Franja

povrátiti pòvrātīm
I.
1. vrniti: povratiti pozajmljeni novac
2. zavrniti: povratiti stoku na paši
3. pomakniti nazaj: povratiti sat, uru
4. izbljuvati, izbruhati: povratiti jelo
5. povratiti u život spraviti k zavesti; povratiti dah, paru; povratiti čovjeka = povratiti u život
II. povratiti se
1. vrniti se
2. ozdraveti, okrevati, popraviti se po bolezni; povratiti se u život priti k zavesti
3. spomenulo se i ne povratilo se bilo je, pa na srečo minilo

povràtljiv -a -o spravljiv: brzo se naljutio, ali je bio -e prirode naglo se je razjezil, pa je kmalu bil dober; -ōst ž spravljivost

pozàmrcati -čēmo: što razgovor kakav ne počnete, no pospaste i pozamrcaste? mar bi se pogovarjali, ne pa da ste drug za drugim pozaspali in vas je zatela noč

pròsuti prȍspēm
I.
1. razsuti, raztresti: prosuti pepeo pokojnika
2. razliti, izliti, preliti: prosuti vodu, suze; prosu obilate suze i krvave
3. zapraviti: prosuti novac, očevu kuću, imanje, zemlju
4. prosuti vatru iz pušaka = prosuti puške, topove, ustreliti iz pušk, topov
5. prosuti kome crijeva, drob, utrobu razparati komu trebuh; prosuti kome krv spustiti komu kri, zabosti koga; prosuti krv za koga preliti kri za koga
6. smuti pa prospi preraešaj pa izlij (ker ni nič vredno)
II. prosuti se
1. razsuti se, raztresti se
2. razliti se, izliti se: znoj mu se prosu po čelu; i najzad prosuše se tihe, krupne suze
3. utrniti se: prosula se zvijezda na nebu
4. razširiti se: prosuše se glasine po gradu
5. raziti se: poslije službe božje narod se prosuo po groblju
6. postati kilav, okilaveti: u boju na Dublju Sima se prosuo tako da je do smrti morao nositi utege od jelenje kože
7. ekspr. prosula se žena peč se je podrla, žena je rodila

pròštiti prȍštijēm zastar. prebrati: dobila sam pismo od čovjeka, a ne znam tko bi mi ga proštio prejela sem pismo od moža, pa ne vem, kdo bi mi ga prebral

pȑsluk m, pr̀sluk m
1. telovnik: ispod kaputa nosio je stalno i prsluk
2. steznik, modrc, prsnik: korzeta ni -a za stas ne beše nikada na njoj
3. to je što me zabrinjava, a za drugo mi puca prsluk vse drugo pa mi ni nič mar; ako bi došlo do kakve istrage, to je njemu uz prsluk, jer mu je savjest čista mu je vseeno

pùnīš -íša m: našišu po -u, a tuđišu po ponjišu našemu človeku polno čašo, tujcu pa polovico

radi predl. z rod. zaradi: (izraža namen) radi liječenja otišao je na more; radi preglednosti rasprava je podijeljena na poglavlja; poslati, dati poklon ruke radi dati, poslati darilo iz pozornosti do obdarovanega, ne pa zaradi materialne koristi; forme radi iz čiste formalnosti

razùmjeti razùmijēm (ijek.), razùmeti razùmēm (ek.) razumeti: razumjeti koga, što; o tome oni malo razumeju; to se samo po sebi razumije, razume; pa hajde da se razumijemo pa torej da smo si na jasnem; guske te razumjele bog te naj zastopi; razumijem, gospodine kapetane!

sjȅći sijèčem (ijek.), sȅći séčēm (ek.)
I.
1. sekati: sjeći drva; sjeći meso; ova linija siječe onu krivu; sjeći granu na kojoj se sjedi
2. rezati: sjeći što nožem; sjeći makazama, škarama na komade; sjeći u drvetu; nož ne siječe; vjetar siječe po licu; brod siječe kroz talase, kroz valove; sjeći okuku rezati ovinke; sjeći vino rezati vino; sjeći kome duvan na glavi prizadevati komu velike težave; sjeći raju ubijati rajo
3. klati (v kartah): kecom sjeći kralja
4. prevzdigniti (karte): ti si sada na redu da siječeš
5. temeljito reševati naloge: on je jedan od onih koji sve sijeku na panju
6. zbadati, šavsati z jezikom: ona sijeće sve kao na panju
7. striči: on siječe hlačnice da zakrpi dupe = on siječe čakšire i krpi tur izmazati se iz ene nevšečnosti, pa pasti v drugo
8. kula siječe nebo stolp se dviga v nebo
II. sjeći se
1. sekati se, križati se: na Kajmakčalanu se sijeku dva planinska masiva; gdje se sijeku Njegoševa i Gajeva ulica
2. bojevati se: nije dično da se dužde siječe s Furlanom

stènjati stènjēm stokati: stenjati pod teretom; zapad strepi, a istok stenje vzhod pa ječi

svȁkī -ā -ō vsak: svaki da pokupi svoje stvari, pa da idemo; ovaj podmukli tip spreman je na -u gadost; ljudi od -e ruke različni ljudje; -a ti čast vsa čast ti; -o dobro vse dobro ti želim; -o malo = o toliko vsake toliko, zdaj pa zdaj

škòlār -ára m, školárac -rca m šolar: otac i dva starija sina vode radnju, a najmlađi je školarac najmlajši pa hodi v šolo

šȕč-mȕć prisl. sem ter tja: šuć-muć pak prolij poskušalo se je to in ono, iz vsega pa ni bilo nič: to što vi pričate, to je šuć-muć pa prolij

t s neskl. šestindvajseta črka latinične abecede, dvaindvajseta cirilične in enaindvajseta glagolske azbuke; malo t, veliko T; v merskem sistemu je t kratica za tono, v fiziki pa označuje čas (lat. tempus), je kratica za tačka, točka in T za trdnjava (toranj, top, kula) v šahu

tȅk što gl. tek: je li kod vas već zima? - Tek što nije malo manjka da ni, malo manjka, pa bo

tȉtla ž (lat. titula) titla, v starih grafijah znamenje nad besedo, kjer je črka (tudi več črk) izpuščena; a sada ni title više sedaj pa da mi besedice ne črhneš

tû prisl. tu: tu počinje novo poglavlje; tu skoro nedavno, pred kratkim; šta ja tu mogu pa kaj naj naredim

tùdīš m ekspr. tujec: našišu po punišu, a -u po ponjišu našemu človeku boš natočil polno kupico, tujcu pa samo pol

tùtilo
1. m omahljivec, nestanovitnež: tutilo, žalosna ti majka, ti si nezavisan kao plaćenik
2. prisl. tu i tutilo kot da se ni nič zgodilo; otišao, pa tu i tutilo; eto tako držimo govore na zborovima, ispričamo se, izlarmamo, pa tu i tutilo; to je uradio, pa tu i tutilo to je naredil, pa nič!