Franja

mána ž (t. mahana, perz.) napaka, hiba: biti pod -om imeti kakšno telesno napako, hibo; vitez bez straha i -e hraber i vrl mož; srčana, tjelesna, telesna mana

nàčudo prisl. čudno: biti načudo od koga ne imeti miru pred kom; radi da mi ga izbaviš jer sam mu načudo od matere glej, da ga rešiš, ker drugače ne bom imel miru pred materjo

náda ž nada, upanje, up: kljukati koga praznim -ama pitati koga s praznimi upi; imati -e u što imeti upanje na kaj; rasplinule se -e upi so splavali po vodi; izgubiti svaku -u; uljuljavati se -ama zazibavati se z upi; ostavite svaku -u vi koji ulazite

nȍkat -kta m, mest. na nòktu, mn. nȍkti rod. nokátā in nòktijū
1. noht: nokti na ruci, na nozi; boriti se noktima i zubima, noktima i mislima; gori mu pod noktima; nema ni toliko koliko je crno ispod noktiju; sad mu je dogorjelo do nokata; držati se koga, uz koga kao -uz meso; paziti se s kim kao nokat i meso živeti s kom v lepi slogi; imati dugačke nokte imeti dolge prste, krasti; zakopati nokte u ledinu pobegniti
2. krempelj
3. lemeževa konica
4. voj. zob: istaknuti dio, deo na obarači puške zove se nokat

nôs nȍsa m, mest. na nòsu, mn. nȍsovi in nȍsevi nos: kukast, orlovski, prćast, zatubast nos; govoriti kroz nos; krvarenje iz -a; voditi koga za nos; to mu leži pred -om; svugdje zaturati svoj nos povsod imeti svoj nos; otići otomboljena -a oditi z dolgim nosom

nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
I.
1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
4. opravljati: nositi funkciju urednika
5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
7. roditi: vinograd lijepo nosi
8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
9. nesti: puška daleko nosi
10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
II. nositi se
1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
5. nòsi se! izgubi se!

nòvac nóvca m, mn. nȏvci nȍvācā denar: sitan novac drobiž; gubitak u -u izguba pri denarju, v denarju; imati -a kao pljeve imeti veliko denarja; ne biti pri -u; ni za koje -e neću prodati za noben denar ne prodam; gotov novac gotovina

òdisati -išēm
1. dihati: veoma je umoran, jedva može odisati
2. puščati sapo: pukla svirala te odiše na pukotinu
3. dišati: odisati čime, po čemu; odisati ruzmarinom, mirisom ruža, svježinom, smradom; odisati po truleži odisati; dosadom, melanholijom, bogatstvom, srećom imeti duh po dolgočasju, melanholiji; diši po bogastvu, sreči

ȍpāz m, mest. na opázu pazka, pažnja, pozornost, čuječnost: biti na -u paziti; raditi s -om delati pazljivo; imati opaz na koga imeti pazko na koga, paziti na koga

òskudan -dna -o reven, pičel, potreben, ubog: biti oskudan u izražavanju; imati -o znanje tudega jezika; nastala su -a vremena; biti oskudan drvima imeti malo drv; donio svoj oskudan dar prinesel je svoj skromen dar

pȁska ž nadzor: biti pod policijskom -om; čedo su povjerili na -u susjedi otroka so izročili v varstvo sosedi; imati -u na što, na koga imeti pazko na kaj, na koga

pèrčīn -ína m (t. perčem, perz.) kita, spleteni lasje: uhvatiti koga za perčin; držati koga za perčin imeti koga v svoji oblasti

predávānje s
1. predavanje: posjećivati -a iz slavistike, predvojničke obuke; održati predavanje imeti predavanje, predavati
2. predajanje
3. izročanje

progùtati progùtām pogoltniti: progutati zalogaj, uvredu; drži se kao da je progutao motku; progutati koga očima; progutao je udicu podkupljen je; progutala ga je raka umrl je; progutala ga je pomrčina vzela ga je noč; progutati žabu imeti neprijetnosti

pr̂vī -ā -ō prvi: -a pomoć; ti nisi u -oj mladosti; to se vidi na -om koraku; radnik od -e ruke odličen delavec; pitanje -oga reda pomembno vprašanje; voditi -u riječ u društvu imeti prvo besedo v družbi; svirati -u violinu tudi ekspr. igrati prvo violino; u -om redu je on stručnjak, i tek onda pisac; stavljati što u prvi plan postavljati kaj na prvo mesto; biti u -om planu biti na prvem mestu; prvi kokoti, prvi pijetli prvi petelini, zelo zgodaj; prvi put prisl. prvič, prvikrat; Prva neprijateljska ofanziva; Prvi maj; Prvi srpski ustanak; Prvi svjetski rat

pȕn -a -o
1. poln: -a čaša; pun para kao žaba dlaka; pun mjesec ščip, polni mesec; u -om smislu riječi v polnem pomenu besede; u -oj formi; s -im srcem što učiniti z ljubeznijo kaj storiti; usta su mu -a bratstva i jedinstva; imati pun tur imeti polne hlače; -im glasom progovoriti na ves glas spregovoriti
2. popoln: -a gimnazija
3. pun puncat = dupkom pun do vrha poln, nabito poln

rázlog m
1. razlog: dostatan, dovoljan razlog za protivmjere
2. preudarek, premislek: učiniti nešto bez -a
3. čovjek od -a razumen človek; imati razlog imeti prav; s -om po pravici; podati se -u spoznati, kaj je prav; u razlog se! spametuj se!, pomisli!

ròvāš -áša m (madž. rovás)
1. rovaš: pogledaj na rovaš, pa ćeš vidjeti tko te služi; doći na nečiji rovaš; biti na nečijem -u; zarezati, urezati koga na svoj rovaš; imati koga na svom -u imeti s kom neporavnane račune
2. zareza, žig na živalskem ušesu kot razpoznavno znamenje: našli su ukradeno prase, raskomadano, i poznali su ga po -u na uvetu

rúka ž, daj. rúci, tož. rûku, mn. rȗke, rod. rùku
1. roka: gvozdena ruka = jaka ruka = čvrsta ruka; pružiti komu -u u pomoć; dići -u na koga; raditi nešto na svoju -u; pustiti komu slobodne -e; biti čija desna ruka; imati što pri ruci; biti srećne -e; biti čistih ruku; crtati slobodnom -om; voditi dijete za -u; držati konce u svojim rukama imeti niti v svojih rokah; imati koga u rukama; imati pune -e posla; ići komu na -e, na -u pomagati komu; dok bi -om o -u zelo hitro, kaj kmalu; uraditi nešto na brzu -u narediti nekaj v naglici, zelo hitro; polaziti, poći za -om posrečiti se, uspeti; imati prljave -e; primiti koga raširenih ruku sprejeti koga z odprtimi rokami; ruka ruku mije, a lice obadvije; molim, -u na srce; s -e mi je spotoma mi je, priročno mi je
2. vrsta: ima tu knjigu od svake -e
3. način: u neku -u ima pravo
4. u najmanju -u vsaj

smètati smȅćēm
1. snemati
2. odvračati: smetati oči s koga, od čega
3. smetati s uma pozabljati, gl. smetnuti
4. skupaj jemati (pri pletenju)
5. zmetati
6. smetati kola, konja ne več imeti voza, konja