Franja

beséda ž
1. riječ, reč: domača beseda; slovenska, hrvaška, srbska beseda; narečna beseda; navadna, zapisana beseda; pametna, modra beseda; moška beseda; govoriti z izbranimi -ami
kićeno govoriti; da ne črhneš -e
da ne pisneš više; ploha besed
bujica riječi; dati komu -o
dati komu riječ; vzeti komu -o
oduzeti komu riječ; dati komu moško -o
zadati komu vjeru, riječ; spolniti -o
ispuniti riječ, verjeti na -o
vjerovati riječima; držati -o
održati riječ, svjerovati; prelomiti -o
prevjeriti, ne održati riječ, prekršiti, pogaziti riječ; biti zvest -i
biti vjeran datoj riječi; to je do -e res
to je puka istina; odšel je brez -e
otišao je ne rekavši ni riječi; beseda je nanesla na
razgovor je prešao na, je dodirnuo i; z -o in dejanjem
riječju i djelom, zborom i tvorom; z eno -o
ukratko; z drugimi -ami
drugim riječima; sedaj imaš ti -o
na tebi je red da govoriš; sedaj pa konec besedi
da ne čujem ni riječi više; mož beseda
čovjek od riječi; on je mož beseda
što reče, ne poreče, drži vjeru; vezana beseda
stihovi
2. dogovor, sporazum: biti v -i s kom; fant in dekle sta si v -i
oni se dogovorili da će se vjenčati
3. riječ, govor; beseda mu gladko teče; beseda se mu zatika
teško govori, sporo govori; obtičati sredi -e
stati usred riječi; vpasti komu v -o
upasti kome u riječ; svoboda -e
4. riječ, govor, razgovor: na sestanku je bila beseda o osebnih dohodkih
na sastanku je bilo govora, se govorilo o ličnim dohocima
5. riječ, jezik: materinska beseda; povejte to ljudem v njihovi -i
kažite to ljudima na njihovu jeziku
6. tekst: citirati Prešernove -e

béseda ž (češ.) beseda, zabava s koncertom i plesom, igrankom

bȅsa ž (alb. besë)
1. obljuba, beseda: kod Albanaca je besa svečano obećanje zaštite gostu ili bjeguncu
2. sporazum, nagodba

bèsjeda ž (ijek.), bèseda ž (ek.)
1. govor: svečana, oproštajna, nadgrobna, prijestona, prestona besjeda
2. govor, pridiga: besjeda na Gori
3. beseda, govorica: njena pomirljiva besjeda
4. nekdaj prireditev ob prazniku svetega Save: svetosavska besjeda
5. beseda, čitalniška prireditev

gȍvōr -ora m, mest. u govòru
1. govor, beseda: sad je o tome govor; sloboda -a; upadati u govor vezani, neupravni, posredni, indirektni govor dječji govor; šifrirani govor
2. govor: održati govor pred skupštinom, narodom
3. pogovor: zametnuti govor začeti pogovor
4. govorica: prepoznati koga po govoru
5. narečje, govor, govorica: ijekavski, ekavski govor

poštápalica ž, poštàpāljka ž
1. opora: kći mu je bila poštapalica u starosti
2. beseda, ki jo kdo brez potrebe uporablja v govoru, v pisanju, nekako iz zadrege: to je, dakle, danas, ovaj, svakodnevni, kako da kažem, običaj kod, ovaj, našega naroda; koliko imate goveda u štali, pa čujte, ne bih vam mogao, ovaj, odmah odgovoriti

rȉječ ž, mest. u rijèči (ijek.), rêč ž, mest. u réči (ek.)
1. beseda: časna, poštena riječ; to su prazne -i; donosimo i stare, neobične dijalekatske, provincijalne -i; držati, prekršiti, podijeliti; zamoliti za riječ; imati, voditi glavnu riječ; krilata riječ krilatica; na riječima biti dobar v besedah biti dober; o tome ne može biti ni -i; to je moja posljednja riječ; uhvatiti koga za riječ ujeti koga pri besedi; neću ni -i da čujem; ukrštene -i križanka; govoriti riječ po riječ govoriti besedo za besedo
2. govor: o tome će biti riječ kod ručka o tem, se bo govorilo pri kosilu

rȉjek m, mest. u rijèku, mn. rjȅkovi in rijèkovi (ijek.)
1. beseda: štono rijek kot se reče
2. izrek

slȍvo s
1. črka, pismenka: latinska, glagoljska, ćirilska, štamparska -a; zapisati, zabilježiti što zlatnim slovima zapisati kaj z zlatimi črkami; to je mrtvo slovo na papiru; što određuje slovo zakona
2. beseda: da ne čujem ni -a više; napisati -ima i ciframa; jednim -om z eno besedo, skratka
3. govor: svečano, oprosno, prigodno, posmrtno slovo
4. slovo na slovo vrsta družabne igre

vjȅrica ž (ijek.), vȅrica ž (ek.) beseda, moška beseda

abrakadàbra ž (hebr.)
1. abrakadabra, magična beseda, zapisana na amuletu
2. nesmisel

àmān -ána m (t. aman, ar.)
1. milost: "Aman, aman!" - starac pišti; pasti na aman kleče prositi milosti
2. moška beseda: Turci u kneza aman zaiskaše; izlazi, robe, na aman
3. medm. pri moji veri, za božjo voljo: tako mi -ana, nisu me nigdje ni pitali za teskeru; što to radiš, -ana ti!

badàvā prisl. (t. bâd-i hava, perz. , ar.)
1. zaman, zastonj: badava ga je čekala; badava sav trud
2. zastonj, brezplačno: roba je badava
3. brez razloga, brez vzroka: bojim se da me dlanovi svrbe badava
4. poudarna beseda: badava, ta žena ne beše kao druge što su res je, ta žena ni bila takšna, kakor so druge

brȁtskā ž, daj. brȁtskōj, mest. u brȁtskōj bratska beseda, ljubezen: da mi -u našu izvršimo, da se, pobro, darujemo darom

dȍgovōrna ž domenek, domenjena beseda: dogovorna je najbolja; u dogovornoj

dvòrječica ž (ijek.), dvòrečica ž (ek.) dvopomenska beseda

hipokorìstik m (gr. hypokoristikón) lingv. hipokoristik, ljubkovalna beseda

kȍrelatīv m
1. gl. korelat: Bosna je zemlja mržnje i straha. Ali da ostavimo po strani strah koji je samo korelativ te mržnje
2. lingv. korelat, soodvisna beseda: riječi takav-kakav; toliki koliki; isto tako - kao u korelativnom su odnosu

kovànica ž
1. lingv. skovanka, skovana beseda
2. redko okovje na vratih
3. dial. kosa: kositi -om

krìlatica ž
1. krilata žival, ptica, konj, kača
2. krilatica, krilata beseda
3. v ljudski pesmi pridevek junaku Relji iz Pazara: Relja Krilatica
4. ekspr. letalo, avion: zurili su u nebo, ispod koga su šestarile -e ličeći na tamne ptice