Franja

Zadetki iskanja

  • pòtkečiti -īm udariti, zadeti, odriniti kaj z vrženim predmetom: dobro ga je potkečio
  • potpòučiti se -īm se kaj malega prigrizniti pred kosilom
  • potpùstiti pòtpustīm najeti koga, da kaj stori: potpusti nekakvog Turčina te ovaj Karamanca ubije
  • pòtrzmati se -ām se dial.
    1. zgrabiti za kaj hoteč odvzeti: potrzma se za pušku divljim gibom tijela i onda ga silovito odbije od sebe zadržavši pušku
    2. gl. križnuti
  • potvòriti pòtvorīm
    1. obdolžiti: oprosti mi što sam pod teškijem mukama lagao i prave ljude potvorio
    2. obreči, reči kaj zoper koga
  • povjerávati -vjèrāvām (ijek.), poverávati -vèrāvām (ek.)
    I. zaupati, zaupno izročati, sporočati komu kaj: povjeravati komu novac, tajne
    II. povjeravati se zaupati se: ne povjeravaj se čovjeku dok ga nisi dobro upoznao
  • predòljeti -līm (ijek.), predòleti -līm (ek.) ustaviti se, upreti se, kos biti čemu, premagati kaj, obvladati
  • prekr̀stiti prèkrstīm
    I.
    1. prekrižati: prekrstiti dijete, ruke, noge
    2. prekrstiti, krstiti, znova krstiti, preimenovati: zarobili neku ženu koja je bila već krštena pa su je sada prekrstili; prekrstiti brod bivše mornarice u "Republiku"
    3. narediti križ čez kaj: ja sam to davno prekrstio
    II. prekrstiti se
    1. prekrižati se: ne zna se ni prekrstiti; prekrstiti se na kraju molitve; prekrstiti se od čuda; prekrstiti se desnom i lijevom zelo se začuditi
    2. prekrstiti se
    3. odkrižati se česa
  • pretènzija ž (lat. praetensio) pretenzija, zahteva, poudarjanje pravice na kaj
  • preuranjívati -rànjujēm prezgodaj vstajati, prezgodaj prihajati, prezgodaj kaj delati
  • prezalogájiti -lògājīm (se) kaj malega zaužiti: kolone se zaustavljaju da bi ljudi onako s nogu prezalogajili; da se malo prezalogajimo
  • priglédati prìglēdām nadzorovati, paziti na kaj, gledati na kaj: sam kralj hoda i svačemu prigleda
  • prigovàrāč -áča m očitar, kdor kaj očita
  • pripétiti prìpētīm
    I. narediti, da se kaj dogodi: može to davo pripetiti
    II. pripetiti se pripetiti se
  • prìstajati -ajēm
    1. iti, hoditi za kom, slediti komu: podranio u lov u planinu, za njim stara majka pristajaše; za slanom rukom ovce pristaju
    2. privoljevati, sprejemati kaj: Dubrovčani su pristajali uza slovenski (slavenski) život; pristajati na što, na uslove
    3. pritrjevati, soglašati: pristajati uz koga, na što, uz nečije mišljenje
    4. pridruževati se komu: pristajati uz koga
    5. pristajati: pristajati uz obalu, u pristaništu
    6. ekspr. hoditi za kom, gledati za kom: po selu se govorilo da Jure za njom pristaje, a da ga i ona lijepo gleda
  • prišàbaniti -īm ekspr.
    I. obesiti komu kaj: prišabaniti komu robu koja manje vrijedi
    II. prišabaniti se obesiti se na koga: prišabaniti se kome
  • prìšiti prȉšijēm, prȉijū, prìšīj, prìših prȉšī, prìšio prìšila, prišìven -èna; prȉšīt -a
    1. prišiti: prišiti dugme, puce
    2. ekspr. primazati: prišiti šamar kome
    3. ekspr. obesiti komu kaj, po krivem obdolžiti koga: prišiti kome što, krpicu
  • prišívati prìšīvām
    1. prišivati: kad se na živu čovjeku što prišiva
    2. ekspr. pripisovati komu kaj: valjda se i ovo prišiva nekakvome Hercegovcu da je kazao
  • privézati prìvēžēm
    I.
    1. privezati: privezati konja konopcem za drvo; privezati konjima za repove
    2. pripeti, prikleniti: privezati lancem
    3. obvezati: privezati kome ranu
    4. ekspr. natvesti komu kaj: privezati komu što
    II. privezati se stopiti v prijateljske, poslovne stike s kom: privezati se s kim
  • pȕćkati -ām
    1. puhati: starac me je slušao, pućkajući na podugačak čibuk; i mašina poče raditi, pućkati i zujati
    2. ekspr. zapravljati: sad on polako pućka što mu je otac ostavio
    3. tleskati, mlaskati: pljeska rukama i pućka usnama od zadovoljstva
    4. brleti: jedni škilje u svjetiljku što pućka na zidu
    5. kavdrati: ćurke se sletjele pa pućkaju
    6. petpedikati: nerado čuju ratari prepelicu da s proljeća mnogo udara i pućka
    7. brusiti: tetrijeb pućka
    8. ščuvati: pućkati psa na koga
    9. ravnodušno gledati na kaj, na koga: on pućka na zemaljske gmizavce što se zovu ljudi