Franja

nahòdēnje s, nàhodēnje s
1. nahajanje
2. mišljenje, mnenje: po mome -u ova se stvar može riješiti po moji presoji bo to reč lahko rešiti; prema -u ljekara, vještaka po mnenju zdravnika, izvedenca

namijèsiti nàmijesīm (ijek.), namésiti nàmēsīm (ek.) namesiti: nitko ne može cijelome svijetu kolača namijesiti nikdo ne more vsemu svetu ugoditi, po volji narediti

naslijèditi nàslijedīm (ijek.), nasléditi nàslēdīm (ek.)
1. podedovati: naslijediti novac, zemlju, titulu, vlast, bolest, talenat, što od koga; naslijediti koga podedovati za kom
2. slediti za kom: naslijediti koga u službi; naslijediti vladara
3. naslijediti čiji primjer ravnati se po zgledu koga

nasúsret prisl.
1. nasproti: majka mi veselo dolazi nasusret
2. izići komu, čemu nasusret iti komu, čemu na roko
3. izmenoma: bije ga buzdovanom nasusret tepe ga s kijem izmenoma po prsih in po hrbtu

nâtēg m nateg: vući lađu na nateg vleči ladjo, čoln po reki navzgor tako, da na določeni razdalji pred ladjo vržejo sidro, privezano za vrv, katere drugi konec je na ladji in ga posadka vleče ter tako pomika ladjo proti sidru

natézati nàtēžēm
I.
1. nategovati
2. napenjati
3. težko se prebijati, težko živeti: nateže i tavori s onom malom platom; natežu i zlopate s hranom na ovoj oskudnoj godini
4. imeti s kom, s čim težave: nateže s matematikom
5. cikati na: evo, pomiriši, na voće nateže povohaj, po sadju ima duh, na sadje cika
6. delati težave: bolje je da ne natežemo cijenom
II. natezati se
1. nategovati se
2. napenjati se
3. ekspr. dajati se, mučiti se: onda se još valja s njim natezati za novce

naúljiti nàūljīm (se) naoljiti (se), z oljem (se) namazati: ide sve kao nauljeno kot po olju

nàviše, nȁvišē prisl.
1. navzgor: okrete naviše stazom kući zavil je domov po cesti navzgor; od deset godina pa naviše
2. kvišku: tera svoju bujnu kosu prstima naviše

nàzvati nazòvēm, oni nazòvū, nazòvi, nàzvah nȁzvā, nàzvao nȁzvāla
I.
1. imenovati: nazvati koga imenom imenovati koga po imenu, s pravim imenom; nazvati dijete po ocu; svi su ga nazvali izdajnikom; nazvati nešto pravim imenom
2. pozdraviti koga z "bog pomagaj!": nazvati kome boga
3. poželeti, želeti: nazvati kome dobro jutro, sretan put
4. onu djevojku je nazvao svojom ženom je vzel za ženo
II. nazvati se imenovati se: on se nazvao mojim zaštitnikom

nèdjelja ž (ijek.), nèdelja ž (ek.)
1. nedelja: -ama se odmaramo od svakodnevnih poslova; praznovati -u; osvanula je nedjelja prišla je, napočila je nedelja; Cvijetna, Cvetna nedjelja cvetna nedelja; sirna nedjelja pustna nedelja; mlada nedjelja prva nedelja po mlaju; bijela, bela nedjelja bela nedelja
2. teden: kroz -u dana čez teden dni; od danas za tri -e čez tri tedne; čista nedjelja prvi teden velikonočnega posta; velika, strasna nedjelja veliki teden

nȅkī -ā -ō
1. neki, nekateri: neki idu tamo, ovamo
2. za -o vrijeme čez nekaj časa; tu neki dan pred kratkim; u -o doba dana pozno podnevi; to bez -e nije to ni brez vsega; kao -im čudom kot po nekakem čudežu; u -u ruku na neki način, nekako

nèmio -ila -o nemil, neljub: nemio gost; -a greška; potucati se od -a do nedraga potikati se po svetu

njègov -a -o njegov: njegov brat; -a majka; na njegovu po njegovi volji

njên -a -o, njézin -a -o njen: njen: muž, njezin muž; razmišlja šta rade njeni kod kuće; sve mora biti na njenu vse mora biti po njenem

nȍrma ž (lat. norma)
1. norma, pravilo, predpis: društvene, jezične, jezičke, moralne -e; rukovoditi se zakonskim -ama ravnati se po zakonskih normah, predpisih
2. standard, predpisana oblika množičnih proizvodov: ovaj proizvod ne odgovara našim normama
3. norma, predpisani delovni učinek: radna norma
4. norma, skrajšani naslov knjige na koncu pole, spodaj

nòsiti nȍsīm, oni nòsē, nòsi, nȍšāh nȍšāše, nòsih nòsi, nòsio nòsila, nȍšen -a
I.
1. nositi: nositi teret, bolesnika, ranjenika, robu na trg; nositi na glavi, na ledima, na srcu; nositi novo odijelo, očevo ime; voda nosi čamac; konj nosi jahača; vjetar nosi prašinu; žena nosi devet mjeseci
2. prinašati, nositi: vjetar nosi kišu
3. prenašati, raznašati, prinašati: nositi vijesti, glasove
4. opravljati: nositi funkciju urednika
5. prinašati: koja vas sreća nosi na Mokrice
6. nesti: kokoš nosi jaja; tko je srećan, njemu i pijetlovi nose jaja
7. roditi: vinograd lijepo nosi
8. prinašati (dobiček): znanje uvijek korist nosi
9. nesti: puška daleko nosi
10. nositi glavu u torbi biti, živeti v veliki nevarnosti; vikati koliko ga grlo nosi vpiti na vse grlo; davo da te nosi naj te hudič vzame; nositi kožu na pazar nositi kožo na prodaj, podajati se v nevarnost; neka te mutna voda nosi naj bo po tvojem; to nosi on na duši to leži na njegovi duši
II. nositi se
1. nositi se: ona se lijepo nosi; teret se težko nosi
2. ekspr. ubadati se, ubijati se: nositi se dramskim režijama
3. širiti se: o tome se nose čudnovati glasovi
4. nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo, imeti v mislih, nameravati; nositi se nadom upati, gojiti upanje
5. nòsi se! izgubi se!

nȕgao -gla m, mn. nȕglovi dial. kot: svi nuglovi punani praznova po vseh kotih polno revežev

o predl.
1. s tož. ob, na, za: udariti nogom o kamen ob kamen; objesiti pušku o zid na steno; tresnuti koga o zemlju ob tla; otimati se o vlast za oblast; svadati se o šta za kaj
2. z mest. o, ob, na: puška visi o zidu na steni; živjeti o svom trošku ob svojem strošku; živjeti o kruhu i vodi ob kruhu in vodi; govoriti o svome bratu o svojem bratu; visiti komu o vratu viseti komu na vratu; o Novoj godini ob novem letu; o glavi mu rade po življenju mu strežejo

objahívati -jàhujēm
1. jahati, jezditi: objahivati Poljanu jahati po poljani; objahivati po varoši
2. ekspr. jahati: počela me sva zla objahivati

òbrok m
1. obrok: mjesečni, godišnji obrok; naplaćivati se po obrocima dobivati nazaj posojilo po obrokih; obroci su danas važan elemenat u potrošačkoj trgovini
2. čas delitve hrane: odredeno je da vam se daje hrana na -e
3. določena količina hrane: suhi rezervni obrok; iz menze šalju mu obrok kući