. aliquem vero desiderio Cu. odkritosrčno, iskreno, damnatos Suet., aliquem per annum Eutr., lugenda vita O.; v gr. skladu: lugendam formae sine virginitate reliquit Pyrenen Sil.; z ACI: Cl., quam (sc. urbem Romam) e suis faucibus ereptam esse luget Ci.; v pass.: lugebere nobis (= a nobis) O. — Soobl. lūgeor -ērī: Prisc.
Opomba: Sinkop. act. pf. lūxtī = luxisti: Cat.
Zadetki iskanja
- lúnjati lûnjām
I. postopati, pohajkovati: lunjati po gradu, kao pseto bez gose
II. lunjati se
1. postopati, pohajkovati: lunjati se po kafanama, kavanama
2. vlačiti se, vleči se, težko hoditi lunja se ona i kašljuca - mantìjati -ām ekspr. hitro hoditi v kuti, v talarju in plahetati s tem oblačilom
- market2 [má:kit]
1. prehodni glagol
dati na trg, prodajati na trgu, dati v prodajo
2. neprehodni glagol
kupovati, prodajati, trgovati, hoditi na trg - mimoìlaziti -īm
I. hoditi mimo
II. mimoilaziti se
1. srečavati se
2. križati se - mooch [mu:č]
1. neprehodni glagol
sleng postopati, pohajkovati (about)
racati, racavo hoditi (along)
2. prehodni glagol
prosjačiti, "žicati", ukrasti - mush2 [mʌš]
1. samostalnik
ameriško hoja po snegu (zlasti za pasjo vprego)
2. neprehodni glagol
hoditi za pasjo vprego
mush! naprej! (klic psom v vpregi) - nabádati nàbādām
I.
1. nabadati: nabadati bube na čiodu
2. previdno, negotovo hoditi: ošepavio, te sada onako smiješno i oprezno nabada u hodu
3. previdno, negotovo iskati, z zatikanjem brati: nabadajući slovo po slovo, pročitaše prvu riječ
II. nabadati se
1. nabadati se, opirati se: idu polagano nabadajući se na kišobrane; onda ono, sunce, zastaje i (ekspr.) nabada se o crkvenizvonik - nachgehen* jemandem iti za, hoditi za, slediti (komu); (belasten) težiti (koga), opletati se (komu); einer Sache: raziskovati, (kaj) ukvarjati se z, pobliže s ukvarjati z; einem Beruf: opravljati (poklic); dem Abenteuer, Vergnügen: spustiti se v, predati se (čemu); intransitiv Uhr: zaostajati
- nachstreichen* še enkrat namazati; (folgen) zalezovati, hoditi za
- nachtwandeln hoditi v snu
- nadničáriti -nìčārīm, nȁdničiti -īm dniniti, hoditi po dninah, na dnino
- nuddeln prav počasi hoditi/delati
- nuzzle [nəzl]
1. neprehodni glagol
riti (prašič; in po, for za čem)
potisniti nos, rilec (into v)
drgniti z nosom, rilcem (against)
pritisniti se (to h komu)
figurativno upognjeno hoditi
2. prehodni glagol
razriti, z rilcem izkopati; pritisniti se h komu; pritisniti (otroka) k sebi; dati obroček v nos (svinji itd.) - ob-ambulō -āre -āvī -ātum (ob in ambulāre)
1. nasproti iti (hoditi), iti proti komu, čemu (z dat.): lupus gregibus obambulat V., muris L.
2. hoditi okoli (okrog), obhajati, sprehajati se, kolovratiti, potepati se: noctu ire obambulatum Pl., o. Aetnam O., in herbis O., ante vallum L., gymnasio (dat.) Suet., solus obambulat O. (o zaljubljencu). - obigrávati -ìgrāvām
1. plesati, skakljati naokrog: psetance obigrava oko mene
2. hoditi naokrog, obiskovati koga in prosjačiti za kaj: obigravati mnoge kuće u gradu; obigravati tude pragove prosjačiti okrog tujih pragov; obigravati koga za što - obìlaziti -īm
1. hoditi naokrog: obilazi kao lisica oko gvožda
2. iti naokrog: svako misli da tu spava Marko, oko njega daleko obilazi
3. obiskovati, obiskati: obilazi ga majka i sestrica, a ljubovca od stida ne mogla; obilaziti nemoćne i nevoljne
4. obhajati: ako te strah obilazi; obilazi me sram
5. pregledovati: svako jutro baštu obilazi
6. molče preiti, izogniti se: obilaziti neko pitanje
7. strašiti: duh obilazi noću - òbiti ȍbijēm
1. vlomiti: obiti radnju vlomiti v trgovino; obiti bravu, vrata
2. zlomiti: obiti okove
3. pobiti: grad je obio vinograde
4. obiti: obiti sanduk željezom
5. odbiti: obiti volovima rogove
6. pretolči, z udarci poškodovati: obili su mu bubrege tako da je krv tekla od njega
7. omlatiti: obiti pšenicu
8. obhoditi: obio je mnogo svijeta; obila je sav komšiluk
9. obrusiti si noge: obiti noge
10. ekspr. hoditi okrog tujih pragov, tujih vrat in prosjačiti: obiti pragove, tuda vrata - okolìšati -ām
1. iti, hoditi naokrog, po ovinkih, okoliš: okasnio sam, trebalo je okolišati
2. po ovinkih govoriti, po okoliših govoriti, namigavati: što sam dosad sve okolišao, ovdje ću izrijekom da kažem; govori kratko, ne okolišaj - okrájati òkrājām okolišati, s kraja hoditi