-
žènskīć -íća m ženski otrok: Alah ne prostiraše nad njim svoga blagoslova, da mu podari od srca poroda, ma bio i ženskić
-
žgȅba ž, žgéba ž
1. kržljavec, kržljav otrok
2. kržljavo živinče
-
žgébac -pca m, žgȅbe -eta s, žgȅpče -eta s kržljav, slabo razvit otrok
-
àdamskī, àdāmskī -ā -ō adamski, prastar: -o koljeno
a) osmi otrok staršem
b) plemenita oseba
-
dȅsetero v edn. neskl.; mn. deseteri -e -a desetero: od desetero njih othrani se petoro od desetih se jih je vzredilo pet; mogao bi nadvladati deset ljudi kao desetero male djece lahko bi premagal deset ljudi kot deset otro; desetero seoske djece skupilo se oko tihe crkvice deset vaških otrok se je zbralo okrog tihe cerkvice; na kuli desetero vrata na stolpu je desetero vrat; desetero čeljadi deset ljudi različnega spola ali starosti; njih desetero
-
izbljùvati ìzbljujēm izbljuvati: izbljuvati jelo, krv; svu me izbljuva ovo dijete vso me je pobljuval ta otrok
-
kòljeno s (ijek.), kòleno s (ek.)
1. koleno: previti koljeno; podviti -a; moliti koga na -ima; klecaju mu -a; koljeno kod cijevi, kod cevi, čunka, rijeke, reke, mašine, biljke; srodstvo do trećega -a
2. rod, generacija: to se nasljeduje s -a na koljeno; današnje koljeno
3. členek: durbin na tri -a
4. preko -a prebiti, prelomiti v naglici kaj narediti; biti do -a komu biti prvi za kom; adamsko koljeno osmi otrok; rodak u devetom -u žlahta v devetem kolenu; biti komu uz koljeno uživati naklonjenost koga
-
mnȍgī -ā -ō mnog: mnogi narod veliko ljudstva; -a vojska veliko vojakov, veliko vojaštva; brak je bio darovan -om djecom v zakonu je bilo veliko otrok; mnoga je majka danas podjetinjila prenekatera mati se je danes pootročila; mnogi se zanio za tu nauku marsikdo se je ogrel za to znanost; prođi se ti -oga govora nehaj z dolgimi govorancami
-
ȍsmoro, ȍsmero štev. osmero: ima osmoro djece ima osem otrok; došlo je njih osmoro prišlo jih je osmero, moških in žensk
-
pèlene pȅlēnā ž mn. plenice: izaći iz pelena odrasti iz plenic; od pelena od otroštva; biti u pelenama biti v plenicah, biti otrok
-
plȁziti -īm
I. kazati: plaziti jezik
II. plaziti se: dijete se plazi na mene otrok mi kaže jezik
-
pòrod m
1. porod: rodila mu dvojke jednim -om
2. rojstvo: od -a do groba
3. potomstvo, otroci, naraščaj: ona nije imala od srca -a ni imela svojih otrok; ona nema nikoga od -a nima nikogar svojih
-
prȅzati -ām bati se, strašiti se, s strahom se odvračati: prezati od čega; konj preza od vode; taj čovjek ne preza ni od čega ta človek se ničesar ne boji; prezati od opasnosti; ja ne prezam od opasnosti; dijete mi se preza u snu otrok se plaši v spanju
-
rȁd rȁda rȁdo, komp. ràdijī -ā -ē rad, željan: ja nisam rad da koga uvrijedim ne želim koga užaliti; ja sam rada to učiniti to bi rada naredila; dijete je rado vidjeti svoju majku otrok rad vidi svojo mater; biti rad dobru biti željan dobrega; biti rad ljepoti želeti si lepote; biti rad kavzi želeti si prepir, gl. tudi radije in rado
-
slatkòhran -a -o z dobrim tekom, neizbirčen: -o dijete otrok, ki mu vsaka jed gre v slast
-
trȍje tróga i trȍjega skupni štev.
1. troje: mora se razlikovati troje; uzet ću jedno od troga, od trojega; približati se trome, približati se trojemu; raspitati se o trome, o trojemu
2. tri: naišao sam na njih troje naletel sem na te tri (en moški in dve ženski, dva moška in ena ženska, dve ženaki in otrok); u kući su otac, majka i ujak; osim njih troga niko se ni za šta u kuči ne pita; njima troma (trojima) do sebe je morala mjesta da napravi
3. ob skupnih samostalnikih kot štev.: troje djece; troje jagnjadi, troje piladi trije otroci, trije jagenjčki, tri piščeta
4. gl. troji -e -a
-
vrȅća ž (ijek., ek.) vreča: jutena, papirna vreća; kupiti mačku u -i; našla vreća zakrpu našla sta se dva enaka, gliha vkup štriha; staviti koga u istu -u s kim enačiti koga s kom: od šta vreća od toga i petlja kakršni starši takšen otrok; prazna vreća ne može uspravno da stoji; odriješiti, odrešiti -u svojih doživljaja začeti pripovedovati svoja doživetja; prodrta, proderana vreća zapravljivec, razsipnik; biti zavezana vreća biti zmeden, biti neznajdljiv; biti težak kao vreća biti težek kot cent