Franja

Zadetki iskanja

  • nèsti nèsēm zastar. gl. nositi
  • nêsti nesem, 3. mn. nesejo i neso, nesi -ite, nesel nesla, nesen -êna
    I.
    1. nesti, nositi: nesti vrečo na hrbtu; nesti naročje drv; nesti na glavi; veter nese glasove po gozdu; kam te nese v takem vremenu
    kuda ideš po ovakvom nevremenu
    2. donositi: obrt, gostilna dobro nese
    3. nadmašivati, nadmašiti: kot govornik nese vsakega advokata
    4. to ga bo neslo
    to će ga uništiti; nasprotniki ga bodo nesli; top dobro nese
    top dobro puca, nosi, precizno gađa; kar nese
    me prosto letim; lepo doto je nesla
    dobila je lijep miraz; ta ga veliko nese
    ovaj može mnogo popiti a da se ne opije
    5. nositi (jaja): kokoši so že začele nesti; ta kokoš ne nese več
    II. nesti se gordo hodati, gorditi se: glej jo, kako se nese
  • bȉti bȉjem, oni bȉjū vel. bîj, bȉjāh -āše, bȉo bȉla, bìjen bijèna
    I.
    1. biti, tolči: biti koga štapom, palicom; srce bije u grudima
    2. brcati: konj bije nogama
    3. obstreljevati: aga naperio topove na bedeme i bije ih sa svih strana
    4. pobijati: on nas bije citatima iz latinskih pisaca
    5. nesti: ova puška daleko bije
    6. sikati, švigati: vatra bije iz kuće
    7. kipeti: mladost bije iz njega
    8. biti: ura bije
    9. bobnati, igrati: biti u doboš, u harfu
    10. pobijati: grad bije vinograde
    11. zadeti: bio je junak mimo ljude, a nije ga bila ni puška ni sablja
    12. klati: daću ti slanine kad budem bio svinje
    13. treti: biti lan, konoplju
    14. bije ga baksuz ima smolo, zasleduje ga nesreča; bije ga maler spremlja ga nesreča; bije ga glas o njem se slabo govori; to mi bije u oči to me bode v oči; biti žicu žarg. poskušati kaj doseči z laskanjem, prilizovanjem; biti koga kao vola u kupusu neusmiljeno koga pretepati
    II. biti se
    1. bojevati se: biju se dobro, ali pucaju zlo
    2. tolči se, trkati se: biti se u grudi
    3. pretepati se: nemoj se biti s drugom djecom
    4. drstiti se: od maja do avgusta šaran se bije
  • dòvrgnuti -nēm
    1. doseči, nesti: koliko bi dovrgao top
    2. dostaviti, dodati: dovrgnuti ugovoru
  • gòniti gȍnīm
    I.
    1. preganjati, zasledovati: goniti zeca, neprijatelja
    2. izganjati: goniti zle duhove
    3. gnati, poganjati: goniti stoku; goniti stroj, mašinu
    4. priganjati: otac ga goni da uči; goni je noću da radi; nije mi ugodno hodati po toj vrućini, ali posao me goni
    5. siliti, nagovarjati: čežnja za svojima gonila ga je da se vrati u zemlju
    6. siliti, tiščati: dim od cigarete gonio je nepušače na kašalj; on oseti da ga goni na mokrenje
    7. nesti: revolver daleko goni
    8. dial. opravljati: goniti neki zanat
    9. goniti vjetar kapom delati nekaj nesmiselnega; goniti lisicu, a istjerati vuka zasledujoč določen cilj priti do presenetljivega rezultata; tvrdoglavo goniti svoje trmasto goniti svojo; goniti šalu uganjati burko
    II. goniti se
    1. preganjati se, zasledovati se: poslije bitke neprijatelj se goni po bitki moramo sovražnika preganjati, zasledovati
    2. prepirati se: naši cari zakon pogaziše, počeše se krvnički goniti
    3. goniti se, pojati se: kad se mačke gone; krave se gone ili vode
    4. pravdati se: goniti se po sudu; naši stari nisu se za svaku sitnicu gonili
  • nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
    I.
    1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
    2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
    3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
    4. opravljati: nositi funkciju urednika
    5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
    6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
    7. roditi: vinograd lijepo nosi
    8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
    9. nesti: puška daleko nosi
    10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
    II. nositi se
    1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
    2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
    3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
    4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
    5. nòsi se! izgubi se!
  • snòsiti snȍsīm
    1. odnašati dol: snositi kukuruz s tavana
    2. znašati, nositi skupaj: snositi žito u stog
    3. nesti: gdje vam kokoši snose
    4. prenašati: snositi nesreću, posljedice
    5. nositi: snositi troškove, odgovornost
  • tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
    I.
    1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
    2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
    3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
    4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
    5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
    6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
    7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
    8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
    9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
    10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
    11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
    12. nesti: ova puška daleko tjera
    13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
    II. tjerati se
    1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
    2. tiščati (na stran): tjera me napolje
    3. poditi se: tjeraše se po polju široku
    4. izbijati se: klin se klinom tjera
    5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi
  • pònijeti ponèsēm, pònijeh pȍnije, pȍnio pȍnijela, pȍnijet in ponèsen -èna (ijek.), pònēti ponèsēm, pònēh pȍnē, pȍneo pȍnela, pȍnēt in ponèsen -èna (ek.)
    I.
    1. ponesti: ponijeti što sobom u grob; nemojte me ovdje ostavljati, ponesite me pravo kući; čovjek ponese kišobran kad je oblačno; idimo kuda nas ponesu noge
    2. odnesti: ponesi to odavde
    3. malo nesti, ponesti: ponio sam, pa stao i opet ponio
    4. zanositi: tko bi nju, koja je ponijela, umiriti mogao; ona oseti da je ponela
    5. nastaviti: ponijeti čašu
    6. obroditi: godina je dobro ponijela; vinogradi nisu ove godine ponijeli
    7. začeti nositi: već je od četrnaeste godine ponio naočare
    8. dobiti: od neprijatelja je ponio nekoliko rana
    9. prevzeti: omladina koja je imala da ponese veliku ideju socijalizma odlučno se zalagala za svoje ideale
    10. zanesti: neobično jako čuvstvo ponese i starca
    11. ponijeti glavu na pazar ponesti glavo na prodaj; davo ga ponio, poneo naj ga vrag odnese
    II. ponijeti se
    1. prevzeti se: o dobru se ne ponesi, a u zlu se ne poništi
    2. sporeči se s kom: ponijeti se s kim
    3. iztegniti se: dječak se ponio za grozdom što je bio na vrtoglavom vršku
    4. ekspr. zavrteti se: uhvatili se parovi i ponijeli se po sobi
    5. obnesti se: u ovoj varošici naše jedinice su se dobro ponele
  • prònijeti pronèsēm (ijek.), prònēti pronèsēm (ek.)
    I.
    1. ponesti mimo, skozi: pronijeti mimo kuću kroz vrata
    2. raznesti, razširiti: pronijeti glasove
    3. začeti nesti: kokoš je pronijela
    II. pronijeti se raznesti se, razširiti se: o tom se pronio glas u narodu
  • gláva ž, tož. glȃvu, mn. glâve
    1. glava: boli me glava za -u veći; izbiti komu što iz -e; lupati -om o zid
    2. glava, oseba: potrošnja po -i raste
    3. glava, rep: sto glava goveda
    4. glava, življenje: raditi komu o -i streči komu po življenju; to mu je došlo -e to ga je stalo življenje; metnuti -u u torbu nesti glavo na prodaj; zavrtjeti, zavrteti komu -u zmešati komu pamet
    5. glava: glava kupusa zelnata glava
    6. glava, glavar: tko, ko je glava porodice
    7. glavica: glava zavrtnja, čiode, eksera, čavla, cilindra; kabelska glava; glava stapa
    8. čelo: glava kolone
    9. poglavje: prva glava romana
    10. kapitél, glava: glava na stubu
    11. glava šećera čok sladkorja
    12. mačja glava zool. velika uharica
    13. mrtvačka glava zool. smrtoglavec, Acherontia atropos
Število zadetkov: 11