Franja

pȍmōć pȍmoći ž, mest. u pomòći
1. pomoč: biti komu od -i; biti komu na -i; doći komu u pomoć priti komu na pomoč; s tvojom pomoću s tvojo pomočjo; blagajna, kasa uzajamne -i; prva, hitna pomoć nujna pomoč
2. podpora: novčana pomoć postradalim od potresa, pasivnim krajevima
3. mi obradujemo naša polja pomoću (s pomoću) mehanizacije naša polja obdelujemo z mehanizacijo

pòpēti pȍpnēm, pòpni, pòpēh pȍpē, pȍpeo pȍpēla
I.
1. postaviti: popeti vješala narodnim izdajnicima
2. razpeti: popeti šator, čador; posrijed polja popeo čadorje
3. dvigniti, vzdigniti: povadili nešto ruha iz sanduka i drugo su sa sandukom popeli na tavan; popnite me na prozor
II. popeti se
1. povzpeti se: popeti se na drvo, na konja
2. stopiti na, povzpeti se: popeti se na prijesto, na presto, na katedru; popeti se do grla priti kaj do grla; popeti se komu na glavu, na vrh glave zrasti komu čez glavo; popeti se komu na leda splezati komu na hrbet
3. stopiti v: popeti se u vlak, u voz, u kola
4. popelo mu se nešto za vratom nekaj se mu je izpustilo na vratu

povrátiti pòvrātīm
I.
1. vrniti: povratiti pozajmljeni novac
2. zavrniti: povratiti stoku na paši
3. pomakniti nazaj: povratiti sat, uru
4. izbljuvati, izbruhati: povratiti jelo
5. povratiti u život spraviti k zavesti; povratiti dah, paru; povratiti čovjeka = povratiti u život
II. povratiti se
1. vrniti se
2. ozdraveti, okrevati, popraviti se po bolezni; povratiti se u život priti k zavesti
3. spomenulo se i ne povratilo se bilo je, pa na srečo minilo

preòtēti prèotmēm, oni prèotmū, preòtmi, preòtēh prȅotē, prȅoteo -ēla, prȅotēt
1. ugrabiti, s silo vzeti: preoteti djevojku, komu slavu, imanje
2. preoteti maha prevladati, dobiti premoc, priti na vrh: sada je preotelo ovo mišljenje

prȍsjāčkī -ā -ō beraški: -a torba beraška malha; spasti na prosjački štap priti na beraško palico

pròsulja ž
1. ponev, kozica: premeće se kao riba u -i; obijati kao prosulja u belu nedelju hoditi od enega do drugega in kaj prositi, za kaj moledovati; pasti s -e na žeravu priti s hudega na hujše, priti z dežja pod kap
2. bot. prosulja, Milium

rànije prisl. poprej, prej: to je bilo ranije; otišla je ranije od tebe odšla je prej kot ti: ručali smo ranije nego obično; doći što ranije priti čim prej

ràzmet m, rázmet m
1. razmetavanje
2. ovo nije za razmet to ni, da bi zavrgel
3. razhod: narod počne da jede, pa po ručku svako u razmet vsak proti domu
4. u razmet doći priti ob nepravem času

rȁzūm m, mest. u razúmu razum, pamet: savjeti zdravoga -a; kritika zdravoga -a; hladan razum; privesti -u pripeljati k pameti; doći -u priti k pameti; izgubiti razum; najzad je prevladao razum

ròpstvo s
1. suženjstvo, hlapčevstvo
2. ujetništvo: dopasti -a priti v ujetništvo; pasti u ropstvo, osloboditi (se) iz -a

sȁhrana ž
1. pogreb: idem na -u; doći sa -e priti s pogreba; sahrana o državnom trošku
2. shramba: dati stvari na -u; ostavljam ti torbu na -u, na -i

sèdlo s, mn. sȅdla sedálā
1. sedlo: baciti se u sedlo; izbaciti koga iz -a; naći se u -u priti do oblasti; uskočiti u čije sedlo dokopati se, dokomolčariti se na položaj koga drugega; pristaje mu kao kravi (kao krmači) sedlo
2. geogr. sedlo, preval: planinsko sedlo

spȁsti spȁdnēm
1. pasti: spale mu cipele s nogu; jahač je spao s konja i teško se povrijedio; temperatura je duboko spala; cijene su neočekivano spale; ona je u moralnom pogledu duboko spala; kvalitet robe spao je na najniži nivo
2. zdrkniti dol: hlače su mu spale
3. ponižati se: on je spao na to da od svojih prijatelja prosi milostinju
4. shujšati: uslijed briga i bolesti grdno je spao
5. spasti s nogu opešati, zgruditi se: od duga hodanja oni su spali s nogu; gazda sad časti svoje prijatelje rakijom, da mnogi spadne s nogu; spasti na prosjački štap priti na beraško palico; spala knjiga na dva slova ostalo je malo tistih, ki se s tem delom še ukvarjajo

svȁšta, svȁšto svȁčega zaim. marsikaj; on svašta vidi i svašta čuje; biti za svašta sposoban, upotrebljiv; svačega se sjećati; imati svega i svačega; svačemu se dosjetiti marsikaj priti na misel

svjètlo s (ijek.), svètlo s (ek.)
1. fiz. luč, svetloba: crveno, zeleno svjetlo na semaforu; svjetlo sunca sončna svetloba; na svjetlo dana izići na svetlo priti, iziti; baciti svjetlo na nešto osvetliti kaj; u punom -u prikazati v polni luči prikazati; u istinitom -u predstaviti v resnični luči predstaviti
2. razsvetljava, električna razsvetljava: mnogi naši gradovi dobili su svjetlo i vodu tek poslije oslobođenja

svjȅtlōst ž (ijek.), svȅtlōst ž (ek.)
1. fiz. svetloba: nauka o -i; lom -i; ogib -i; interferencija, polarizacija -i; nevidljiva, vidljiva svjetlost; ultravioletne zrake -i; infracrvene zrake -i; vještačka, umjetna, prirodna, sunčana svjetlost; bengalska svjetlost; biti osjetljiv za svjetlost
2. sij: sjeverna, južna svjetlost
3. godina -i svetlobno leto
4. svetlo: iznijeti što na svjetlost osvetliti kaj; izići na svjetlost priti na svetlo, iziti: Srpski rječnik izišao je na svjetlost 1818. godine; ugledati svjetlost zagledati luč sveta, biti rojen
5. svetlost: Vaša Svetlost

šȁka ž
1. anat. pest: udariti -om o sto; to je kao šaka na oko; šaka brašna
2. dlan
3. roka: otići praznih šaka
4. peščica: šaka vojnika
5. šaka jada kup nesreče; izvući se iz nečijih šaka izmazati se iz pesti nekoga; davati, dijeliti, deliti šakom i kapom radodarno deliti; pasti, dopasti šaka = pasti, doći u šake priti komu v pesti; pljunuti u -e; ostati praznih šaka; stezati, stiskati -e; davati punom -om

šéva ž
1. zool. škrjanček: kukmasta, ćubasta ševa čopasti škrjanček; poljska ševa; šumska ševa
2. svabiti ševa priti na nič; zapjevala mu ševa doletela ga je sreča; tamo pečene -e padaju s neba tam pečena piščeta padajo z neba, tam se živi brez dela; čekaš da ti pečene -e padnu u usta

trȃg m, mest. na trágu, mn. trȁgovi
1. sled: ima pouzdanih tragova o njegovoj prisutnosti; odgoj je ostavio neizbrisive tragove u mojoj duši; ući komu u trag priti komu na sled; biti komu na tragu biti komu na sledi; slijediti trag komu slediti koga; ni -a ni glasa o njemu; otići bez -a; zameo mu se svaki trag izgubila se je sleherna sled za njim
2. stopinja, sled (sledí): ići čijim -om; dječje noge ostavljaju tragove u snijegu; tragom srpskohrvatske narodne epike po stopinjah srpskohrvaške ljudske epike
3. potomstvo: dok je -a i koljena mojega
4. to je bez -a skupo to je zelo drago

ùmet m vstavek, vložek; doči komu na umet priti komu v roke, v kremplje; vatri na umet izpostavljen ognju