Franja

bri|sati (-šem)

1. wischen (prah Staub wischen); nekaj mokrega - posodo, kožo: trocknen, abtrocknen
brisati se sich wischen, sich abwischen

2. (izbrisati) tilgen, zapis na magnetofonskem traku ipd.: löschen; iz seznama ipd.: streichen

3.
brisati se (zabrisovati se) sich verwischen

brȉsati brȉšēm
1. brisati: brisati ruke, prozor, pod, znoj sa čela
2. radirati: brisati gumom, brisalicom
3. črtati: brisati jedan redak iz teksta
4. ekspr. briti: vjetar briše
5. uničevati: grad briše i granje, i lišće i vlat trave
6. zabrisovati: rezignacija briše oštre konture svima stvarima
7. brisani prostor prostor pod ognjem strelnega orožja

brísati to wipe; to clean (by rubbing)

brísati z gobo to sponge
brísati prah to dust; (sušiti) to dry; (pòd s krpo) to mop
brísati dolgove to cancel someone's debts, pogovorno to wipe the slate clean

brísati essuyer, nettoyer , (prah) épousseter

brisati se s'essuyer
brisati dolgove rayer les dettes

brísati (bríšem)

A) imperf.

1. asciugare (i piatti)

2. pulire, nettare; spolverare; strofinare

3. cancellare (il nome, il debito)

4. pog. pren. (tepsti) picchiare

5. pog.
brisati jo (pobrisati jo) correre

B) brísati se (bríšem se), brísati si (brišem si) ➞ pobrisati se imperf. refl.

1. asciugarsi (il sudore)

2. nettarsi, pulirsi:
nebo se briše il cielo si schiarisce
pren. vsak si ob tebe prste briše sei lo zimbello di tutti

brísati -šem
1. brisati: brisati posodo, dolg, magnetofonski zapis; brisati si roke, solze, čevlje ob travo
2. tući: neusmiljeno ga je brisal
3. brisati jo kam žuriti, brzo ići; nebo se briše
nebo se vedri; vsak si ob tebe čevlje briše
svatko može da radi s tobom što hoće
4. brisani prostor

brísati límpiar ; (osušiti) enjugar

brisati prah limpiar (ali quitar) el polvo
brisati si pot s čela enjugar (ali secar ali limpiar) el sudor de la frente

brísati bríšem nedov., стира́ти -ра́ю недок., утира́ти -ра́ю недок., витира́ти -ра́ю недок., викре́слювати -люю недок.

brísati bríšem nedov.
1. a şterge
2. a curăţa
3. a radia

betupfen posuti s pikicami; mit einem Tuch: brisati, pivnati; Technik orositi, omočiti, Metallurgie pobrizgati

cancellare

A) v. tr. (pres. cancēllo)

1. brisati, izbrisati, črtati (tudi pren.):
cancellare una parola izbrisati, prečrtati besedo

2. pren. izbrisati, kasirati; razveljaviti, razveljavljati:
cancellare una sentenza pravo razveljaviti sodbo

B) ➞ cancellarsi v. rifl. (pres. mi cancēllo) izbrisati se, si; izginiti, izginjati (tudi pren.):
cancellarsi dalla mente izbrisati si iz spomina, iz uma

cassare v. tr. (pres. casso)

1. admin. brisati, črtati

2. pravo razveljaviti (sodbo)

dēleō -ēre -ēvī -ētum

1. (iz)brisati, (kaj pisanega) nevidno narediti: nomen Scipionis, digito legata Ci. ep., versūs H., scribit damnatque tabellas: et notat et delet O., creditum est stilum non minus agere, cum delet Q., in quibus (ceris) facillima est ratio delendi Q., d. stigmata in facie Plin., tabulas Iuv., scripta sua spongia linguave Suet.

2. pren.
a) z abstr. obj. izbrisa(va)ti, iztrebiti (iztrebljati), zatreti (zatirati): memoriam rei, veritatem, iura Ci., ut mihi … omnis improbitas … exstinguenda atque delenda sit Ci., delenda est vobis illa macula bello superiore concepta Ci., d. omnes leges una rogatione Ci., suscipionem ex animo Ci., turpitudinem fugae virtute C., una rogatione bellum N. povsem končati.
b) s konkr. obj. razdejati, pokončati, uničiti (uničevati), zatreti (zatirati): aedificia, oppida, urbīs, monumentum Scipionis, templum Iovis, alicuius epistulas Ci., Karthagine deletā Ci., nisi cum deleta est (Carthago) N., Numantiā deletā S., d. urbes L., urbem Cu.
c) z osebnim obj. iztrebiti, uničiti, pokonč(ev)ati, ugonobiti (ugonabljati), poraziti, zatreti: omnes ex animo mulieres Ter., animantem, hominem, Curionem, senatum, totum senatum de re publica, hostium copias Ci., quos vi manu, copiis delere non potuerunt Ci., homines iam morte deletos reponere in deos Ci. ki jih je že smrt pomorila (pobrala), d. exercitum, deletis paene hostibus, deletis omnibus copiis C., barbaros apud Plataeas esse deletos N., ibi Volscum nomen prope deletum est L., deleri potuit exercitus Cu., d. cohortes T., milite deleto Sil.

depennare v. tr. (pres. depenno) brisati, črtati

dētergeō -ēre (tudi dētergō -ere: L. [XXXVI, 44, 6], Cl. idr.) -tersī -tersum

1. (o)brisati, otreti (otirati): sudorem frontis brachio Pl., linguā alicui profluentem sudorem Iust. polizati, quas (lacrimas) ubi … detersit pollice virgo O., d. sputa Sen. ph., palmites Col. osmukati, situm Plin. iun.; pesn. = pregnati (preganjati), razgnati (razganjati): detersit sidera nubes Ci. (Arat.), deterget nubila caelo … notus H.; pren.: d. fastidia Col., somnum Cl.; v pogovornem jeziku = denar potegniti, izvleči, iztržiti: primo anno LXXX (= 80 000 sestercijev) detersimus Ci. ep.

2. occ. z brisanjem (o)čistiti, osnažiti: Plin., Suet., Cl., caput pallio, mensam Pl., cloacas L., oculos Petr., labra spongiā Col., se linguā Col. (o biku) oblizovati se, lambitu pueros Aur. lizati; animum (možgane) helleboro d. Petr.; pren. oplaziti in s tem polomiti, zlomiti: Fl., remos transcurrentes detergere … contendebant C., alterius (triremis) remos detersit L., ab utroque latere remos detergunt L., asseribus falcatis detergebat pinnas L. je krušil.

detērgere^* v. tr. (pres. detērgo) čistiti; brisati

dry³ [drai] prehodni glagol & neprehodni glagol
(o)sušiti, (o)brisati; posušiti, izsušiti se; usahniti, usihati
pogovorno utihniti

dry up! molči!
to dry up dodobra (se) posušiti

effingō -ere -fīnxī -fictum

I. tipati, drgniti, gladiti: medicorum iussa ministro effingoque manūs O.; occ. odbrisati, (o)brisati: e foro spongiis effingi sanguinem Ci.

— II.

1. slikati, upodobiti (upodabljati): sui dissimilia effingere Ci., num etiam Veneris Coae pulchritudinem effingi posse aspersione fortuita putas? Ci., casūs effingere in auro V., deûm imagines materiis in speciem hominum effingere T.; pesn.: gressus effingit euntis V. posnema, oponaša, effingere varias casu monstrante figuras Lucan., horrentes crine galeros Sil.

2. izraziti (izražati): quasi mores oratoris effingat oratio Ci., speciem ita formavit oris, ut in ea penitus reconditos mores effingeret Ci., per figuras animalium Aegyptii sensus mentis effingebant T.; occ.
a) prikaz(ov)ati: effictos nostros mores in alienis personis (igralcih) videmus Ci.
b) predstaviti (predstavljati), ponazoriti (ponazarjati): rem animo effingere Ci. zamisliti (zamišljati), effinge aliquid et excude, quod sit perpetuo tuum Plin. iun., oratorem studemus effingere Q., imaginem virtutis effingere Q.

escobillar (o)čistiti, (o)brisati

espungere^* v. tr. (pres. espungo) brisati, črtati, izpustiti (iz besedila)