zajeda|ti [é] (-m) befallen; schmarotzen auf/in; figurativno koga (jemandem) auf der Tasche liegen
zajédati zàjēdām
1. ujedati, zbadati, zabavljati
2. utrgovati pri plačilu
zajédati (oseba) to live like a parasite, to sponge (on someone); (morje) to indent
zajédati corroder, ronger ; (oseba) vivre en parasite, faire le parasite, écornifler quelqu'un, vivre aux crochets de quelqu'un , familiarno faire le pique-assiette chez quelqu'un
zajedati se v kaj pénétrer dans quelque chose
zajédati (-am)
A) imperf.
1. biol. parassitare, vivere da parassita
2. vivere da parassita, scroccare
3. sgridare con parole mordaci
B) zajédati se (-am se) imperf. refl.
1. penetrare (rodendo), rodere:
črv se zajeda v sadež il verme rode il frutto
2. penetrare, ficcarsi; tagliare:
veriga se mu zajeda v kožo la catena gli taglia la pelle
pren. mraz se zajeda v telo il freddo penetra il corpo
3. insinuarsi, infiltrarsi:
pren. morje se tu globoko zajeda v kopno qui il mare si incunea profondamente nella terraferma
zajédati -am
I. gotovanski, parazitski iskorištavati: lenuh zajeda družbo
II. zajedati se nagrizanjem ulaziti, uvlačiti se: morje se tu zajeda v kopno
more ovdje ulazi u kopno; okovi se zajedajo v meso
okovi se zagrizli u meso; rja se je globoko zajedla v železo
rđa je duboko nagrizla gvožđe
zajeda|ti se [é] (-m) geografija ins Land greifen, hineingreifen in
zajédati se -am se nedov., в’їда́тися -да́юся недок.
carpō -ere, carpsī, carptum (prim. gr. καρπός sad, kar je „utrgano“)
I.
1. (na kose) trgati, raztrgati, (raz)drobiti, (raz)cepiti, (raz)kosmati, (raz)cefrati: Milesia vellera nymphae carpebant V., carpentes pensa puellae V. ki predejo, lana bene carpta Cels., c. cibos digitis O. razkosati; od tod pren.: c. in multas partes exercitum L., multifariam vires Romanas L., fluvium Cu. razcepiti v rokave.
2. (s proleptičnim obj.) kaj po malem zgotoviti, poseb. pot prevaliti, odriniti, (pre)hoditi, (pre)potovati, kreniti po: non viam c. V., O., utile carpis iter O. hodiš, carpitur acclivis trames O., supremum iter c. H. na zadnjo pot iti = umreti, fugam c. Sil. bežati; od tod occ. enalaga: litora carpens O. ki hodi ob..., c. prata, rura V. prehoditi, litora curru O. prevoziti, aëra, aethera O. preleteti, leteti po..., mare O. prejadrati, jadrati po morju.
— II.
1. posamič (od)trgati, utrga(va)ti, (u)lomiti, odvze(ma)ti: frondes manibus V., inter cornua setas V., vindemiam (= uvam) de palmite V., coronas ex collo H., nec carpat ab arbore flores O., c. violas, lilia V., O.; pren.: luctantia oscula carpit O. krade mu poljubčke, čeprav se brani, c. flosculos Ci. ali paucos ad poenam Ci. izb(i)rati; occ.
a) (iz)puliti, (iz)pipati, (o)skubsti: pleno vellere carpe pecus Pr.; od tod pren.: amantem c. O. (o)skubsti.
b) (po)puliti, popasti (popasem), (po)jesti: alimenta mitia O., gramen carpsere capellae O., c. herbam V., alia animalia sugunt, alia carpunt Ci.; pesn. o čebelah sesati, izsesa(va)ti, srkati, izsrka(va)ti: apes thyma carpentes H., flores c. Macr.; o pticah (raz)trgati, razjedati: (Tityi) iecur c. O., tako tudi o konju: dente foro viscera c. O.; redkeje o ljudeh uživati: unumquodque quod erat bellissimum Ter., mullum, leporem Mart.
2. pren.
a) udobno, sladko uži(va)ti: carpe diem! H., c. somnos, quietem, soporem V., auras vitales carpis V. uživaš poživljajoči zrak, c. ver aetatis O.
b) izjesti (izjedati), razjesti (razjedati), (o)slabiti: vires suas L., labor carpit corpus O., carpit vīrīs paulatim... femina V., regina caeco carpitur igni V. kraljico razjeda skrivni ogenj, perpetuā maerens carpēre iuventā? V. boš ginil od žalosti večne? oblivio carpit tuos labores H.
c) grajati, zbadati, obregniti (obregati) se ob koga, kaj, zajedati, grditi (z jezikom): maledico dente Ci., milites... dictatorem sermonibus carpere L., carpere et detorquere recte facta Plin. iun. v nič dajati in sprevračati; o zavisti: carpit et carpitur unā O. obira druge in razjeda samega sebe, non illud carpere livor possit opus O., Sabinus militum vocibus nonnihil carpebatur C. so ga precej obirali.
č) voj. (sovražnika s pogostimi napadi) dražiti, slabiti, vznemirjati: relinquebatur Caesari nihil nisi ut agmen adversariorum carperet C., novissimos c. C., carpi parvis cotidie damnis L.
dražíti i drážiti -im
1. dražiti, nadraživati: prah draži pljuča, dražiti na kašelj, h kašljanju
2. raspaljivati: dražiti domišljijo
3. razdraživati, izazivati uzbuđenje: to ga draži kot rdeča ruta bika
4. peckati, bockati, zadirkivati, zadijevati, zajedati: dražili so jo, ker je imela fanta
5. huškati, potpaljivati: dražil je tega laškega šarlatana proti meni
indent2 [indént]
1. prehodni glagol
nazobčati, zarezati, zasekati, zajedati (morje)
tisk pomakniti vrstico, napraviti nov odstavek
ekonomija naročiti blago
britanska angleščina, vojska rekvirirati, zaseči
2. neprehodni glagol
pravno, arhaično napraviti pogodbo
ekonomija to indent upon s.o. sklicevati se na koga
to indent upon s.o. for s.th. zahtevati kaj od koga; naročiti kaj pri kom
parasītor -ārī (parasītus) zajedati, parazitirati, biti zajedalec (prisklednik), trotariti: nam numquam quisquam meorum maiorum fuit, quin parasitando paverint ventris suos Pl., viden ridiculos nili fieri atque ipsos parasitarier? Pl.
schmarotzen zajedati (auf kaj), biti zajedalec
sekírati sèkīrām (it. seccare) sekirati (se), sitnariti, gnjaviti (se), zajedati (se), delati (si) sive lase
ujédati -am
I.
1. ujedati: bolhe, uši ga ujedajo
2. čupati, žigati, probadati: po trebuhu ga ujeda
3. zajedati, bockati, dirati, peckati: ujedati koga
II. ujedati se
1. zajedati se, zagrizati se, kavžiti se: ujedati se nad kom, zavoljo česa
2. obrecivati se na koga: ujedati se na koga
заохать zastokati, zajedati
паразитйровать, паразитничать biti parazit, zajedati (se)
catīllō -āre -ātum (catīllus) krožnike (ob)lizati = zajedati: Pl., catillata vadimonia Auct. ap. Fulg. „skledoliznikov“.
eat in(to) neprehodni glagol
zajedati se v kaj