Franja

Zadetki iskanja

  • kȁpa ž kapa: službena, studentska, vojnička, sportska, šoferska kapa; kapa sa štitnikom kapa s senčnikom; bacati -u uvis metati kapo v zrak od veselja; mrka kapa zla prilika nič dobrega ne pomeni, če srečaš črno kapo (duhovnika); davati -om i šakom dajati radodarno; djevojka je pošla pod -u dekle se je omožilo; vrabac mu je pod -om ima tiča pod klobukom, ne pozdravlja; nakriviti -u potisniti kapo na stran, prešerno se vesti
  • mázno, mâzno prisl. sladko: smijali, smejali su se mazno; obećavati mazno na prazno dajati prazne obljube
  • mȍzak mȍzga m, mest. u mòzgu, mn. mȍzgovi
    1. anat. možgani: veliki, srednji, mali mozak; potres -a pretres možganov; elektronski mozak; vrane su mu popile mozak brez pameti je; zavrtjeti nekome mozak zmešati komu pamet; soliti nekome mozak soliti komu pamet, dajati komu nepotrebne nasvete
    2. mozeg
    3. ekspr. pameten človek: de proračunaj, kad si mozak
  • páliti pâlīm, oni pâlē, páli, pâljāh pâljāše
    I.
    1. požigati: paliti sela i gradove; feudalci su u svojim svadama palili seljačka polja
    2. prižigati, prižgati: paliti svijeće, paliti minu
    3. vžigati, vžgati: ovaj program ne pali više ta program ne vžiga, ne vžge; ta puška ne pali tako ravnanje nima uspeha
    4. žgati: sunce dan na dan pali usjeve, vinograde; trnje bode, a kopriva pali
    5. paliti šamare dajati zaušnice, klofutati; paliti i žariti samovoljno, despotsko ravnati
    6. streljati: pali!
    II. paliti se
    1. prižigati se: na nebu pale se prve zvijezde
    2. razgorevati se: obrazi mu se postepeno pale; čitav auditorijum postepeno se palio i rasplamsavao
  • príroda ž (rus.) priroda, narava: materijalna i duhovna priroda; živa priroda živa narava, organski svet; mrtva priroda
    1. neorganski svet, mrtva narava
    2. tihožitje; neživa priroda neorganski svet, neživa narava; po -i po naravi; to je stvar, predmet hitne -e to je zadeva nujne narave; to proizlazi iz -e stvari to izhaja iz narave stvari; plačati u -i plačevati v naravi; davati danak -i dajati, odrajtovati davek naravi; bio je ljutit po -i
  • sȃt m, mest. na sátu, mn. sátovi sátōvā in sâti sátī (gl. sahat) ura: zidni, džepni, ručni, sunčani, pješčani sat; električni, kremeni, sinhroni sat; policijski sat; došao mu je suđeni sat bije mu zadnja ura; davati satove dajati ure, instruirati; vidim koliko je sati; pet minuta prije dvanaest sati
  • sávjetovati -ujēm (ijek.), sávetovati -ujēm (ek.)
    I. svetovati: savjetovati komu što svetovati komu, dajati komu nasvete; savjetovati koga pomagati komu z nasvetom, nasveti
    II. savjetovati se posvetovati se: savjetovati se s kim
  • verèsija ž (t. veresi, veresije)
    1. up, kredit: uzeti robu na -u; danas za gotovo, sutra na -u
    2. pósoda: dati novac na -u; imam u narodu sigurne -e imam med ljudstvom izposojen denar pri zanesljivih dolžnikih; na božju -u na negotovo, na božji lon; davati gotovo za -u dajati boljše za slabše