Franja

slúžiti slûžīm
I.
1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
II. služiti se
1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima

smáknuti smȁknēm
I.
1. sneti, strgati: smače i zdera sve zavoje s rana svojih
2. sneti: smaknuti prsten s prsta, kaiš s kaišnika
3. osmukati: smaknuti lišće s grana
4. usmrtiti: smaknu Ture toliko junaka
5. ekspr. suniti, ukrasti: juče mi je na trgu jedna kumica smakla hiljadu dinara
6. vreči: smaknuti s prijestola
7. strniti: smaknuti redove
8. smaknuti s uma gl. smetnuti s uma
II. smaknuti se
1. sneti se
2. osmukati se
3. usmrtiti se
4. stisniti se, skupaj se pomakniti: gosti za stolom se smakli da bi načinili mjesta novima

smȑt ž smrt: na smrt bolestan; borba na život i smrt; blijed kao smrt; kazniti smrću kaznovati s smrtjo; klinička, patološka, prividna smrt; nagla, naprasna, prirodna, nasilna smrt; smrt fašizmu, sloboda narodu

sȍbovskī -ā -ō: -a zaprega zaprega s severnimi jeleni v tundrah

spȁsti spȁdnēm
1. pasti: spale mu cipele s nogu; jahač je spao s konja i teško se povrijedio; temperatura je duboko spala; cijene su neočekivano spale; ona je u moralnom pogledu duboko spala; kvalitet robe spao je na najniži nivo
2. zdrkniti dol: hlače su mu spale
3. ponižati se: on je spao na to da od svojih prijatelja prosi milostinju
4. shujšati: uslijed briga i bolesti grdno je spao
5. spasti s nogu opešati, zgruditi se: od duga hodanja oni su spali s nogu; gazda sad časti svoje prijatelje rakijom, da mnogi spadne s nogu; spasti na prosjački štap priti na beraško palico; spala knjiga na dva slova ostalo je malo tistih, ki se s tem delom še ukvarjajo

spávati spâvām spati: spavati dubokim snom trdno spati; spavati kao top, kao konj, kao zaklan, mrtvim snom, snom pravednika trdno spati, spati spanje pravičnega; spavati zimski san = zimskim snom spati zimsko spanje; spavati vječnim snom = vječni san; spavati kao zec, kao ptica na grani imeti rahlo spanje; ići s kokoškama spavati iti s kurami spat; opasnost, davao nikad ne spava; spava mi se zaspan sem

sprégnuti sprêgnēm
I. spreči, sodelovati
II. spregnuti se
1. spreči živino dveh kmetov za skupno opravljanje poljskih del
2. petokolonaši se spregli sa Švabama petokolonci so začeli sodelovati s Švabi

srčàli neskl. prid. (t. srčaly) steklen: srčali pendžar okno s šipami

stȁviti -īm
I.
1. dati: staviti što na svoje mjesto, svoj potpis na što; staviti koga na muke; staviti što na glasanje, koga pod policijski nadzor; staviti što izvan zakona, na dnevni red; staviti što na papir, na hartiju; staviti što na sito, na rešeto
2. postaviti: staviti zarez; staviti jelo na sto, što na ugled
3. naložiti: staviti komu što u zadatak
4. položiti: staviti sve na kocku; staviti nekome nešto na srce, na dušu
5. zamisliti si: stavimo da ti nisi došla, šta bi onda bilo
6. razveljaviti: staviti zakon izvan snage; staviti do znanja na znanje dati; staviti u novine objaviti v časniku; staviti na raspolaganje dati na voljo; staviti u pogon pognati (stroj)
II. staviti se
1. postaviti se: staviti se na čelo pobune; staviti se na čiju stranu, na čije gledište; staviti se na svoje noge; staviti se s kim na istu nogu izenačiti se s kom, zavzeti isto stališče
2. spomniti se: ne mogu se staviti šta je to bilo

sȗnce s sonce: ležati na -u, skloniti se sa -a umakniti se s sonca; to je jasno kao sunce; naći mjesto pod -em

sùza ž, mn. sȕze súza solza: suza radosnica solza veselja; pokapati lice -ama omočiti obraz s solzami; liti, roniti, prolijevati grozne -e; gorke -e; -e zasječene vinove loze, voštane svijeće; suze majke božje bot. migalica, Briza media

svìlen svilèna svilèno, svȉlen svȉlena svȉleno, dol. svìlenī -ā -ō svilen: svilena buba zool. sviloprejka; -a košulja; svileni konac svilena nit: nadariti koga -im koncem obsoditi na smrt z zadavljenjem s svileno vrvico

svôj svòja svòje zaim. svoj: kazati, učiniti -e; biti -e glave; doći će vrag po -e; na -u ruku uraditi; sve u -e vrijeme; ostati pri svome ostati pri svojem, pri svoji trditvi, svojem mnenju; -om rukom napisati; -im očima vidjeti s svojimi očmi videti; uzeti dijete pod -e vzeti otroka za svojega; platiti iz svoga plačati iz svojega žepa; učiniti nešto od -e volje storiti kaj iz svoje volje

šéva ž
1. zool. škrjanček: kukmasta, ćubasta ševa čopasti škrjanček; poljska ševa; šumska ševa
2. svabiti ševa priti na nič; zapjevala mu ševa doletela ga je sreča; tamo pečene -e padaju s neba tam pečena piščeta padajo z neba, tam se živi brez dela; čekaš da ti pečene -e padnu u usta

šìbak šìpka m, šìbāk -áka m cep, cepec: kosti mu pobolijevaju kao da ga je ko šibacima izvrhao kot da ga je kdo s cepcem premlatil

šìling m (angl. shilling)
1. šiling, angl. denarna enota
2. (n. Schilling) šiling, avstr. denarna enota: platiti šilinzima plačati s šilingi, v šilingih

šȉlo s
1. šilo: -om probušiti kožu, dasku; vratiti šilo za ognjilo vrniti enako z enakim, hudo s hudim; izgubiti se kao šilo u vreći zgubiti se brez sledu
2. zbadljivka: razgovarajmo polako, bez šila, prijateljski
3. zool. morsko šilo, Syngnathus acus

tàknuti tȁknēm, tàkoh tàče in tàknuh tȁknū, tàkao tàkla in tàknuo tàknula, tȁknūt -a
I.
1. dotakniti se: da nisi taknuo to!; taknuti što prstima dotakniti se česa s prsti: takuo je našu ranu, kako seljački sin postaje gospodin dotaknil se je naše rane
2. poseči v, dotakniti se: taknuti u čije pravo, u čiji glas
3. ganiti: to me taknu u srce
II. taknuti se dotakniti se: ne smiješ, ne smeš me se taknuti

tèrkija ž (t. terki)
1. konjenikova prtljaga, plašč, odeja, ipd., zvita in privezana k sedelnemu glaviču, tudi jermenje, s katerim je prtljaga privezana: svi su bili u potpunoj opremi, sa kabanicama u terkiji; cela oprema na kulašu beše gospodska, i sedlo, i uzde i terkije
2. del stare ženske noše, štirje ozki jermenčki kot del pasu, na jermenčkih so se nosili nož zaklepček, ključi in drugi predmeti vsakdanje uporabe
3. jermenček na opanku: s opanka visio mu komadić terkije

tȉkva ž
1. bot. buča: pokondirena tikva jara gospoda
2. ekspr. neumna glava, buča; tikva bez korijena, korena človek brez ugleda in sorodstva; saditi s kim -e pajdašiti se s kom; ko s davolom -e sadi, o glavu mu se razbijaju po slabi družbi glava boli; sabiti koga u -u spraviti koga ob ugled, ob besedo, zavezati komu jezik; duvati s kim u jednu -u trobiti s kom v isti rog