Franja

vtépati, vtêpsti inculcar ; fam enseñar a palos

vtepati si kaj v glavo fam meterse a/c en la cabeza, fam emperrarse en a/c

vtep|sti [ê] (-em) (jemandem etwas) einprügeln, hineinprügeln
vtepsti (si) v glavo (sich) etwas in den Kopf setzen

vtêpsti

vtêpsti komu kaj v glavo to beat something into someone's head; to instil (an idea) in someone's head, pogovorno to thwack something into someone's head
vtêpsti si v glavo to take it into one's head (da... that...)
kdo ti je vtepel tako bedastočo v glavo? who has put such nonsense into your head?

vtêpsti (vtêpem) perf. glej vtepati | vtepsti

vtêpsti vtepem, vtepi -ite, vtepel vtepla, vtepen -ena
1. utjerati (-te-): s silo vtepsti komu kaj v glavo; to si je vtepel v glavo
to je sebi uvrtio u glavu
2. umutiti: v juho je vtepla jajce

cane² [kein] prehodni glagol
pretepsti; vtepsti; iz trstja splesti

dēfīgō -ere -fīxī -fīxum

1. zabi(ja)ti, zatolči, zariniti (zarivati), vsaditi (vsajati), vtakniti (vtikati), zapičiti (zapikovati): crucem in foro, in comitiis, in rostris Ci., tigna, trabes C., ad (ob) … tectum tragulas C., sub aqua defixae sudes C., defigunt tellure (po drugih telluri) hastas V., stant terrā defixae hastae L., defixis pilis stant L., d. duas virgas … in terram Varr., aliquem in terram colaphis Pl., decurionem … ad equum Auct. b. Afr., cuneos inter saxa Cu.; pesn. z dat.: penitus terrae (v zemljo) defigitur arbos V.; occ.
a) (kako orožje) zabosti, kam poriniti, kam zasaditi: sicam in consulis corpore d. Ci., verutum in balteo C., cultrum in corde L.; s samim abl.: alicui gladium superne iugulo L., ensem iugulo alicuius O., vertice nudo spicula O.; pren.: ingenuo culpam defigere ludo Pers., morsus in aurem Plin.
b) (kako kirurško orodje) zasaditi, vstaviti: cucurbitulas sine ferro, cucurbitulas in inguinibus Cels.

2. pren.
a) (oči, obraz, misli idr.) upreti (upirati) v kaj, obrniti (obračati) na kaj: defixis oculis H. s strmim pogledom, defixit oculos T. strmo je gledala predse. Kje? oziroma kam? d. in vultu regis oculos Cu., omnes vigilias, curas, cogitationes in rei publicae salute Ci., in eo (na to) mentem orationemque Ci., animo et oculis in terra defixis Val. Max., totus animus in hac una contemplatione defixus est Plin. iun.; defixa obtutu ora V.; in alicuius possessiones … oculos d. Ci., stare oculis in terram defixis Q., illi … in terram ora defixerunt Cu., quousque humi defixa tua mens erit? Ci.; pesn. z dat.: Libyae defixit lumina regnis V.; enalaga: in cogitatione defixum esse Ci. v globoke misli zatopljen biti, ves zamišljen biti, Aeneas maesto defixus lumina vultu ingreditur V. z žalostnim obrazom strmo predse gledajoč.
b) (tako rekoč) na mesto pribiti, pritrditi, prikovati; od tod α) s stvarnim obj. = kaj ukoreniniti, v pass. ukoreniniti se, ukoreninjen biti, (trdno) držati se česa: virtus est una altissimis radicibus defixa Ci., non vaganti oratione, sed defixa in una re publica Ci., tantum a vobis petimus, ut salutem temporum praesentium … in hoc uno iudicio … esse … defixam putetis Ci.; occ. (v srce) vtisniti, (v glavo) vbiti, (v glavo) vtepsti: ea sententia, quam populi sermo in animis vestris … defixerat Ci., his … locis in mente et cogitatione defixis Ci., quam (urbanam audaciam) ille praesens in mentibus vestris oculisque defixit Ci. β) z osebnim obj. koga nepremičnega narediti = povzročiti, da kdo strmeč obstoji (kakor v zemljo vkopan stoji, ostrmi): stupor omnes defixit L. vsi so osupli ostrmeli, defixerat pavor cum admiratione Gallos L. od strahu in občudovanja so Galci ostrmeli, novissimae res et extremo metu corpora defixere aciem (vojsko) in his vestigiis T. so zadržala; pogosto pt. pf. dēfīxus 3 (od strmenja, strahu, čudenja) kakor v zemljo vkopan, odrevenel, osupel, otrpel, trd: Galli … pavore defixi primum stetere L., cum silentio defixi stetissent L. otrpli molče, dum stupet obtutuque defixus haeret in uno V., defixus vacua in ora Pr., cum (eum) defixum videret Sen. ph., per silentium defixus, miles quasi ob metum defixus T., sedeo defixus, ceteri defixi et attoniti Plin. iun., stetere diu mutua admiratione defixi Fl.
c) obr. kaj trdno določiti, razglasiti (označiti) za nespremenljivo: quae augur iniusta, nefasta, vitiosa, dira defixerit, irrita infectaque sunto Formula vetus ap. Ci.
č) čarodejsko trdno začarati, zakleti (zaklinjati): sagave Poeniceā defixit nomina cerā et medium tenuis in iecur egit acus? O. (pri čaranju so namreč podobo ali ime v vosku prebadali z iglo), regis Iolciacis animum d. votis Ps.-V. (Ciris), caput dira imprecatione Sen. ph., defigi diris precationibus Plin., devotus defixusque Ap. h.

drum² [drʌm] prehodni glagol & neprehodni glagol (on)
bobnati; bobneti; vtepsti, vtepati; cepetati; brenkati (na klavir)

to drum into s.o.'s head vbijati komu v glavo

fissare

A) v. tr. (pres. fisso)

1. pritrditi, pričvrstiti; fiksirati:
fissare un chiodo zabiti žebelj
fissare gli occhi su qcn., qcs. zastrmeti se v koga, v kaj
fissare una negativa foto fiksirati negativ

2. določiti, rezervirati:
fissare un appuntamento dogovoriti se za sestanek
fissare un posto a teatro rezervirati sedež v gledališču

B) ➞ fissarsi v. rifl. (pres. mi fisso)

1. nastaniti se, ustaliti se:
dopo mille peregrinazioni si è fissato a Roma po brezkončnem romanju se je ustalil v Rimu

2. pren. stalno misliti na kaj, vztrajati pri čem, vtepsti, zapičiti si v glavo:
si è fissato di divenire un pittore v glavo si je vtepel, da bo postal slikar

hineinprügeln s pretepanjem nagnati v; vtepsti

inculcare v. tr. (pres. inculco) zabičati; vtepsti, vtepati v glavo

in-culcō -āre -āvī -ātum (in, calcāre)

1. s teptanjem utrditi, steptati, zatepsti: Gell., area subiectis paleis inculcetur Col.

2. v kaj zabiti, zatlačiti, zmašiti: Arn., pannos Col., lanam morsibus caninis Plin. v rano, ki jo je zadal pes.

3. metaf.
a) (v govor) vriniti, vtakniti, vkrpati, vstaviti: Graeca verba inculcantes inridemus Ci., ἀρχέτυπον crebris locis inculcatum Ci. ep. z mnogimi (vrinjenimi) dostavki obogateni izvirnik.
b) (osebi ali stvari) vriniti (vrivati), vsiliti (vsiljevati), vtisniti: Sen. ph., qui (Graeci) se inculcant auribus nostris Ci., quod erat illi nonnullorum artificiis inculcatum Ci. ep.
c) poseb. (v dušo, spomin) vtisniti, (v glavo) vtepsti, — vbiti, zabičati: aliquid memoriae iudicis i. Q., tradatur vel etiam inculcetur Ci., vos non modo oculis imagines, sed etiam animis inculcastis Ci.; s finalnim stavkom: inculcastine, ut Pisonem nominaret? Ci.; z ACI: inculcatum est Metello … , te aratores evertisse Timarchidis ep. ap. Ci. — Od tod adv. komp. inculcātius (iz pt. pf. inculcatus) nujno, živo, krepko, s poudarkom: i. commendare Aug.

thwack [ɵwæk]

1. samostalnik
silovit udarec

2. prehodni glagol
močno udariti, pretepsti, premlatiti; vtepsti (into s.o.'s head komu v glavo)

usáditi ùsādīm
I.
1. vsaditi: usaditi voćku, palmu, lozu; drvo je usađeno
2. ekspr. zabiti, vtepsti: čreba ti to dobro usaditi u glavu; onu tvoju pouku on je sebi usadio u glavu
3. nasaditi: usaditi sjekiru, motiku
4. posaditi: usaditi koga na konja
II. usaditi se
1. vsaditi se
2. ekspr. zavleči se: mlad čovjek usadio se u kukuruz i gleda nekuda
3. ekspr. sedeti: taj eviker se usadi na krupan nos gospođe Mare
4. ekspr. kazati se: u dječaku se usadila neka naklonost prema starini

zavŕtjeti -tīm (ijek.), zavŕteti -tīm (ek.)
I.
1. zaviti: zavrtjeti zavrtanj u dasku
2. ekspr. vtepsti: zavrtjeti komu što u glavu
3. zmešati: zavrtjeti komu pamet
4. odkimati: zavrtjeti glavom u znak odricanja
II. zavrtjeti se
1. zavrteti se: zavrtjela mi se glava, zavrtjelo mi se
2. zaviti se
3. privreti v oči: suze mi se zavrtjele u očima

вбивать, вбить vbijati, vbiti, vtepati, vtepsti, zabi(ja)ti v kaj;
в. в голову vtepsti v glavo

вдалбливать, вдолбить (v)dolbsti v kaj; vtepati, vtepsti (v glavo)

coimbibō -ere hkrati vpijati, le pren. = hkrati v glavo si vtepsti (vtepati): Arn.

intestardirsi v. rifl. (pres. mi intestardisco) trmasto vztrajati, vtepsti si v glavo

intestare

A) v. tr. (pres. intēsto)

1. nasloviti, naslavljati

2. vpisati, vknjižiti:
intestare a qcn. qcs. kaj vknjižiti na nekoga

3. mont. začeti z vrtanjem (sonde ipd.)

B) ➞ intestarsi v. rifl. (pres. mi intēsto) vtepsti si v glavo; trmasto vztrajati