Franja

zakrkn|iti (-em)

1. beljakovina: erhärten, hart werden

2. stiska človeka: verhärten; človek: sich verhärten

zakŕkniti (se) to harden; to coagulate

zakŕkniti (se) (se) durcir , (mleko) se cailler, se coaguler ; figurativno (s')endurcir

zakŕkniti (-em)

A) perf.

1. coagulare

2. friggere fino a coagulazione

3. pren. irrigidirsi, farsi scontroso; diventare duro, insensibile

B) zakŕkniti se (-em se) perf. refl. chiudersi dentro di sé

zakŕkniti -em
1. zgrušati se, zgusnuti se: mleko se zakrkne
2. otvrdnuti okorjeti postati zadrt: zakrkniti v sovraštvu; sovraštvo človeka zakrkne
mržnja učini čovjeka zadrtim

zakŕkniti -nem dov.
1. a (se) coagula
2. a se înăspri, a înţepeni

zakrkn|iti se (-em se)
zakrkniti se vase sich verschließen

zakŕkniti (se) fig endurecerse; empedernirse

coeō -īre -iī (redko -īvī; pogosto sinkop. coīsse, coīssem, coīstī, coīstis idr.) -itūrus

1. skupaj iti, sniti se, shajati se, sestajati se, zb(i)rati se: milia crabronum coëunt O., cum frequentes coissent Cu., coëunt certis diebus T. Kje? Capuae L., in cuius templo coiretur Suet. Kam? Pharsaliam Cat., in (ad) regiam Cu., quo populus coibat H., locus, in quem coibatur T. kjer so se navadno shajali. Od kod? undique collecti coëunt Martemque fatigant V.

2. sovražno se sest(aj)ati, skupaj udariti (udarjati), skupaj trčiti, spopasti (spopadati) se, spoprije(ma)ti se: inter se coisse viros et cernere ferro V., trepidae inter se coëunt (apes) V., manus coit in unum (proti enemu) V., cetera turba coit O., iam agmina coibant Cu.

3. skupaj stopiti (stopati), združiti (združevati) se, zediniti (zedinjati) se, zvezati se: coëat par iungaturque pari H., binaque cum populis regna coisse suis O., c. ad praestanda iusta Cu.; poseb. politično združiti se, zvezati se: duodecim adulescentuli coierunt N., in amicitiam coëunt V. stopijo v prijateljsko zvezo, gener atque socer coëant V., c. in societatem T.; pesn.: dextrae coëunt in foedera V. podajo si roke v zvezo; cum hoc tu coire ausus es, ut... Ci., se neque cum quoquam de ea re collocuturum neque coiturum N.; od tod occ. trans., toda le v zvezi s societatem = zvezo skleniti (sklepati) (acc. kot smer): si nullam societatem neque sceleris neque praemii cum homine alio coieras Ci., utinam... cum Caesare societatem numquam... coisses Ci.; (le enkrat) pass.: societas coitur Ci. se sklene.

4. voj. združiti se, zb(i)rati se, (s)koncentrirati se: reliqui coëunt inter se C., neque se conglobandi coëundique in unum datur spatium L., coire ad sonitum vocis Cu.

5. zakonsko zvezo skleniti (sklepati), v zakon stopiti (stopati): Q., conubio cum primoribus suae gentis Cu., nuptiis cum captiva Cu., coëuntium pignus Cu. zaročencev; occ. (evfem.) telesno (z)družiti se, spojiti (spajati) se, (o živalih) goniti se, pariti se, (o ptičih) pariti se, jariti se: liberos cum hospitibus stupro coire Cu., c. cum viro, cum aliena uxore Q., pecus coit O., cum pare quaeque suo coëunt volucresque feraeque O.; pesn. z dat.: privigno videar coitura noverca O.

6. pren. (o stvareh)
a) zb(i)rati se, zli(va)ti se: coit in praecordia sanguis V. se steka k srcu, humor intus coit Cels., amnes in artius coëunt Cu., coëuntibus aquis ex superiore fastigio in vallem Cu.
b) zbliž(ev)ati se, strniti (strnjevati) se, sklopiti (sklapljati) se: coëunt inter se capita V. oba konca (glavici) loka se zbližujeta, tako tudi: coëunt cornua O.; c. in unum globum Lucr. zgručiti se, v gručo se zbrati, in artum coëuntibus ripis Cu.; od tod tudi o abstr.: non possunt ullis ista coire modis O. se ne dajo združiti; pesn. z dat.: ut placidis coëant immitia H.; occ. (o telesnih delih, ranah): zapreti (zapirati) se, skleniti (sklepati) se: arteria incisa neque coit neque sanescit Cels. se ne sklene niti ne zaceli, si palpebrae dormientis non coëunt Cels., nondum coëuntia rumpam vulnera O.; od tod pren.: male sarta gratia nequiquam coit H.
c) zgostiti (zgoščati) se, strditi (strjevati) se, zakrkniti: lac coit Varr. se sesiri, se sesede, coit formidine sanguis V. zakrkne, mentiar, an coëat duratus frigore pontus O. zamrzne, skrepeni, simul coquuntur mel, galbanum; ubi autem coierunt... Cels.

dūrō -āre -āvī -ātum

I. trans.

1. trditi, strditi (strjevati), otrditi: Hyg., Cels., Lucr., Lucan., Col., Mel., Plin., Ap., caementa non calce durata erant L. niso bili … v trdo maso spojeni, hastae igne duratae Cu., d. lignum igni Cu., duratae solo nives H., duratur cortice pellis O. se strdi v skorjo, d. ossa in scopulos O., durataeque cuti (trdi koži) squamas increscere sentit O., duratus frigore pontus O. zamrzlo; pesn.: aerea saecula duravit Iuppiter ferro H. bronasto dobo je Jupiter strdil v železno; occ.
a) sušiti, osušiti, posušiti, presušiti, (s)pražiti: coria durata calore Lucr., d. terram V., rectius Albanam fumo duraveris uvam H., mollitam (Cererem) manu duret in foco ignis O. speci, pisces sole durati Cu., durati muriā pisces Q. presoljene.
b) zgostiti (zgoščati): caelestis aqua salibus durata Col.; od tod: (lactis) partem liquefacta coagula durant O. zgoščajo, sesirijo, corpus d. Cels. povzročiti zapeko.

2. pren. utrditi (utrjevati), navaditi (navajati), privaditi (privajati) na napor, delo idr.: opere in duro membra manusque Lucr., hoc se labore durant homines adulescentes C., humeros ad volnera durat V., simul ac duraverit aetas membra animumque tuum H., ab duratis usu armorum … pulsi L., exercitum in tectis habuit, adversus omnia humana mala saepe ac diu duratum L., exercitus duratus omnium rerum patientiā L., exercitum crebris expeditionibus d. Vell., d. mentem T.; occ.
a) otopiti, neobčutljivega narediti (delati): tot … durati bellis L., d. ingenia Cu., etiam ad plagas durabitur Q. postal bo neobčutljiv tudi za … , ad omne facinus duratus T.
b) med. durari otrdeti = ustaliti se: vitia … inemendabili in posterum pravitate durantur Q.

— II. intr.

1.
a) sušiti se: dum durare solum … coeperit V.
b) (s)trditi se, otrdeti: quasi ferrum aut lapis durat Enn. fr., lento misere durantia tabo viscera Sil.

2. pren. otrdeti, otopeti, brezsrčen posta(ja)ti, zakrkniti: cuius tam crudeles manus in hoc supplicium durassent Petr., non durat ultra poenam abdicationis Q., in nullius umquam suorum necem duravit T. njegova trdosrčnost ni nikoli pripeljala tako daleč, da bi dal usmrtiti katerega od svojcev, credente nullo usque ad caedem eius duratura filii odia T. da bo sinovo sovraštvo tako trdo, da bi pripeljalo do umora (matere).

— III.

1.
a) intr. vztrajati, osta(ja)ti, obsta(ja)ti: durare nequeo in aedibus Pl., non hic quisquam d. potest Ter., durate et vosmet rebus servate secundis V. (prim.: durarent secundisque se rebus servarent Augustus ap. Suet.), saevoque gelu duramus et undis V., in opere ac labore … sub pellibus d. L., nec durari extra tecta poterat L., d. unam hiemem in castris L., d. diem, horam H., his ego non horam possum d. querelis Pr., d. sub Iove O., in eodem habitu corporis Cu., in sudata veste durandum Q., durandum est, quia coepimus Q., d. in obsequio T.; za zanikanim glagolom stoji tudi quin = ne strpeti (vzdržati), da ne bi: nequeo durare, quin ego erum accusem meum Pl., nec durare valuit, quin de condicionibus … tractaret Suet.; z inf.: Petr. (41, 2), ut vivere durent Lucan., Romuleis durastis … succedere muris Sil., miranti durarunt prodere Poeno Sil.
b) trans. prebiti (prebijati, prebivati), presta(ja)ti, (pre)trpeti, prenesti (prenašati): quemvis d. laborem V., vix durare carinae possunt imperiosius aequor H., d. quascumque vias Stat., siccitatem et ventos Pall.

2. occ.
a) trajati, trpeti, (še) obsta(ja)ti, (še) biti, (o osebah) živeti: Pl., Vell., Plin., Suet., non omnem possit durare per aevom Lucr., penuriā mulierem hominis aetatem duratura magnitudo erat L. bi bila le en (človeški) rod obstajala, durat simulacrum V., Troiā durante O. dokler je bila Troja, haec moles inviolata durat Cu., sapor durat Q., durat prope in infinitum (memoria) Q., ad posteros virtus durabit Q., adhuc honor studiis durat Plin. iun., qui nostram ad iuventam duraverunt T.; durant … colles T. se nepretrgoma vlečejo.
b) trajati = držati se: uti (oleae) diutissime durent Ca., hoc vinum durabit usque ad solstitium Ca., sorba in arido facile durare Varr., totidem durare per annos V. (o vinu), d. in tanto terrae rigore Cu. (o drevju), ova muriā tepefacta durant Col.

harden [há:dən] prehodni glagol & neprehodni glagol
strditi (se); zakrkniti (se); utrditi (se); kaliti (jeklo)
ekonomija & figurativno okrepiti (se); rasti (cene)

hardened steel kaljeno jeklo
a hardened criminal zakrknjen zločinec
to harden off utrditi

incallire

A) v. tr. (pres. incallisco)

1. ožuliti

2. pren. otrditi, zakrkniti

B) ➞ incallire, incallirsi v. intr., v. rifl. (pres. /mi/ incallisco)

1. narediti žulj

2. pren. zakrkniti, otrdeti:
incallirsi nel vizio biti zakrknjen grešnik

in-gravō -āre -āvī -ātum

1. obtežiti (obteževati): puppem utrimque Stat.

2. metaf.
a) težiti, nadlegovati, težave delati: canis languere coepit annis ingravantibus Ph. pod težo let, saevitia hiemis ingravat Plin.
b) otežkočiti (otežkočati), otežiti (oteževati), (po)slabšati: illa (imago) meos casus ingravat, illa levat O., ingravat haec Drances V. pomnožuje te pritožbe, ingravat (zažene hudo tožbo) ad caelum sublatis Scipio palmis (z neodvisnim govorom) Sil.
c) moralno zakrkniti: Pharaon ingravavit cor suum Vulg., ingravatum est cor Pharaonis Vulg.

lapiō -īre (sor. z lapis) (o)kamniti, strditi (strjevati), zakrkniti; pren.: lapit cor cura Pac. ap. Non., lapit dolore afficit P. F.

ob-dūrō -āre -āvī -ātum (ob in dūrus)

1. intr. trd, strjen biti; od tod pren. (v)zdržati, potrpeti, vztrajati: perfer et obdura O., persta atque obdura H., obstinatus obdura Cat.; impers.: obduretur hoc triduum Ci.

2. trans. (o)trditi, zakrkniti; pren.: o. se contra manifestam veritatem Lact., obdurata nequitia Cod. I. otrdela.

stȉnuti -nēm
I.
1. otrpniti, zamreti: u njemu je od straha stinuo svaki osjećaj
2. zledeneti: ošine me pogledom od kojega mi stine krv u žilama
II. stinuti se
1. strditi se: stisnulo se maslo
2. zakrkniti: tekućina se kod izvjesne hladnoće stine

òtvrdnuti -nēm
I.
1. otrdeti: srce mu je otvrdnulo
2. zakrkniti se: neki grešnici bijahu otvrdnuli
3. otrditi: otvrdnuti čije srce
II. otvrdnuti se
1. otrdeti: vosak se u hladnoći otvrdne
2. zakrkniti se: otvrdnuti se u grijehu, u grehu

закоренеть zakoreniniti se; zakrkniti se

закоснеть postati zakrknjen,, zakrkniti otrdeti, okoreti

ожесточать, ожесточить ogorčiti; (raz)dražiti, razkačiti, zakrkniti srce