heruntermachen v nič dajati/devati
hold forth prehodni glagol & neprehodni glagol
na dolgo govoriti, govoričiti (on o)
nuditi, obljubovati, dajati upanje
hold out prehodni glagol & neprehodni glagol
nuditi, roko ponuditi, obljubovati, dajati upanje; vzdržati, vztrajati, trajati
to hold o.s. out (a doctor) izdajati se za (zdravnika)
to hold out against s.o. uveljaviti se proti komu
ameriško, pogovorno to hold out on s.o. prikrivati komu kaj, kratiti komu kaj
to hold out for vztrajati pri čem
hvȁtati -ām
I.
1. loviti: hvatati ribu; mačka hvata miševe
2. prijemati: ova testera ne hvata dobro; hvata me groznica, jeza, strah
3. dajati besedo: hvatati vjeru
4. dosegati: oni prodaju sami i hvataju bolju cijenu
5. prestrezati: izlazi svako jutro na železnicu da hvata seljake iz svoga kraja i dovodi na advokatsku klanicu; hvatati tuđa pisma prestrezati tuja pisma
6. poslušati, sprejemati s sluhom: hvatam istančanim sluhom tihe, mačje korake
7. sprejemati: Vuk nije samo onako nasumce hvatao riječi narodne
8. zajemati: hvatati vodu iz bunara, iz reke
9. oprijemati se česa: hvatati novi posao
10. zavzemati, zavzeti: svaki posjetilac hvata svoje mjesto
11. iti v glavo: vino već hvata
12. vpregati: hvatati konje u kola
13. držati: bure hvata sto litara
14. dojemati: ja ne hvatam što mi govoriš
15. segati: odijelo hvata do članaka
16. hvatati korijena, korena pognati korenine
17. hvatati trag prihajati na sled, slediti
18. noć hvata mrači se
19. držati se: za stanicu da hvatam desno?
II. hvatati se
1. loviti se: davljenik se i za slamku hvata
2. dogajati se: to mi se često hvata
3. lotevati se: hvatati se posla
4. hvatati se s kim u koštac spoprijemati se s kom
5. segati: hvatati se rukom u njedarca
6. bjegunci se hvataju crnogorskih brda begunci so dosegli črnogorsko hribovje
7. na prozorima se hvataju grane na oknih se delajo ledene rože; na hljebu se hvata plijesan; noć se hvata mrači se; sunce se hvata nastopa sončni mrk
il-lūminō (in-lūminō) -āre -āvī -ātum (in + lūmen)
1. razsvet(l)iti: Ap., Col., Cass., Stat., ab eo (sole) luna illuminata Ci.
2. occ.
a) blesk —, sijaj dajati: Gell., purpura illuminat omnem vestem Plin.; pogosto illuminatus aliquā re presvetljen —, bleščeč od česa: corona fulgentibus geminis illuminata, Corn.
b) dati komu (luč oči =) vid, dati komu videti: Cypr.
3. metaf.
a) na svetlo postaviti, v pravi luči pokazati, pojasniti, razjasniti: fidem alicuius Vell., quaedam īll. interponendo aliquid sui Q.
b) dati sijaj, proslaviti: Mel., nisi Thebas unum os Pindari illuminaret Vell.
c) kot ret. t. t. da(ja)ti sijaj in jasnost: īll. orationem sententiis Ci. Od tod adj. pt. pf. il-lūminātus (in-lūminātus) 3, adv. -ē razsvetljen, presvetel, jasen (metaf.) krasen: illa illuminatissima caritas Aug., illuminate dicere Ci.
imboccare
A) v. tr. (pres. imbocco)
1. hraniti, dajati v usta
2. pren. prišepetavati, namigniti, sugerirati:
imboccare i testimoni pričam dajati napotke
3. iti (po), kreniti (po):
imboccare un sentiero kreniti po stezi
B) v. intr.
1. peljati (v); končati se; zliti, zlivati se:
la strada imbocca nella piazza ulica pelje na trg
2. prilegati se; prijemati se
imprimere v. tr. (pres. imprimo)
1. vtisniti
2. natisniti (tudi pren.)
3. dajati hitrost; pognati, poganjati:
un motore che imprime la velocità di 200 km all'ora motor, ki požene, doseže hitrost 200 km na uro
impulsare v. tr. (pres. impulso) tehn. pulzirati, utripati, dajati impulze
incarrucolare
A) v. tr. (pres. incarrucolo) dajati vrv v režo vitla
B) ➞ incarrucolarsi v. rifl. (pres. mi incarrucolo) zaplesti, zapletati se (vrv na vitlu)
incartocciare v. tr. (pres. incartōccio) trgov. dati, dajati v vrečko
incartonare v. tr. (pres. incartono)
1. trgov. dajati v kartonsko embalažo
2. kartonirati
inconocchiare v. tr. (pres. inconōcchio) dati, dajati na preslico
individualizzare v. tr. (pres. individualizzo)
1. določiti, določati; označiti, označevati
2. individualizirati; ločevati, jemati posamično; dajati osebni pečat
infornaciare v. tr. (pres. infornacio) dati, dajati v peč
ingabbiare v. tr. (pres. ingabbio)
1. dati v kletko
2. dajati v gajbe
3. zapreti, zapirati; šalj. spraviti za zapahe
4. gradb. navt. narediti, delati ogrodje
insister [ɛ̃siste] verbe intransitif vztrajati pri čem, siliti (sur quelque chose na kaj), dajati poudarek čemu, polagati važnost na, vztrajno zahtevati; ne popustiti, ne odnehati
insister pour la réponse vztrajno zahtevati odgovor
il insiste pour être reçu par le maire vztraja, da ga sprejme župan
insistir siliti (en k), vztrajati (en pri, na), poseben poudarek dajati, pritiskati za
insistir sobre el pago pritiskati za plačilo
insisto en que no es verdad vztrajam pri tem, da to ni res
instruct [instrʌ́kt] prehodni glagol
poučevati, poučiti, vzgajati, šolati (in v čem)
dajati napotke, dajati navodila, svetovati
to instruct o.s. poučiti se
inter-cēdō -ere -cēssī -cēssum est
1. hoditi, stopati, vleči se, prihajati med čim: inter singulas legiones impedimentorum magnum numerum intercedere C., huc si quis intercedat (vmes stopi, pride) tertius, pereat fame Pl., intercedente lunā Plin. (med soncem in zemljo).
2. occ. stopiti (stopati) vmes, in sicer
a) krajevno: razprostirati se, stati vmes, stati/biti med čim: perpetua palus intercedebat C., intercedebant silvae inter ipsos atque Ariovistum C., viae plures intercedentibus buxis dividuntur Plin. iun., plaga intercedens Mel.
b) časovno: vmes nastopiti (nastopati), preteči, miniti, v pf. tudi = vmes biti: dies nondum X intercesserant Ci., nox nulla (una) intercessit Ci., vix annus intercesserat, cum … Ci., intercessere pauci dies L., nullus dies temere intercessit, quo non ad eum scriberet N., spatium (temporis) i. C., spatium i. Hyg.
c) o dogodkih: med čim ali vmes nastopiti (nastopati), dogoditi (dogajati) se, nasta(ja)ti, primeriti se: saepe in bello parvis momentis magni casus intercedunt C., cum senatus consultum (postulatio) intercederet Ci., si nulla aegritudo huic gaudio intercesserit Ter., inter bellorum curas res parva intercessit L., quotiens inter virum et uxorem aliquod iurgii intercesserat Val. Max., cupiditas N. ali duritia paupertatis i. Ap.
č) o razmerah, odnosih: bi(va)ti (vmes, med … ): multa inter nos officia intercedunt Ci., inter eos querimonia, aemulatio i. N., quīcum tibi adfinitas intercedebat Ci., mihi cum Siculis causa tantae necessitudinis intercedit Ci., mihi cum eo intercedunt inimicitiae Ci., bella C., inter nos vetus usus intercedit Ci., consuetudo mihi cum aliquo intercedit Ci., controversia Ci., hospitium C., obtrectatio N., intercedet familiaritas Ter.
3. vmes stopiti (stopati), in sicer
a) ugovarjati, upreti (upirati) se, protestirati, zavreti, ovreti (ovirati), preprečiti (preprečevati), onemogočiti (onemogočati); abs.: adimit intercedendi potestatem Ci. (to pravico so imeli ljudski tribuni, ki so lahko s svojim vetom onemogočili sodne razsodbe, senatove odločitve in sklepe narodnih zborov), si intercessum sit Ci. če je prišlo do ugovora, če se je vnel prepir, če je prišlo do prerekanja, cum lex feratur, intercedi liceri Ci., tum tribunus intercedere poterit Ci., paratos habemus, qui intercedant Ci., mandata patriae intercedunt Iust.; pren.: nisi cupiditas intercesserat N.; dat.: consulibus legem ferentibus est intercessum Ci., intercessit conlega Fabricio Ci., praetori Ci., ne legi (senatus consulto) intercedere liceret Ci., iniquitatibus magistratuum Plin. iun., Piso Verri intercessit Ci., rogationi L., auctoritati senatūs Ci.; z ne ali quominus: quod ne fieret, consules intercesserunt Hirt., nihil intercedit, quominus L. ni nobene ovire, praetori non intercedere tribunos, quominus … L., de cognomine i. Suet.
b) nastopiti (nastopati) kot posredovalec (miritelj), biti posredovalec (miritelj), posredovati: nullum meum dictum pro Caesare intercessit Ci. nobene besede nisem zastavil za Cezarja, si tui recuperatores non intercederent Ci., cum inter Aiacem et Hectorem decertantes armis intercederet Gell., ad leniendam invidiam intercessit his verbis Suet., cum vestra auctoritas intercessisset, ut Ci. ker ste kot posredovalci ukrenili, da … ;
c) (v denarnih zadevah) jamčiti, porok biti, porokovati, dajati poroštvo, zagotovilo: Suet., tantum (sestertium sexagies) se pro te intercessisse Ci., magnam pecuniam (za veliko vsoto) pro aliquo Ci.
intramezzare v. tr. (pres. intramēzzo) (inframezzare) dajati vmes; vrstiti