Franja

prèkinuti -nēm
I.
1. prekiniti, pretrgati, ustaviti: prekinuti vezu, električnu struju, lanac, razgovor, govornika, istragu, sjednicu, s kim odnose
2. prekinuti dinar, paru pomiriti se, spraviti se v krvni osveti; prekinuti štap nad kim prelomiti palico nad kom, obsoditi (na smrt): sud prekide nad optuženim štap i on bude obješen; prekinuti pas ločiti se od žene
II. prekinuti se
1. prekiniti se, pretrgati se: žica na violini prekinula se
2. prekinuti se dah zapreti sapo: Bakonji se prekide dah i noge mu počeše klecati; prekinuti se živ močno se prestrašiti
3. počiti: prekinuti se od smijeha
4. dobiti kilo: prekinuti se od napornog rada

preváliti prèvālīm
I.
1. prevrniti: prevaliti stub, čašu; kad se prase najede, ono korito prevali
2. zavaliti, podreti: prevaliti koga na klupu
3. prehoditi, prevoziti: prevaliti daleki put
4. miniti: prevalilo je podne
5. preiti: prevaliti preko brda
6. prevaliti preko glave preživeti, pretrpeti; prevaliti preko jezika težko spraviti z jezika, težko izgovoriti; prevaliti oči na koga s široko odprtimi očmi pogledati, začudeno, grdo pogledati; prevaliti sirće ekspr. polomiti ga
II. prevaliti se
1. prevrniti se
2. zvaliti se: prevaliti se na postelju
3. spremeniti se: bio je i dalje čovek koji zna zaraditi, ali mu se narav prevalila

prìtjerati -ām (ijek.), prìterati -ām (ek.) pritirati, prignati: pritjerati koga pred sud; pritjerati koga do duvara (uz duvar) = pritjerati koga k zidu (uza zid) = pritjerati koga u ugao, u kut spraviti koga v težek položaj; voda je pritjerala leš uz obalu voda je naplavila truplo; nevolja ga je pritjerala kući

stánje s
1. stanje: biti u dobrom, u rđavom -u; dovesti nešto u prvobitno stanje spraviti kaj v prvotno stanje; materija u čvrstom, tečnom, tekućem, gasovitom -u; biti u drugom (u blagoslovenom) -u; brojno, političko, imovno stanje; zdravstveno stanje; opsadno stanje obsednostanje; stanje ratne pripravnosti; stanje vode je normalno; stanje bolesnika nije povoljno; stanje trgovine je odlično; naša privreda, naše gospodarstvo je u najboljem -u; prema sadašnjem -u stvari kakor stvari sedaj stojijo
2. lingv. glagolski način: radno, trpno glagolsko stanje aktiv, pasiv
3. gospodarska poslopja: bojao sam se da me bandit jedne noći ne ubije ili mi stanje ne zapali
4. imetje: spiskao je cijelo svoje stanje
5. ja nisam u -u to da učinim tega ne morem storiti

stô stòla m
1. miza: sto za izvlačenje; crtaći sto risalna miza; operacioni sto; operacijska miza: pisaći sto pisalna miza; krojački sto; biljarski sto; dućanski sto; sto za serviranje, za cvijeće, za glačanje rublja; iznijeti jelo na sto postaviti jed na mizo; donositi odluke za zelenim stolom sprejemati odločitve za zeleno mizo; sjedjeti, sjediti za stolom; raspravljati za okruglim stolom; sto je postavljen miza je pogrnjena; pasti pod sto; svaliti koga pod sto spraviti koga pod mizo; razdvojiti, razstaviti se od stola i kreveta ločiti se od mize in postelje
2. sodišče: banski sto zgod. visoko sodišče na Hrvaškem, ki mu je predsedoval ban; Stol sedmorice zgod. najvišje kasacijsko sodišče v Jugoslaviji

stûp stúpa m, mn. stúpovi
1. steber: dorski, jonski, korintski stup; stupovi cara Trojana; Đurdevi Stupovi; dvorana na -ima; most na -ima; stup vode, dima
2. steber za privezovanje ladij: sjedi na kamenu -a o koji se privezuju lađe
3. dotjerati koga do -a = otpremiti koga na stup spraviti koga na morišče

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

tàpēt -éta m (gr. tapes) tapet, preproga: zidovi su presvučeni ljubičastim -ima; staviti, iznijeti što na tapet spraviti kaj na dnevni red kot predmet pogovora; biti na -u biti na dnevnem redu kot predmet pogovora

tȉkva ž
1. bot. buča: pokondirena tikva jara gospoda
2. ekspr. neumna glava, buča; tikva bez korijena, korena človek brez ugleda in sorodstva; saditi s kim -e pajdašiti se s kom; ko s davolom -e sadi, o glavu mu se razbijaju po slabi družbi glava boli; sabiti koga u -u spraviti koga ob ugled, ob besedo, zavezati komu jezik; duvati s kim u jednu -u trobiti s kom v isti rog

tjèsnac -aca m (ijek.), tèsnac -aca m (ek.)
1. soteska: jedva sam prošao kroz ovaj tjesnac
2. morska ožina: tjesnac je otvoren za prolaz brodova sviju zastava
3. dovesti koga u tjesnac spraviti koga v škrapce, v težaven položaj

udèsiti ùdesīm
I.
1. urediti: udesiti sve za prijem visokih gostiju; udesiti svoj dom
2. prirediti: udesiti knjigu za srednju školu
3. uravnati: udesiti dva časopisa jedan prema drugome; tako je to sudbina udesila
4. pripraviti: udesiti kola za polazak
5. dogovoriti se: to je udešena stvar
6. uglasiti: udesiti violinu
7. srečati, naleteti na: udesiti koga na putu
8. inscenirati, prirediti: udesiti nemire
9. ugoditi: udesiti komu što
10. narediti: to je tako udešeno da se svijet prevari
11. udesiti koga za vrbicu spraviti koga v zadrego, v neroden položaj
II. udesiti se
1. urediti si: lijepo si se udesio u novom stanu
2. srečati se
3. pripetiti se
4. ekspr. opiti se, nasekati se ga

zîd m, mest. na zídu, mn. zȉdovi zid, stena: kineski zid; španski zid španska stena; slijepi zid stena brez oken; zid naricanja zid žalovanja; dotjerati koga do -a spraviti koga v zagato; blijed kao zid; stajati čvrsto kao zid; htjeti glavom kroz zid; ćutati kao zid; i zidovi imaju uši