Franja

mástiti mâstīm mâšćāh -āše
I.
1. mastiti: lojnice maste kožu
2. mazati z mastjo
3. beliti z mastjo: mastiti jelo
4. mastiti brk mastiti se z dobro jedjo
5. barvati: mastiti vunu, pređu, svojom krvlju zemlju
6. ekspr. lagati: tako je on nama mastio
II. mastiti se
1. mastiti se: mastiti se guskom, dobrim zalogajem
2. postajati masten: odjeća se na njemu masti
3. ekspr. svečiti se: dlaka se na konju masti

òburiti -īm
I. nastati viharno vreme: uputili su se svojim kućama dok nije oburilo
II. oburiti se
1. gl. oburiti I.: nije kao lani žito, biće berićetno, samo da se ne oburi žito dobro kaže, samo da ne pride slabo vreme, burja

pod predl.
I. s tož.
1. pod: to se desilo pod jesen; stupiti pod zastavu; baciti se pod vlak, pod voz; Turčin podvi noge poda se; sud je sve to uzeo pod strog nadzor; naši su uzeli neprijateljske položaje pod topovsku vatru
2. za: daju mu rdavu robu pod dobru dali so mu slabo blago za dobro; dati rog pod svijeću, pod sveću slabo menjati; ljeti se naimala pod nadnicu poleti je hodila na dnino; ovi stihotvorci prolaze pod pjesnike ti stihotvorci se imajo za pesnike
II. z orod.
1. pod: vide joj se sitne bore pod očima; sjedimo pod krošnjom visoke bukve; svi su pod dojmom nesreće; pod nama je čvrsto tlo; imati koga pod sobom ukazovati komu
2. zaradi: stara srpska država propala je pod turskom najezdom; sav se topim pod milinom njezina pogleda
3. uzeti dijete pod svoje posvojiti otroka; u društvu sjedi pod fesom v družbi sedi s fesom na glavi; učiniti nešto pod moranje narediti kaj pod prisilo

pȍšētanj -tnja m: ovaj točak ima dobar pošetanj to kolo se dobro vrti

pràvac -vca m
1. smer: ići drugim pravcem; pravac u nauci, u tehnici; pravci u lingvistici; odrediti pravac čemu določiti smer čemu; u tom -u v tej smeri; uzeti dobar pravac dobro se usmeriti; poći, udariti rdavim pravcem slabo se usmeriti; pravcem na v smeri proti
2. mat. premica: pravac je neograničena prava linija
3. dial. velik, raven nož
4. na pravac prisl. naravnost

pregr̀mjeti -ī, pregŕmjeti -ī (ijek.), pregr̀meti -ī, pregŕmeti -ī pregrmeti, nehati grmeti: opet će biti dobro kad ovo pregrmi spet bo vse dobro, ko bo ta nevihta mimo

prema predl.
I. z rod. nasproti: kuća prema staroga tornja; ova je žena rdavog vladanja prema svakoga
II. z mest.
1. do: ljubav prema domovini
2. proti: šta smo mi prema njima; ici prema gradu
3. po: vladati prema zakonima; vladati se prema prilikama
4. prema tome potemtakem, torej: mi se prema tome zalažemo za bratstvo svih jugoslovenskih (jugoslavenskih) naroda; biti prema glavi iti za glavo, za življenje; ovo neće biti prema dobru to ne bo dobro

prôda ž, próda ž prodaja: roba ima dobru -u blago se dobro prodaja; kakva je proda voću?

pròlazak -ska m
1. prehod: tražiti slobodan prolazak kroz zemlju
2. ekspr. prodaja: ovaj je robi dobar prolazak to blago se dobro prodaja

pȑst m, mest. na pr̀stu, mn. pȑsti pr̀stijū in pr̀stī in pr̂stā prsč: na svakoj ruci i na svakoj nozi imamo po pet prstiju; znati što u prste znati kaj zelo dobro; gledati komu kroz prste; imati što u malom prstu; on nije ni prstom mrdnuo ni zganil s prstom; isisati što iz prstiju izsesati kaj iz prstov; biti čistih prstiju biti čistih prstov, rok; biti s kim kao prst i nokat biti si s kom zelo blizu; biti raširenih prstiju biti zapravljivec; gledati kome na prste; dobiti po prstima; zabadati svoje prste u svaku sitnicu; imati dugačke prste; imati na svaki prst po jednu; ići na prstima hoditi po prstih; igrati na prstima plesati na prstih, na koncih prstov; na prste jedne ruke može izbrojati; krstiti se sa tri prsta križati se po vzhodnem obredu; ne vidi se ni prst pred nosom; staviti prst na usta, na čelo; omotala ga je oko -a; prst božji; biti sam kao prst

sijède ž mn. (ijek.), séde ž mn. (ek.) sedenje, posedek: dobre vam sijede! želim, da bi se dobro počutili, ko med nami sedite

skȕpiti -īm
I.
1. zbrati: skupiti novac, građu za knjigu, vojsku pod zastavu, u cjelinu
2. zviti: skupiti jedra
3. namrščiti: skupiti obrve
4. vkup potegniti: ova mi je kruška skupila usta
5. skupiti pamet zbrati se; skupiti sve niti znati o čem vse potrebno; skupiti kraj s krajem uskladiči svoje gmotno stanje; skupiti gaće dobro se pripraviti
II. skupiti se
1. zbrati se
2. uskočiti se: pri pranju se platno skupilo
3. skrčiti se: mišići se skupili
4. zviti se: skupiti se u klupko

slúžiti slûžīm
I.
1. služiti: služiti kod koga, komu; služiti vojsku služiti vojaški rok, biti pri vojakih; ja sam služio vojsku u Sarajevu; služiti državu služiti državi, biti v državni službi; služiti pješadiju služiti vojaški rok pri pehoti; to ne služi ničemu to ni za nikamor; to ti služi na čast to ti je v čast; to ti služi na korist to je v tvoje dobro; služiti svojim strastima hlapčevati svojim strastem; zdravlje mi dobro služi sem pri dobrem zdravju; služi me karta imam srečo v kartanju; to ti služi na sablazan to ti je v pohujšanje
2. streči (komu): služiti koga za stolom, koga vinom, rakijom, jelom; služiti gostima vino; čime vam mogu služiti s čim vam lahko postrežem
3. rabiti: kabinet mi služi i kao radna soba
4. praznovati: služiti slavu, svetkovinu
5. borba protiv komunizma služila je Hitleru kao maska za lakše pokoravanje pojedinih zemalja krinko boja proti komunizmu je H. zlorabljal, da je laže zasužnjeval posamezne dežele
II. služiti se
1. uporabljati: služiti se svim mogućim sredstvima
2. streči si, postreči si, vzeti: služite se, molim, dok još ima

svȁkī -ā -ō vsak: svaki da pokupi svoje stvari, pa da idemo; ovaj podmukli tip spreman je na -u gadost; ljudi od -e ruke različni ljudje; -a ti čast vsa čast ti; -o dobro vse dobro ti želim; -o malo = o toliko vsake toliko, zdaj pa zdaj

svȁt m, mn. svȁtovi
1. svat, kdor je povabljen na svatbo
2. ženinov drug
3. stari svat starešina na svatovščini; debeli svat svat, ki skrbi za dobro voljo na svatovščini; čudan svat čuden patron; stari svat druga priča na svatovščini; prva priča se imenuje kum; svatovi svatovski sprevod, svatovščina; kita i svatovi imenitni svatje; biti pozvan u svatove biti povabljen na svatovščino; ići u svatove, biti u svatovima

tedáruć m (t. tedarik, ar.) dial. gospodarnost, ekonomicnost: živjeti na -u živeti dobro, udobno

tȑgnuti -nēm, tȑgnuh tȑgnū in tȑgoh tȑže, tȑgnuo tȑgnula in tȑgao tȑgla
I.
1. izdreti: trgnuti mač
2. izvleči, potegniti: trgnuti nož
3. potegniti, pocukati, pocukniti: trgnuti koga za haljinu
4. cukniti: trgnuti konja; trgnuti konju dem; trgnuti udicu; konji trgoše; on je dobro trgao dobro ga je cuknil, veliko je popil
5. cukniti: trgnuti ruku
6. suniti: puška trgne kad se ispali
7. pasti: voda je trgla; cijene su trgle
8. splahneti: otok je trgao
9. uliti se: krv mu trgla na nos
10. trgnuti riječ sneti besedo
II. trgnuti se
1. zdrzniti se, trzniti se: trgnuti se od straha, od bolova; on se trže na te riječi; konj se trže
2. planiti: trgnuti se iza sna

učìniti ùčinīm
I.
1. storiti, narediti: učiniti svoju dužnost, komu što na volju, komu uslugu; tko te je učinio starješinom
2. izkazati: učiniti komu počast
3. ustrojiti: učiniti kožu
4. reči: riječ ne učini ni besedice rekel; iskapi čašicu, namršti se malo i učini
5. učiniti duši mjesta narediti dobro delo; učiniti volju, po volji komu ubogati koga; učiniti očima na koga dati komu znamenje, pomigniti komu; učiniti od sebe (sebi) štogod izvršiti samomor; učiniti koga sretnem gl. usrećiti koga
II. učiniti se
1. narediti se: učiniti se bolesnim
2. zazdeti se: učini mi se da si ti stariji; taj mi se prijedlog učini dobar
3. učiniti se ašik zaljubiti se

ùgodan -dna -o ugoden, prijeten: -o djelo dobro delo

ùsjev m, úsjev m (ijek.), ùsev m, úsev m (ek.) setev: sjeme za usjev; proljetni, jesenski ili postrni -i; -i dobro stoje setev dobro kaže