Franja

šéva ž
1. zool. škrjanček: kukmasta, ćubasta ševa čopasti škrjanček; poljska ševa; šumska ševa
2. svabiti ševa priti na nič; zapjevala mu ševa doletela ga je sreča; tamo pečene -e padaju s neba tam pečena piščeta padajo z neba, tam se živi brez dela; čekaš da ti pečene -e padnu u usta

šȉlo s
1. šilo: -om probušiti kožu, dasku; vratiti šilo za ognjilo vrniti enako z enakim, hudo s hudim; izgubiti se kao šilo u vreći zgubiti se brez sledu
2. zbadljivka: razgovarajmo polako, bez šila, prijateljski
3. zool. morsko šilo, Syngnathus acus

šljȉvovica ž slivovica, slivovka: šljivovica prepečenica slivovica z nad 40% alkohola

šljȕka ž zool. kljunač, sloka, Scolopax rusticola; šljuka kokošica zool. kozica, Capella gallinago; našla šljuka prdavca našla sta se enak z enakim

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

štȍ čèga zaim.
1. kaj, kar: što si dužan?; čega nam je nestalo?; čemu služi ova knjiga?; na što misliš?: čime se to plaća; daj amo što si donio, doneo; čega se čovjek najviše boji, ono će mu na glavu doći; čemu zeman tome i vrijeme; a što me pitaš za mal moj, ja bih rekao; što ne znaš srpski, metni ruski; za što kupio, za to i prodao; čime se nov sud napuni, na ono uvijek zaudara; što bilo kar koli; što bolje kar najbolj; štočiji -a -e čigar koli; donesi nama ako nađeš štočiju knjigu; ako bi se o tome štogdje govorilo če bi o tem kjer koli govorili; reci štogod reci kaj; što god biste o tome čuli kar koli bi o tem slišali; što gore se situacija razvija, to bolje za nas: kolikor slabše se položaj razvija, toliko je bolje za nas; trči što igda možeš teci, kolikor moreš; bilo je na sajmu štokakvih stvari na semnju so se videle različne reči, ako bi se štoko, štotko javio če bi se še kdo oglasil; mogao bi doći još štokoji zakasnjeli gost lahko bi prišel še kakšen zapozneli gost; da idu štokuda naj gredo kamor koli; čulo se o tome štošta o te z se je marsikaj slišalo
2. ki: to je onaj što je juče došao; u nas nema čovjeka što ne zna za to; to je knjiga što sam je kupio
3. vez. ker: izvinite što dolazim prekasno
4. prisl. zakaj: što nisi došao?

tàšun medm. plosk: tašun, tašun, tanana! ploskati z otroškimi dlanmi in izgovarjati te besede

te vez.
1. ter, in: ja mu pričam te pričam, a on ništa; oko vatrice posjedali ukućani te razgovaraju; raspre sjeme posijaše grko te s njim pleme srpsko otrovaše seme razprtij so posejali grenko in z njim zastrupili srbski rod
2. da: šta ti je te se tako ludo smiješ, smeješ?; šta ti je, more, te ćutiš? hej, kaj ti je, da molčiš?; on nagna sina te se oženi
3. pa: i još jedared, ne dam te ne dam
4. ki: naši su stari mnogo prevodili psalme, a osobito one te se zovu pokorni
5. pa še: da li je pismen? Pismen, te kako; ima li kakve razlike izmedu Slovena i Germana? - Ima, i te kakve!; da li se to isplati? - Isplati, i te kako!; to ti se i te kako isplati

tȅgnuti -nēm dial.
1. dotakniti se: nemoj da me tegneš; samo što bi ga noktom tegnuo, bronz bi zadrhtao če bi se ga le z nohtom dotaknil, bron bi zazvenel
2. dregniti: tko u pakao tegne, opakli se kdor v pekel dregne, se opeče; tegao bih da je tu još i zmija dregnil bi v to, tudi če bi tu bila kača; ne tegni kako u zenicu od oka

tȉjelo s, mn. tȉjela in tjelèsa (ijek.), têlo s, mn. têla in telèsa (ek.)
1. telo: čovječje (čovečje), zdravo, jako, mlitavo, čvrsto, mekano tijelo; diplomatsko, fizikalno, nebesko, geometrijsko tijelo; jedva mu još duša u -u duša mu je že na jeziku; biti dušom i -om uz koga biti z dušo in telesom za koga; žuto tijelo anat. žleza z notranjim izločanjem
2. truplo: tijelo ubijenog nije nadeno

tìpār -ára m določen način, model, šablona: govoriti po -u govoriti počasi in z dostojanstveno tehtnostjo

tjȅrati -ām (ijek.), tȅrati -ām (ek.)
I.
1. tirati: on zapovjedi kočijašu da na svu prešu tjera konja
2. poditi: tjerati kokoi iz dvorišta, koga iz kuće; tjerati djecu iz voćnjaka poditi otroke iz sadovnjaka; tjerati živinu s praga poditi kokoši od praga; itus tjera Nijemce odozgo, a mi odozdo
3. gnata, goniti: tjerati stoku na pojilo, svinje na pašu; tjerati zarobljenike u logor gnati ujetnike v taborišče; ovaj mlin tjera voda ta mlin žene voda
4. gnati, poganjati: drvo tjera pupoljke, lišće; tjerati bicikl nogama
5. siliti, priganjati: majka me tjera da se udam
6. preganjati, loviti: tjerati lopova, leptire
7. prinašati na tovorni živali, privažati, dovažati: tjerati žito u mlin, robu na pijacu; stari su mu se naputovali tjerajući luč i katran tamo u Beograd
8. preganjati, zasledovati: znaj da ću te tjerati do božje kuće
9. siliti, s silo spravljata: ne tjeraj me u bjesnilo; kćer i zeta tjerati u prosjake spravljati med berače
10. uganjati: tjerati šale, luksuz, politiku; političari tjeraju svoje strančarstvo do skrajnjih granica
11. nabijati: tjerati obruč na bačvu
12. nesti: ova puška daleko tjera
13. tjerati inat kljubovati; tjerati parnicu pravdati se; tjerati mak do kraja gnati stvar do konca; tjerati kera razuzdano živeti; tjerati vodu na svoj mlin, na svoju vodenicu napeljevati vodo na svoj mlin; tjerati klin klinom izbijata klin s klinom; klin se klinom tjera; tjerati lisicu pa istjerati vuka; tjerati kome dušu na lakat nenehno koga siliti na kaj, mučiti koga; tjerati koga u laž postavljati koga na laž; tjerati svoje delata po svoji volji; lijek tjera na znojenje po tem zdravilu se potiš; tjeraj! pojdi!
II. tjerati se
1. goniti se (mačka, zajklja, psica): jurila je za njim kao kučka kad se tjera
2. tiščati (na stran): tjera me napolje
3. poditi se: tjeraše se po polju široku
4. izbijati se: klin se klinom tjera
5. on niti se tjera niti se vodi z njim ne veš kaj početi

tjeskòba ž (ijek.), teskòba ž (ek.)
1. tesnoba: tjeskoba srca
2. ekspr. pomanjkanje, stiska, tesnoba: nalazi se u novčanoj -i z denarjem je na tesnem

tr̀buh m, mn. tr̀busi tȑbūha
1. trebuh, abdomen: rasporiti kome trbuh nožem; životinje mirno stoje do -a u nanosu snijega; dobiti trbuh postati trebušat; hvatati se rukama za trbuh od smijeha grabiti se z rokami za trebuh od smeha; gledati jedan drugom u trbuh gledati drug drugemu u trebuh, v skledo; zalijepio mu se trbuh za leda zelo je suh; igra -a trebušni ples; ona ima trbuh do zuba je visoko noseča; ići (s) -om za kruhom iti s trebuhom za kruhom
2. trebuh, drobovje, vamp: čujem kako mu se mućka pivo u -u
3. ekspr. lakota: ako ga trbuh ne natjera da štogod radi, razum ga neće
4. prednik: danas od -a popa Miloša ima mnogo čeljadi
5. potomstvo: otad sve do danas taj je trbuh vladao u Skadru

tr̀govina ž, trgòvina ž trgovina: otvoriti -u; spoljna, vanjska unutarnja trgovina; pomorska, kontinentalna, interkontinentalna trgovina; trgovina cvijećem, kožom, solju, vinom, mješovitom robom; trgovina galanterijskom (kratkom) robom; trgovina bijelim robljem trgovina z belim blagom

trȉnjav -a -o: -a slamarica slamnjača z zdrobljeno slamo

trȍpa prisl. (it. troppo): on je z njim je konec

tȗr m, mest. u túru (t. oturmak)
1. del hlač, ki pokriva zadnjico: navlačio je crne na turu zakrpane hlače; po tudem turu dvadeset pet nije ništa tuje bolečine ne bolijo; isprašiti komu tur našeškati koga po zadnjici; dati komu nogu u tur z brco v zadnjico koga odstraniti; napuniti nekome tur prestrašiti koga; na tur pasti na ta zadnjo pasti
2. vrečasto razširjene turške hlače pod zadnjico
3. ekspr. zadnjica, rit

tȕrskī -ā -ō turški: turski jezik, narod; -a sablja; -a kava, kafa; -a carevina, republika; -a kaldrma z okroglimi neenako velikimi kamni tlakovana cesta, ulica; -a djetelina bot. esparzeta; turski perčin bot. vimenjak; turski neven bot. abrašica; turski svati bot. navadni pljučnik; za -og zemana v času turškega vladanja; na -u = po turski prisl. po turškem; proći kao mimo -og groblja ne se zmeniti za kaj

tȕst -a -o, tȗst tústa tústo, dol. tȗstī -ā -ō tolst: -a guska; vino piju, tusto meso iju vino pijejo, z mesom se mastijo; -a kesa debela mošnja