Franja

zakopati (zakópljem) zakopavati vergraben, ironično: einbuddeln, verbuddeln
zakopati se v delo ipd.: sich vergraben in
zakopati glavo v roke das Gesicht in den Händen verbergen
figurativno zakopati bojno sekiro das Kriegsbeil/die Streitaxt begraben

zakòpati -ām (se) zakopati, pokopati (se): zakopati blago zakopati zaklad; zakopati dragocjenosti; zakopati mrtvaca pokopati mrliča

zakopáti to bury; to inter; to dig in

zakopáti bojno sekiro (figurativno) to bury the hatchet
zakopáti zaklad to bury a treasure
zakopáti koga živega to bury someone alive
zakopáti se vojska to dig oneself in
zakopáti se v svoje delo to bury oneself in one's work

zakopáti (-kópljem) | zakopávati (-am)

A) perf., imperf.

1. seppellire, sotterrare:
danes leto smo ga zakopali lo abbiamo sepolto un anno fa

2. ficcare:
zakopati roke v žepe ficcare le mani in tasca

3. nascondere, celare, seppellire:
zakopati kaj globoko v svojem srcu seppellire qcs. nel profondo del cuore

4. pren. ridurre:
zakopati koga v revščino ridurre qcn. in miseria
FRAZEOLOŠKA/TERMINOLOŠKA RABA:
pren. zakopati bojno sekiro seppellire la scure di guerra
zakopati svoj talent sprecare il proprio talento
zakopati upe abdicare, rinunciare alle proprie speranze

B) zakopáti se (-kópljem se) | zakopávati se (-am se) perf., imperf. refl.

1. ficcarsi:
zakopati se pod odejo ficcarsi sotto la coltre, le coperte

2. voj. trincerarsi

3. pren.
zakopati se v oddaljen kraj ritirarsi, andare a vivere a casa del diavolo

4. immergersi:
zakopati se v delo, v študij immergersi nel lavoro, nello studio
zakopati se v molk essere muto come una tomba, chiudersi a riccio

zakopáti -kopljem i -am, zakoplji -ite izkopaj -ajte, zakopal -ala
I.
1. zakopati: zakopati kaj v zemljo; zakopati zaklad, talent
2. zakopati, sahraniti: zakopati mrliča
II. zakopati se
1. zakopati se: zakopati se v zemljo, v knjige
2. ukopati se, ušančiti se

zakopáti -kópljem dov., закопа́ти -па́ю док.

zakopáti -kópljem/-am dov. a îngropa

закопа́ти -па́ю док., zakopáti -kópljem dov., zaríti -ríjem dov.

bed in prehodni glagol
vložiti, namestiti, vsaditi; zakopati, vzidati

begraben^* pokopati, (zuscharren) zagrebsti; den Kopf in die Hände, in der Brust, im Herzen: zakopati; hier liegt der Hund begraben v tem grmu tiči zajec

bury [béri] prehodni glagol
zakopati, pokopati; skriti
figurativno zatopiti se, pozabiti

to bury the hatchet skleniti mir, spraviti se
buried in thought zamišljen
to bury alive zasuti (koga)
to bury o.s. in one's work zakopati se v svoje delo

dēfodiō -ere -fōdī -fossum

1. zakopa(va)ti, zagrebsti (zagrebati),
a) osebe: quae tanta necessitas hominem … defodit (pri rudarjenju) Sen. ph., in Germania defossi atque sub terra id opus agunt Plin.; poseb. mrtvece: hospitem necatum … in aedibus Pl., cadaver domi apud P. Sestium L.; žive osebe za pokoro: aliquem altā humo O., Graecum Graecamque boario in foro Plin.; z dvojnim acc., v pass. z dvojnim nom.: d. sororem vivam capite Val. Max., Corneliam Vestalium maximam (veliko svečenico) d. vivam Plin. iun., Minucia Vestalis … viva sub terram defossa L., nec (sacerdos) viva defodiatur humo O.
b) živali: animalia, quae semper defossa vivunt, ceu talpae Plin.
c) stvari zakopa(va)ti, skri(va)ti, zakri(va)ti: Lucr., Vitr., Plin. idr., d. aurum Ci., respondit coniector thensaurum defossum esse sub lecto Ci., penitus defossa talenta argenti V., signum … in terram defodi … ; ubi illud signum defossum erit, eo … L., defossus in agro stipes O., d. murices ferreos in terram Cu.; pren.: quidquid sub terra est, in apricum proferet aetas, defodiet condetque nitentia H., defodere se et abdere Sen. ph. zakopati in skriti se = v najnotranjejše sobe svoje hiše umakniti se, defossa eruere T.

2. (s prolept. obj.) skopa(va)ti, izkopa(va)ti, s kopanjem (izkopavanjem) narediti: argenti pondus et auri furtim defossā … deponere terrā H., d. domūs V., ipsi in defossis specubus … otia agunt V. ki so jih sami izkopali, d. siros (podzemeljske žitnice) Cu., scrobem Col., specus defossa Plin., d. lacum (bazen za pomorsko bitko) Suet.; subst. pt. pf. dēfossum -ī, n jama: Iul. Val.

dēprimō -ere -pressī -pressum (dē in premere)

1. dol potisniti (potiskati), dol pritisniti (pritiskati), tiščati (k tlom): simul haec (onera) … deprimunt Pl., lanx in libra ponderibus impositis deprimitur Ci., ut (boni lanx) terram et maria deprimat Ci., altero ad frontem sublato, altero ad mentum depresso supercilio Ci., nubem d. Lucr., neque (terra) deprimat auras Lucr., depresso (sc. in terram) aratro V., depressus (sklonjen) et oneratus auro Corn., figere in terram oculos et d. Sen. ph. oči v tla upirati; pren.: est enim animus caelestis ex altissimo domicilio depressus Ci., deprimi in ludum Asin. Poll. in Ci. ep.

2. occ.
a) navt. (ladje) pogrezniti (pogrezati), potopiti (potapljati): naves C., N. idr., maior pars navium depressa T., ab eodem imperatore classem magnam … esse … depressam Ci., d. carinam O.
b) globoko (v zemljo) zakopa(va)ti, zasaditi (zasajati), v globino spustiti (spuščati), izkopa(va)ti: vites in terram Ca., plantas, semina Col., deprimi in propagines Plin. (o trti), saxum in mirandam altitudinem depressum Ci., est in carcere locus circiter duodecim pedes humi depressus S., d. puteum Vitr., fossam Hirt., Plin., navigabilem fossam T.
c) glas ponižati, zniž(ev)ati: vocem Sen. ph.

3. pren. (po)tlačiti, zatreti (zatirati), (za)dušiti: vos fortunam meam deprimitis? Ci., saepe multorum improbitate depressa veritas emergit Ci., opes illius civitatis … depressae sunt Ci., preces eius taciturna sua obstinatione depressit N. je zadušil, depresso murmure Lucr., quod neque tam fuerunt gravia (exordia solis lunaeque), ut depressa sederent, neque … Lucr., d. animos Lucr., Plin. iun., hostem L., neve … alios nimium deprimatis ex sociis vestris, alios praeter modum extollatis L., d. ius ac libertatem aliorum L. — Od tod adj. pt. pf. dēpressus 3

1. nizek, nizko stoječ (ležeč), polóžen, nižinski: domus Ci., convallis V., locus Front., instabilis (libra) natat alterno depressior orbe Tib., aquaeductus depressior, aedes … multo depressior, humilius et depressius iter Plin. iun.; subst. neutr. pl.: dēpressiōra clivi Col. niže ležeča mesta. — Adv. komp. dēpressius globlje: d. aestivos specus fodere Sen. ph., d. pastinare solum Col.

2. pren.
a) (o stilu govora) nizek: non sunt illa (= njegovo predavanje) depressa, sed plana Sen. ph., excelsa depressis mutabant Plin. iun.
b) (o glasu) nizek, zamolkel: vox d., voce quam … depressissima uti Corn.*

dēscrobō -āre (dē in scrobis) zakopati: gemmam auro Tert. v zlato vdelati.

dig in prehodni glagol & neprehodni glagol
zakopati

to dig o.s. in vojska zakopati se, utrditi se z okopi

earth² [ə:ɵ]

1. prehodni glagol
zakopati; pokopati, z zemljo pokriti; ozemljiti; v lisičino zapoditi

2. neprehodni glagol
v lisičino se skriti; zakopati se

to earth up okopa(va)ti (krompir)

einbuddeln zakopati

eingraben^*

1. (in die Erde bringen) zakopati, zagrebsti; sich eingraben ukopati se, vkopati se, vkopavati se

2. (gravieren) vrezati, vrezovati; eingraben in izdolbsti iz, vdolbsti v

3. (sich einprägen) vtisniti se (v spomin)

embed (imbed) [imbéd] prehodni glagol (in)
vložiti, vlagati; vtakniti, vtikati; vstaviti, vstavljati; zakopati
figurativno vtisniti (v spomin)

enfouir [ɑ̃fwir] verbe transitif zakopati, zagrebsti (un trésor zaklad)

enfouir son talent (figuré) zakopati svoj talent