Franja

mráčiti mrâčīm, mrâčāh -āše
I. zamračevati, zatemnjevati: veče je počelo da mrači ulice; mračiti čije lice, pojmove
II. mračiti se
1. mračiti se: već se počelo mračiti
2. postajati mračen, temen: lice mu se mrači; mrači mi se pred očima; svijest, svest mi se mrači
3. potemniti: njegova slava ne može se ničim mračiti

mračíti se s'obscurcir, s'assombrir, commencer à faire sombre

dan se mrači il commence à faire nuit, le jour (ali le soir, La nuit) tombe

mračíti (-ím)

A) imperf.

1. incupire, rabbuiare

2. ottenebrare, offuscare, annebbiare

B) mračíti se (-ím se) imperf. refl.

1. impers. imbrunire, annottare:
mrači se annotta

2. offuscarsi, ottenebrarsi, annebbiarsi;
mrači se mu pred očmi gli si annebbia la vista (per malore e sim.)

mračíti -im
I. mračiti: nesreča mu mrači obraz
II. mračiti se
1. mračiti se, smrkavati se: mrači se, prižgimo luč
mrak se hvata, smrkava se, zapalimo svjetlo (svet-)
2. mrštiti se, postajati smrknut, sumoran, zlovoljan: čelo se mu mrači

mračiti se (mrači se) dunkel werden (es wird dunkel)
mrači se die Dunkelheit/Dämmerung bricht herein, die Nacht bricht an

mračíti se to grow dusky, pesniško to dusk, to darken

mrači se it is growing dark (dusk)
um se mu mrači he is mentally deranged

mračíti se atardecer; anochecer

mrači se anochece

mračíti se -í se nedov., v 3. os., сутені́ти -ні́є недок., темні́ти -ні́є недок.

mračíti se *-í se nedov. a se întuneca

contrīstō -āre -āvī -ātum (cum in trīstis)

1. pomračiti (pomračevati), potemniti (potemnjevati): inversum contristat Aquarius annum H. nastop deževnega letnega časa omrači … , Auster … pluvio contristat frigore caelum V., calores sulphure c. Plin., vites caloribus contristantur Col. dobijo … slab videz.

2. pren. dušo komu omračiti (omračevati), mračiti, koga (u)žaliti, (u)žalostiti: contristavit haec sententia Balbum Cornelium Caelius in Ci. ep., pars, quae solet … contristare Sen. ph.; med. contristari (u)žalostiti se nad čim: numquam c., c. ob scelera Ph.; (o živalih): apes saepius iniuriā contristatae Col.

darken [dá:kən]

1. prehodni glagol
(za)temniti, (o)slepiti, (o)mračiti; skaliti, umazati
figurativno (z)begati

2. neprehodni glagol
(po)temneti; zmračiti se

to darken s.o.'s door prestopiti prag koga
to darken counsel še bolj zbegati

gloom² [glu:m]

1. prehodni glagol
zatemniti; užalostiti; zasenčiti

2. neprehodni glagol
mračiti, oblačiti se; slutiti, nejasno videti; biti mrk, potrt, žalosten

intenebrare

A) v. tr. (pres. intēnebro) knjižno (offuscare) zatemniti, zatemnjevati; mračiti

B) ➞ intenebrarsi v. rifl. (pres. mi intēnebro) zatemniti se; zmračiti se

in-tenebricō -āre -ātus (po)temniti, zatemniti, (po)mračiti, zamračiti: Eccl.

in-tenebrō -āre (po)temniti, zatemniti, (po)mračiti, zamračiti: Eccl.

nūbilō -āre (nūbilum)

I. intr.

1. oblačen, mračen biti: si nubilare coeperit Varr.; v pass.: ubi nubilabitur Ca.

2. metaf. oblakast, moten (mat), temen biti (o draguljih): Plin. —

II. trans. mračiti, temniti: lucem (pren.) Paul. Nol.; metaf.: mentem Aug., adhuc nubilabatur, quod praenuntiabatur Aug.

ob-nūbilō -āre -āvī -ātum (ob in nūbilāre) z oblaki ali meglo prevleči, (po)oblačiti, (o)megliti, (za)megliti, (o)mračiti, (po)mračiti, zatemniti (zatemnjevati): metaf.: serenitatem vultūs aegritudine Gell., animam obnubilavit Ap. onesvestil se je, omedlel je, odore sulfuris obnubilatus Ap. omamljen, omedlel; pren.: virtutem actibus pravis o. Amm., quia nequaquam eius sapientiam ullo errore obnubilant aut labe subvertunt Aug., ne tempestate contentionis serenitatem caritatis obnubilet Aug.

obscūrō -āre -āvī -ātum (obscūrus)

1. temniti, potemniti, zatemniti (zatemnjevati), (po)mračiti, senčiti, zasenčiti (zasenčevati), obsenčiti (obsenčevati): tenebrae regiones obscurant Ci., luna opposita soli eius lumen obscurat Ci., aedes Icti., visus obscuratus Plin. potemnele oči; impers. obscurat (s)temni se, (z)mrači se: misit tenebras et obscuravit Vulg., ubicumque obscuraverit Vulg.; occ. pokri(va)ti, zakri(va)ti, zagrniti (zagrinjati), narediti (delati) nevidno, potaj(ev)ati, prikri(va)ti, skri(va)ti, tajiti, zatajiti (zatajevati), utajiti (utajevati): caput obscurante lucernā H., nulla nox coetus nefarios tenebris obscurare potest Ci., magnitudinem periculi Ci., quod non obscurari potest Ci.

2. metaf.
a) duševno (za)temniti, (z)mêsti: amorem tibi pectus obscurasse Pl.
b) glas (za)temniti = zamolklo izgovoriti (izgovarjati): vocem Q. ali litteram, litteras Ci., Q. (naspr. exprimere).
c) razumu zatemniti (zatemnjevati) = nerazločno (nejasno) narediti (delati) ali predavati kaj: aliquid ἀλληγορίαις dicendo o. Ci., stilum Suet., proscriptio obscurata Icti. javen razglas, ki je postal neberljiv.
d) glede na veljavo zatemniti (zatemnjevati), nazaj (v ozadje) potisniti (potiskati), spraviti (spravljati) v pozabo, izročiti (izročati) pozabi, (po)skrbeti, da se kaj pozabi; v pass. tudi = v pozabo priti, zapasti (zapadati) pozabi, ne vzeti (jemati) se v poštev: fortuna res cunctas et lubidine celebrat obscuratque S., tuas laudes nulla obscurabit oblivio Ci., eorum memoria obscurata est Ci., consuetudo, quam obscurari volunt Ci. ki ji odrekajo sleherno veljavo, obscurata vocabula H. ki niso več običajne ali splošno znane = zastarele.

ob-tenebrō -āre (—) -ātus (ob in tenebrāre) (po)temniti, zatemniti (zatemnjevati), potemniti, (po)mračiti: Eccl.

oc-caecō -āre -āvī -ātum (ob in caecāre)

1. slepiti, oslepiti (oslepljevati): Plin., occaecatus pulvere effuso hostis L., o. oculos Cels., quidam subito occaecati sunt Cels. so oslepeli.

2. metaf.
a) slepiti, oslepiti (oslepljevati), preslepiti (preslepljati), zaslepiti (zasleplj(ev)ati): occaecat animos fortuna L., o. pacis consilia L., occaecati cupiditate, stultitiā Ci.
b) narediti (delati) kaj brezčutno: timor occaecaverat artūs V. (Cul.).
c) (po)temniti, zatemniti (zatemnjevati), mračiti, omračiti (omračevati): Lucan., noctis et nimbûm occaecat (sc. diem) nigror Pac. fr., tam densa caligo occaecaverat diem, ut … L., solem vides satin ut occaecatus est prae huius corporis candoribus Pl.; pren.: obscura narratio totam occaecat orationem Ci. naredi (dela) ves govor nejasen (nerazumljiv).
d) pokri(va)ti, zakri(va)ti, narediti (delati) nevidno: fossas Col., terra semen occaecatum cohibet Ci.; pren.: quae (sc. ratio vitem colendi) velut ignorantiae tenebris occaecata Col.