Franja

po prisl. pol: po sata; na po puta; u po bijela dana pri belem dnevu; dan po dan i mjesec prode dan za dnem in mesec je naokrog; mi napredujemo oprezno, korak po korak korak za korakom; zrno po zrno, eto pogača zrno do zrna in pogača je tu; dovodili su ih dvojicu po dvojicu pripeljali so jih, dva po dva; to se je dogodilo sada po drugi put sedaj drugič; bio je mislilac i po bil je velik mislec; slušati priču na po uha poslušati zgodbo z enim ušesom; to sam uradio bez po muke to sem naredil z lahkoto

po predl.
I. s tož.
1. po: ići po drva; po svu noć razmišlja o privrednim problemima; glavica salate je po dvadeset dinara; zbog okupatorova terora po cijela sela ostajala su prazna
2. za: stvar je opasna po život; stalo mu je bilo do svade po svaku cijenu; kaži sve po redu, bit će bolje po te; zlo po muškarca o kojemu se ne govori, zlo po ženu o kojoj se govori; stare knjige prodavao je dacima po dobre pare
II. z mest. po: suditi po zakonu; on mi je rod po ocu; varnice su se rasipale po vagonima i po ljudima; ploviti po moru; po govoru, ja bih rekao da je stranac; i po meni će ljudi živjeti; ne valja govoriti da ćemo diskutirati, diskutovati po ovome pitanju, bolje je reći o ovome pitanju

po pril.
1. po: po eden
po jedan; po dva
po dva; po trije možje
po trojica; po enkrat
po jedanput; po dvakrat
po dva puta, po trikrat
po tri puta; postaviti v vrsto dva po dva
postrojiti dva po dva; po več tednov ga ni
nema ga po više tjedana, po više sedmica, po više nedjelja (-del-)
2. govoriti po slovensko govoriti slovenski, govoriti slovenački; po pasje živeti
živjeti (-ve-) kao pas

po predl.
I. s akuz. po: iti v trgovino po vžigalice; poslati koga po vodo, po kruh; grem po očeta; peljati se po zdravnika
odvesti se po liječnika, po lekara
II. s part. gen. poslati po vina, iti po vode
III. s lok.
1. po: udariti koga po glavi; po prstih se prikrasti v sobo
2. vzdihovati po kom uzdisati za kim; vreči se po kom
vrći se na koga, umetnuti se na koga; po drugih se ozirati
osvrtati se za drugima; toži se mi po domu
čeznem za rodnom kućom
3. po (mjesto, prostor): sprehajati se po gozdu
šetati šumom; ladja plava po morju
brod plovi pa moru, plovi morem; postopati po mestu
bazati po gradu; po gorah je zapadel sneg
planine je pokrio snijeg
4. poslije, posle (vrijeme): po novem letu
poslije Nove godine; po kosilu
poslije ručka; po toči zvoniti je prepozno
dockan je zvoniti poslije tuče; po polnoči
poslije ponoći
5.
(način): po resnici kaj povedati
istinu kazati; klobuk po strani nositi
nahero nositi šešir, naheriti šešir; delati kaj po svoji glavi; sorodnik po materi
rod po majci; urediti kaj po abecedi; gledati koga po strani
gledati koga poprijeko (-preko); po krivem priseči
krivo se zakleti; po nedolžnem obtožen
optužen po pravdi božjoj; po sili vzeti kaj
silom što uzeti, oteti što; po naključju
slučajno; po nesreči
nesrećom
6.
(sredstvo): dobivati poročila po pošti
dobijati vijesti poštom; po junaštvu je prvi med nami
junaštvom je prvi među nama
7. po, prema: po zakonu je tako
8. preko: naročeno mi je po odboru
9. o: streči komu po življenju
raditi kome o glavi

čȕk pò čuk prisl. po malem, počasi: pjevale djevojke njegova junačka djela, a pjesme jesu hodalice puste, pa čuk po čuk, razglasa se njegovo ime po svoj okolici

mȉc pò mic prisl. po malem, polagoma: mic po mic došao je do generala

ni pò što prisl. po koliko, po čem: on ne zna ni po što je kupio, ni po što je prodao

po- predpona v samostalniških, pridevniških, prislovnih in glagolskih zloženkah: pomajka, pokćerka; pogust, povelik; podosta, poistiha; poleteti, poletjeti, poležati, porazići se

po pódne prisl. popoldne: dodi k meni o tri po podne i ostani kod mene čitavo popodne

po prílici prisl. približno, nekako: njemu će biti, po prilici, pedeset godina

postràncē, po stráni prisl. ob strani: stajati postrance kiša i šiba postrance u lice dež jih pere v obraz po strani

à pril. (fr. à) a, po: jabolka a 6 din kg

duž predl. z rod.
1. vzdolž: Mačva se prostire duž Drine
2. proti: oni krenuše duž sela
3. po: sinovi služahu duž cijele, cele sofre rakiju
4. prijatelji se ne vide duž cijele, cele godine se ne vidijo celo leto

glâsom predl. po: glasom ministarske naredbe, što se ljepše kaže: po ministarskoj naredbi, jer je glasom germanizam

iza predl. z rod.
1. izza: iza mojih leđa izza mojega hrbta, za mojim hrbtom; iza grma skoči zec izza grma je skočil zajec
2. za: ići iza pluga iti za plugom; tu se nešto radi iza zavjese za zaveso; samo iza dobroga konja diže se prašina; iza tog nemira osjeća se neizvjesnost za tem nemirom se čuti negotovost
3. po: iza sjednice; iza večere

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

nakon predl. z rod. po: nakon večere; dva sata nakon njegova odlaska; nakon toga

naspram predl. z rod.
1. po: šeće se naspram mjesečine
2. nasproti: naspram kneževa dvora

pól (ou) pril.
1. po, pola: pol mesta; vasi; pol metra; pol ure; dve leti in pol; milijon in pol; vrnil se je pred pol leta; pred pol letom; sam sedi pri pol litra vina; pri pol litru vina; pol hiše je zapustil sinu, pa hčeri; pol zidana hiša; pol živ je ostal
2. človek in pol podrugović; pol človek pol konj; pol ptič pol miš
slijepi miš, slepi miš; dekle in pol
vrlo lijepa djevojka; partizan in pol
odličan, hrabar partizan; naredil je hudiča in pol
učinio je čitav lom
3. upola, napola: na pol prazen sod; to se bo delilo pol na pol

poslije (ijek.), posle (ek.) predl. z rod. po: poslije oslobodenja; poslije večere