Franja

zapali|ti (-m) anzünden

zapáliti zàpālīm
I.
1. zažgati: zapaliti kuću
2. prižgati: zapaliti svjetlo, cigaretu
3. razvneti: zapaliti strasti
4. užgati, ustreliti: zapaliti pušku
5. ekspr. mahniti jo: zapaliti pješke u varoš
6. zapaliti kome svijeću držati komu svečo ob smrtni uri
II. zapaliti se
1. zažgati se
2. vneti se
3. razvneti se, navdušiti se
4. razjeziti se

zapalíti allumer; mettre le feu à, incendier

zapaliti pipo (cigareto) allumer une pipe (une cigarette)

zapalíti i zapáliti -im zapaliti, upaliti: zapaliti grmado, hišo, pipo, slamo
zapaliti lomaču, kuću, lulu, slamu

zapáliti to set fire to, to set on fire; to light, to kindle, to ignite, to fire

zapáliti hišo to set a house on fire
zapáliti se to catch fire, to take fire; to begin to burn

zapáliti (-im) perf. pog. (prižgati) accendere (la sigaretta, il fuoco)

zapáliti pegar a fuego ; (cigareto) encender

запали́ти -палю́ док., zažgáti -žgèm dov., vnéti vnámem dov., prižgáti -žgèm dov., razvnéti -vnámem dov., zakuríti -kúrim dov.

incendō -ere -cendī -cēnsum (in, *candere, prim. candeō)

1. priž(i)gati, už(i)gati, zaž(i)gati, zapaliti: Q., tu illas faces incendisti Ci., matronae Dianam odoribus incensis persecutae sunt Ci., cupas pice refertas i. C., lychni incensi V.; z meton. obj.: agros i. V. stvari na njivi, aram, altaria i. V. daritve ali ogenj na žrtveniku; poseb. v pomenu: zažgati (tako, da nastane požar), ogenj zanesti kam: Sen. ph., vepres i. V., coniurati urbem incendere voluerunt Ci., classis piratorum manibus incensa est Ci., qui aedīs sacras suis manibus incendit Ci., Avaricum i. C.; od tod pass. = vneti se, vžgati se: lucus nocturno tempore incensus N., tabulae incenso tabulario interierunt Ci.

2. meton.
a) razgreti, segreti, razpaliti: lignis fornacem Col.; tudi o telesni vročini: potio quam dilutissima, ut et sitim tollat nec corpus incendat Cels.; s prolept. obj.: incensi aestus V. povečana telesna temperatura, febriculam i. Cels.
b) razsvetliti: luna incensa radiis solis Ci., sol incendit aurum O., squamam incendebat fulgor V. jim je dajal ognjeni blesk.

3. metaf.
a) (afekte ali glede na afekte) podžgati, vžgati, vneti, razvneti, (raz)dražiti: Ter., incensa odio Nicostratum … postulavit Ci., turpissima libidine incensus Ci., incensus amore, furiis V., tanta cupiditate incensus sum ad reditum Ci., iuventutem ad facinora i. S., equum calcaribus Hirt. spodbadati (podžigati), ut animos accusator incenderet Ci., qui et ipsi incensi sunt studio Ci., imperator incensus ad rem publicam bene gerendam Ci. vnet, goreč za … , in meditando vehemens et incensus Ci. (o govorniku) ognjevit, incensa cupiditas Ci., libido Ci. vroča; pesn.: desine me incendere querellis V., pariterque incendit et ardet O. vnema (ljubezen) in gori (v ljubezni); toda: adeo erat incensus, ut leniri non posset N. tako razdražen, incensa per urbem bacchatur V. v strasti razvneta, strastno.
b) nekako razvneti ali razburiti, napolniti: clamore incendunt caelum V., regiam luctu i. Iust.
c) zažgati = ugonobiti, uničiti, pogubiti: genus tuum Pl.
č) zvišati, povišati, nabiti ceno, podražiti; potem sploh: pomnožiti, povečati: annonam i. Varr., pudor incendit vires V., illa incendens luctūs V., haec fletu T.

īn-flammō -āre -āvī -ātum (in [praep.], flamma)

1. uplameniti, pož(i)gati, zaž(i)gati, zapaliti: Sen. fr., Suet., malleolos et faces ad inflammandam urbem comparare Ci., Ceres dicitur inflammasse taedas ignibus (Aetnae) Ci., classem inflammari iussit Ci., deorum templa aedis sacras infl. Ci., lucernam Ci. prižgati, tecta L., agros cum segetibus Amm., terras hostiles, Macedoniam Amm.

2. metaf. vne(ma)ti, razvne(ma)ti, podž(i)gati, vž(i)gati: ex rei publicae malis sceleris sui faces inflammat Ci., sic cupiditate inflammatus est Ci., omnes inflammati odio Bruto subvenimus Ci., procedit iste inflammatus scelere Ci., inflammari ad cupiditates Ci., inflammatus ad gloriam Ci., civem inflammat vester consensus Ci., cohortationibus inflammatus populus Ci., inflammatus insolitā victoriā Ci., aliquem amore inflammare V. vneti v kom ljubezen, nisi inflammatus ipse (orator) et ardens accesserit Ci. ognjevit in goreč, voluptatum spe inflammatus Ci., acriter inflammare Amm. animos infl. Q., inflammatus animus Ci., petit inflammata Saguntum fides Sil. (o jezi), inflammatae mentes Ci., inflammare studium, odium, libidinem, invidiam, furorem, impetum Ci.

3. occ. kot medic. t. t. vne(ma)ti: lienem Cels., vulnera ac morbos Plin.; subst. pt. pf. īnflammāta -ōrum, n vneti deli: Plin. — Od tod adv. k pt. pr. īnflammanter vnemajoč, žareč: Gell.

nažgáti -žgèm, nažgal
1. upaliti, zapaliti: nažgati svečo
2. dijal. ispeći: letos smo nažgali tisoč litrov slivovke
3. ekspr. izbatinati, izdevetati, izlemati
4. razg. pobijediti (-bed-): nažgati nogometno ekipo

posmodíti -ím
I.
1. osmuditi: posmoditi dlake na plamenu
2. oprljiti, opaliti: slana je posmodila listje
3. osmuditi, ispeći samo po površini: posmoditi meso
4. zapaliti: posmoditi komu bajto
II. posmoditi se ekspr. slagati se: lepo se mu je posmodil; posmojeni lasje

prižgáti -žgèm, prižgi -ite, prižgal -a
1. upaliti: prižgati ogenj, radio, televizor, svečo, cigaro
2. zapaliti: prižgati ogenj
3. pripaliti, zagorjeti (-re-): prižgati jed

prižgáti -žgèm dov., засвіти́ти -вічу́ док., ввімкну́ти -ну́ док.; розпали́ти -лю́ док., запали́ти -палю́ док.

razvnéti -vnámem dov., запали́ти -палю́ док.

vnéti vnamem, vnemi -ite, vnel -a
I. upaliti, zapaliti, raspaliti, potpiriti: vneti komu srce; vneti koga
II. vneti se
1. upaliti se, zapaliti se: les se precej vname
drvo se odmah upali; prepir, ljubezen se vname
kavga, ljubav usplamti
2. oduševiti se, zagrijati se, zagrejati se: za vsako norost se takoj vname

vnéti vnámem dov., запали́ти -палю́ док.

vžgáti vžgem, vžgi -ite, vžgal -a
1. upaliti, zapaliti: vžgati luč, žarnico; strela je vžgala
munja je upalila, zapalila
2. upaliti, aktivirati, pustiti u rad: vžgati motor, strelivo
3. raspaliti: s sladkim smehom je družbo vžgala
4. upaliti: vžgati koga za kaj; za vsako reč se hitro vžge
za svaku stvar se brzo upali, oduševi, ugrije, ugreje
5. užeći, upaliti: vžgati komu znamenje

zakuríti i zakúriti -im, zakuril -ila založiti, naložiti vatru, priložiti vatru, zapaliti: zakuriti peč
potpaliti peć; zakuriti v peči
zapaliti vatru u peći: zakuriti ogenj
zapaliti vatru; pastirji si zakurijo
pastiri založe vatru; zakurjena peč
založena, naložena peć; v sobi je zakurjeno
soba je grijana, u sobi je podloženo

zakuríti -kúrim dov., запали́ти -палю́ док., затопи́ти -топлю́ док., розтопи́ти -топлю́ док.