Franja

grdèsija ž
1. množina: počiniše -u novih zločina storili so veliko novih zločinov, hudodelstev
2. gl. grdosija

gȕsle gȕsālā ž mn.
1. gusle, ljudsko glasbilo pri Srbih, Hrvatih in Črnogorcih: gusle javorove
2. gosli, violina; to su stare gusle ekspr. to so stare, znane reči

hûd húda húdo, dol. hûdī -ā -ō, komp. hȕđī -á -ē
1. hud, hudoben: mnogo ste zla učinili, hudi čovječe; narodu su huđi no Turci došljaci za ljudi so hujši kot priseljeni Turki
2. ubog, nesrečen, žalosten: sad njoj sretnoj i smilje miriše, a meni -oj ni karanfil neće
3. težek: -e muke
4. pust, slab: -a zemlja

hvȁtati -ām
I.
1. loviti: hvatati ribu; mačka hvata miševe
2. prijemati: ova testera ne hvata dobro; hvata me groznica, jeza, strah
3. dajati besedo: hvatati vjeru
4. dosegati: oni prodaju sami i hvataju bolju cijenu
5. prestrezati: izlazi svako jutro na železnicu da hvata seljake iz svoga kraja i dovodi na advokatsku klanicu; hvatati tuđa pisma prestrezati tuja pisma
6. poslušati, sprejemati s sluhom: hvatam istančanim sluhom tihe, mačje korake
7. sprejemati: Vuk nije samo onako nasumce hvatao riječi narodne
8. zajemati: hvatati vodu iz bunara, iz reke
9. oprijemati se česa: hvatati novi posao
10. zavzemati, zavzeti: svaki posjetilac hvata svoje mjesto
11. iti v glavo: vino već hvata
12. vpregati: hvatati konje u kola
13. držati: bure hvata sto litara
14. dojemati: ja ne hvatam što mi govoriš
15. segati: odijelo hvata do članaka
16. hvatati korijena, korena pognati korenine
17. hvatati trag prihajati na sled, slediti
18. noć hvata mrači se
19. držati se: za stanicu da hvatam desno?
II. hvatati se
1. loviti se: davljenik se i za slamku hvata
2. dogajati se: to mi se često hvata
3. lotevati se: hvatati se posla
4. hvatati se s kim u koštac spoprijemati se s kom
5. segati: hvatati se rukom u njedarca
6. bjegunci se hvataju crnogorskih brda begunci so dosegli črnogorsko hribovje
7. na prozorima se hvataju grane na oknih se delajo ledene rože; na hljebu se hvata plijesan; noć se hvata mrači se; sunce se hvata nastopa sončni mrk

interesírati -rèsīrām, ȉnteresovati -ujēm (se) interesirati (se), zanimati (se): mene interesuje, interesira tvoja sudbina; država je interesirana, interesovana na dobrom zdravlju gradana država je zainteresirana, da so državljani zdravi

ìspēti ȉspnēm
I. vzdigniti: dva stola ispeli su na podij dve mizi so postavili na podij, na oder; ispeti top na postav
II. ispeti se
1. vzdigniti se: sunce se ispelo iznad horizonta
2. povzpeti se: ispeti se na brdo; naša nauka ispela se na viši nivo; ispeti se na prste
3. zrasti: tamo se ispelo drveće
4. narediti se: pjege se ispeše po licu

isukávati isùkāvām, isukívati isùkujēm
I. izdirati: omladina je isukivala sablje
II. isukavati se: crijeva se isukivala po stogodišnjim panjevima karpatskih prašumskih omorika čreva so visela ...

ìsūti ȉspēm, vel. ȉspi, aor. ìsuh ȉsū, izsuti, izliti: isuti pijesak; isuti mlijeko; isule mu se kraste po licu naredile so se mu kraste po obrazu; isuti riječi; isuti srce biti zgovoren, biti odkrit

izbòljeti -līm (ijek.), izbòleti -līm (ek.)
1. prebiti svoj čas v bolniški postelji: pošto je nesretni Mijat nešto izbolio i životom objačao, pošalju ga kotarski sudnici u Mletke ker je nesrečni M. prebil določen čas v bolniški postelji in se telesno okrepil, so ga okrajni sodniki poslali v Benetke
2. gl. izbolovati

izbròjati -īm, izbròjiti ìzbrojīm
1. prešteti: izbrojati učesnike sastanka; njegovi su dani izbrojani njegovi dnevi so šteti
2. našteti: izbrojati sve veće rijeke u Evropi
3. izplačati, odšteti: izbrojati komu tri hiljade, tri tisuće

izíći ìzīdēm, izídi, izídoh ȉzīde, izìšao izìšla
1. iti: izići u šetnju; izašli su u bioskop, u kino
2. iti (ven, iz), oditi iz: otac je izišao iz sobe vrlo oprezno, gotovo na prstima
3. iziti: izišla je knjiga iz štamparije; izišlo je sunce; mjesec će skoro izići
4. izbruhniti: izišle su boginje
5. končati se: sve će se dobro izići; sve će na dobro izići
6. postati: iz njega je izišao dobar dak; krivo ne može nikad na pravo izići
7. zbledeti: izišla je boja
8. nastati: odatle bi mogao izići veliki istočni rat
9. zrasti: Stojan je izišao lep i ugledan mladić
10. stopiti: žene su izišle na prozore
11. stopiti pred oči: kad sam prolazio ulicom, izicde mi slika vojvodanskih sela
12. miniti: izišla je godina dana; od onoga dogadaja izišlo je deset godina
13. izgubiti se: ovo je izišlo iz običaja
14. izstopiti: izići iz manastira; zbog slabog materijalnog stanja morao je izići iz škole; igrač je morao izići iz igre
15. opraviti s kom: izići s kim na kraj; s njim ću lahko izići na kraj
16. priti: kad je izišao sa robije, čekali su ga novi zadaci ko je prišel iz ječe ..., ko je odsedel ...; izići s kim na mejdan sprejeti s kom dvoboj; izišao je na glas nadaleko na daleč je zaslovel; već su po stranama gdje je bio pijesak i slabija zemlja izišli sa srpom že so v krajih ... začeli žeti; dune vjetar i odnese galiju bogzna kuda, da za tri mjeseca nije mogla izići na svoj pravi put se ni mogla vrniti na pravo pot; ti izidi na visoku kulu povzpni se na visok stolp; izići s predlogom predlagati; izići pred narod stopiti pred ljudstvo; kula je izišla iz svoga temelja stolp je zrasel iz temelja; izići iz noći preživeti noč; koliko izide to sve skupa koliko znaša to vse skupaj; ako bi se ostalo pri usvojenoj praksi, onda bi izašlo da nosioci zemaljskih kandidatskih lista ne mogu učestvovati pri senatorskim izborima če bi se ostalo pri sprejeti praksi, bi to pomenilo, da ...; on je izišao iz naroda on izhaja iz ljudstva

izlijètati ìzlijećēm (ijek.), izlétati ìzlēćēm (ek.) izletavati: pčele ulijeću i izlijeću iz košnice; izlijetale su iz gomile šetača otrcane fraze iz množice sprehajalcev so letele oguljene fraze

izmíriti ìzmīrīm
I.
1. spraviti, poravnati: izmiriti svadu, zavadenu braću
2. pomiriti: izmiriti renesansni mentalitet s hrišćanskom, kršćanskom filozofijom
3. poravnati: izmiriti dug, račun
II. izmiriti se
1. spraviti se, pobotati se, poravnati se: izmiriti se s protivnicima
2. pomiriti se, sprijazniti se: izmiriti se s mišlju, sa sudbinom, sa svojom savješću, savešću; naši su računi izmireni naši računi so poravnani

iznahòditi -àhodīm iznajdevati: ovakve ljude morale su zemaljske vlasti iznahoditi i vezane pod stražom u konzulat doterivati take ljudi so morale deželne oblasti najdevati (poiskati) in jih...

izvíkati ìzvīčēm, izvíči, ìzvīkān -a
I.
1. zaklicati: nisam čuo što je on izvikao
2. izklicati, razglasiti: izvikati Miloša za gospodara
3. oznaniti: zaptije su izvikale trnjenje ognjišta nočni čuvaji so oznanili, naj se pogasijo ognjišča
4. s kričanjem doseči: toliko si vikao, pa nisi ništa izvikao
5. spraviti na slab glas: izvikati djevojku
6. ošteti, ozmerjati
II. izvikati se
1. izkričati se: izvikao se, pa je sad miran
2. izkričati se na koga
3. priti na slab glas: izvikati se rdavim vladanjem

izviše predl. z rod. nad: izviše kuće nad hišo; izviše glave nad glavo; načiniše Mlečani druga vrata, samo što izviše njih uglaviše u zid svoga krilatoga lava samo so nad njimi postavili svojega krilatega leva

jedànaest štev. enajst: došli su o jedanaest sati prišli so ob enajstih; koliko je sati? - Jedanaest!; djevojci je jedanaest godina

kâvžiti se -īm se prepirati se, pričkati se, ravsati se: kavžiti se oko čega, za što, s kim; godinama su se kavžili ni za što leta so se pričkali za prazen nič

kôlje s
1. kolje: -em ograditi; kuća na -u; udarile na me časti kao na šarova kolje šalj. zasuli so me s častmi
2. otroška igra

kòsa ž, tož. kȍsu, mn. kȍse
1. lasje: svijetla, svetla kosa; kovrčava kosa; sijeda, seda kosa; po -i popalo inje lasje so osiveli; progrušala se kosa lasje so rahlo osiveli; raspustiti -u razpustiti lase; ježi mu se kosa = diže mu se kosa lasje se mu ježijo; skočiti jedan drugome u -u skočiti si v lase; rasplesti -u
2. vilina kosa bot. predenica
3. vilina kosa steklene nitke kot "sneg" na novoletni jelki