Franja

Zadetki iskanja

  • orati (ôrjem) agronomija in vrtnarstvo pflügen (globoko tiefpflügen), zemljo: unter dem Pflug haben
    figurativno orati ledino Neuland betreten
  • òrati ȍrēm orati: orati plugom, ralom; ore na jednom volu z enim volom; ni orao ni kopao nije ni s prstom zganil in vendar je dosegel, kar je hotel
  • oráti to plough; to till

    ledino oráti to plough up fallow land; figurativno to do the spadework
    začeti oráti ledino (figurativno) to break fresh (ali new) ground
  • oráti labourer

    orati ledino défricher, figurativno frayer la route, commencer une action
  • oráti (ôrjem) imperf. ➞ zorati

    1. agr. arare:
    orati in branati arare ed erpicare
    pren. orati ledino dissodare il terreno, essere un pioniere

    2. ekst. solcare:
    ladja orje ocean la nave solca l'oceano

    3. essere combattuto, angustiato (da), arrovellare, assillare:
    ljubosumnost orje v njem è combattuto dalla gelosia
    težke misli mu orjejo po glavi brutti pensieri gli arrovellano la testa, lo assillano
  • oráti orjem, orji -ite, oral -a orati: orati ledino, njivo, globoko, plitvo; orati krompir; z njo težko orje
    njih dvoje slabo se slažu; čakaj, midva bova še orala
    mi ćemo se još razračunavati
  • oráti arar; labrar
  • oráti ôrjem nedov., ора́ти орю́ недок.
  • oráti órjem nedov. a ara
  • ора́ти орю́ недок., oráti ôrjem nedov.
  • ackern obdelovati polje, orati; (schwer arbeiten) garati
  • ará ar vt. orati
  • arar (pre)orati; opraskati; ostro gledati

    ararse grbančiti se, namršiti se
  • arare v. tr. (pres. aro)

    1. orati:
    arare un campo orati njivo
    arare in su e in giù pren. zastonj si prizadevati
    arare diritto pren. ravnati, obnašati se pravilno

    2. pren. knjižno pluti:
    arare il mare pluti po morju; pren. početi kaj jalovega
  • arō -āre -āvī -ātum (prim. lat. arvus, arvum, gr. ἀρόω = arō, ἄροτρον = arātrum)

    1. orati, plužiti: ratio arandi Ci., arare singulis iugis Ci., nudus ara, sere nudus V., bubus arare V., ducit remos, ubi nuper ararat O., bos est enectus arando H., arare tauris Hyg. (stari Rimljani so orali večinoma z biki); trans. orati, obdelovati zemljo: agrum Ca., Ci., O., campum O., terram Varr., Ci., O., Capuam V.; preg.: fundum alienum arat, incultum familiarem deserit Pl. briga se za tuje reči, svoje zanemarja, non profecturis litora bubus aras O. zastonj se trudiš (prim. nec sinet ille tuos litus arare boves O.); kavzativno (o zemljiških posestnikih, zlasti o najemnikih državnih zemljišč) orati, obdelovati da(ja)ti, obdel(ov)ati: non opinor quemquam minus esse professum, quam quantum arasset Ci., quae homines arant, navigant, aedificant, virtuti omnia parent S. vse človekovo oranje, plutje, zidanje je odvisno od človeške vrline, arat Falerni mille iugera H.; s proleptičnim obj. priora(va)ti (si): quidquid arat impiger Apulus H.; abs. s poljedelstvom se ukvarjati, od poljedelstva živeti: arant totā fere Siciliā Centuripini Ci., cives Romani, qui arant in Sicilia (= najemniki državnih zemljišč) Ci., araret, navigaret Vop.

    2. pren. (pre)brazditi, (pre)grebsti: osse campum cereum Tit. fr., cerā sulcos Prud. vosek brazdati, v vosek brazde delati, incipit alloquiis fera pectora cultor arare Ven. obdelovati; (o grbah, vrapah) (z)grbiti, (z)grbančiti, (z)vrapati, (z)gubati: venient rugae, quae tibi corpus arent O., frontem obscenam rugis arat V., arata rugis fronte Hier.; (o vodi) prepluti: vastum maris aequor (tibi) arandum V., latum... aequor aro O. plovem po... morju, ille... non nisi vicinas tutus ararit aquas O.; (v sramotilnem pomenu) zadnjico pregrebati komu: pueros Pl.
  • brázdati brâzdām, bràzdati -ām brazditi, orati: traktori sada brazdaju polja; brige joj brazdaju lice
  • brázdati -am
    I.
    1. brazdati, brazditi, orati: ves dan brazdati na njivi
    2. brazditi, rezati, parati ostavljajući trag: parnik brazda morje
    3. brazdati, zbrčkavati: obraz mu brazdajo temne gube
    II. brazdati se brazdati se, dijeliti (de-) se: oplojeno jajčece se brazda
  • brazdìčati -ām brazditi, orati
  • brázditi brȃzdīm
    I.
    1. brazditi, orati: plug što više brazdi, to se više svijetli; godine mu brazde lice
    2. ekspr. hoditi, pohajkovati: bezbrižno smo brazdili po gradu
    II. brazditi se ekspr. gubati se: čelo se brazdi tragovima bora
  • brázditi -im
    1. brazdati, brazditi, orati: brazditi njivo
    2. brazdati: skrbi mu brazdijo obraz