-
nèkaj neodr. zamj., nečesa nečemu nekaj pri nečem z nečim nešto: nekaj je na stvari; od nečesa moraš živeti; nečemu se bližamo, pa ne vemo, čemu
-
nèkaj pril.
1. nešto: to nekaj pomeni; nekaj bi te rada vprašala
2. nekoliko: vsakih nekaj korakov se ozira
na svakih nekoliko koraka se osvrće; ima še nekaj dolga
3. nekako: nekaj potrt je videti
4. nekaj se drži ljuti se; načrt ima v sebi
plan je dobar; nekaj imajo
imućni su
-
amerikánac -nca m amerikanec, nekaj, kar je po izvoru iz Amerike (trta, koruza itd.)
-
cjèlīš -íša m (ijek.), cèlīš -íša m (ek.) celota, nekaj, kar je celo
-
ȉšta prisl. nekaj, količkaj: bolje išta nego ništa
-
nepomènica ž
1. kača
2. ekspr. nekaj, kar z imenom ni dobro imenovati (npr. bolezen)
-
nȅšto nȅčega zaim. nekaj: nešto me stislo u grlu; ima li tu nešto bašče; bojati se nečega; posvetiti se nečemu; nešto novo da ti kažem nekaj novega da ti povem; zamoliti za nešto brašna; spojiti se s nečim; ako bi do nečeg došlo če bi do česa prišlo
-
pònešto pònečega zaim. nekaj, kaj, nekaj malega: agrarna reforma im obredi ponešto zemlje da se nastane; u ponečem se kritičar može i prevariti; gazda, ponešto zlovoljan, najzad pristane na uslove; žena mu se ponešto oporavila
-
prdósija ž pog. nekaj, kar ni za rabo, slab tobak, slab smodnik ipd.
-
cȉvoljak -ōljka m (it. cipolla) dial.
1. nekaj drobnega: krompiri kao civoljci
2. kaplja, sraga: civoljci hladnog znoja
-
dòneklē prisl.
1. nekaj časa: donekle smo zajedno putovali
2. nekako, tako nekako: donekle je to istina
-
dȑmnuti -nēm
I.
1. stresti: vjetar drmnu vrata
2. udariti: drmnuti jače o prozorske kapke
3. ekspr. nekaj malega pojesti: baciti volu sijena da drmne
4. počiti: puške drmnuše; na Stambolu drmnuše topovi
5. ekspr. treščiti: drmnuti koga trnokopom medu pleći; drmnuti s kim o tla treščiti koga ob tla
6. ostro zapovedati: drmnuti ljudima; drmnuti telefonom ekspr. telefonirati; drmnuti u zvonce ekspr. pozvoniti, zazvoniti
II. drmnuti se stresti se: tijelo se drmnu
-
èskija ž (t. eski) nekaj starega, starina, stara podkev, star baker
-
gûžva ž
1. gož: splav je vezan -om za direk
2. povreslo: -e za povezivanje snopova
3. klobčič, kup, nekaj brez reda nakopičeno: prosjak je imao -u starih krpa
4. nered, zmeda, metež, direndaj: oko nas nastade gužva; u društvu raste sve veća gužva problema; u toj -i nitko, niko se nije snašao
-
kolicìna ž dial. količina, nekaj primerov: bilje strada ako vlage nema u dovoljnoj -i; sad još kolicina ženskih imena na suglasnik, na primjer Nives, Gertrud
-
mandr̀ljati -ām
1. onegaviti, delati nekaj kot proti svoji volji: iznosio je stvari polagano, jer to su stvari Hadžijine, ne smije se s njima mandrljati
2. lajnati: mandrljamo razne pjesme o otadžbini
-
nàčuhnuti -nēm ekspr. od daleč nekaj slišati: ovu novost sam načuhnuo, ali sigurno ne znam ništa
-
nàčuknuti -nēm ekspr. od daleč nekaj slišati: od nekud je načuknuo da bi se to moglo urediti preko Mehage
-
naćúkati nàćūkām ekspr. nekaj slišati, nekaj zvedeti: vidim da si već nešto naćukao
-
pòdsijati -jēm (ijek.), pòdsejati -jēm (ek.) pod sejati, med posejano, med že rastoče posejati še nekaj enakega, drugačnega semena