Franja

zgrijèšiti zgrȉješīm (ijek.), zgréšiti zgrȇšīm (ek.)
I.
1. grešiti, narediti greh: pošla je s njim u stan i zgriješila bludno; zgriješi glava, a rep plaća
2. pregrešiti se: no ljudi tek su ljudi, i najbolji kadikad zgriješi
3. pregrešiti se nad kom: on je protiv tebe zgriješio što je prikovao uza se; zgriješiti bogu pregrešiti se pred bogom
II. zgriješiti se pregrešiti se: nekad se zgriješim, pa na boga se ljutim

žalostíti -im, žalosti -ite, žalostil -a
I. žalostiti: žalostiti koga s čim
II. žalostiti se nad kom rastuživati se nad kim

bȉjes m, mest. u bijèsu, u bȉjesu, mn. bȉjesi, bjȅsovi (ijek.), bês m, mest. u bésu, u bêsu, mn. bêsi, bȅsovi (ek.)
1. bes, togota, srd: u meni sve ključa od -a
2. hudobni duh: u čovjeka je ušao, opsjeo ga bijes da ga muči; bijes se uvlači, u narodnom vjerovanju, u čovjeka ili životinju; tjeranje -a vrši se vračanjem, bajanjem, magijom
3. besnost, neutešno hrepenenje, strast: bijes za trošenjem, za čitanjem
4. nagon, instinkt: životinjski bjesovi u čovjeku
5. moč, življenjska moč: zdrava mlada žena u najboljem bijesu
6. nasilnost, objestnost, prešernost: čitava su sela bježala ispred turskoga -a i zuluma; ovakav bijes kod mladih ljudi je za kažnjavanje
7. bijes bi ga znao vrag si ga vedi; gdje do -a ovaj ne traži pomoć kje pri vragu ta ne išče pomoči; izliti = iskaliti svoj bijes nad kim stresti jezo na kom, nad kom

cvjètati -ām (ijek.), cvètati -ām (ek.)
1. cvesti, cveteti: drvo cvjeta; trgovina cvjeta
2. vino cvjeta na vinu se dela bersa
3. voda cvjeta nad vodo plešejo muhe enodnevnice; ne cvjetaju mu ruže sreča mu ni mila

dobrìna ž dial. dobrina, dobrota, tudi nesreča: pričaj mi, kakva te je dobrina donijela ovamo kaj te je dobrega prineslo sem; a što ostavi ognjište? - od dobrina! pobjegao sam da glavu sklonim; udarila neka dobrina na naš dom, pa ne možeš živeti, hoće da nas satre nekaka nesreča je prišla nad našo hišo, hoče nas uničiti

ȉvičiti -īm
1. obrobljati: vrbe su ivičile obalu; severna Srbija iviči se sa Srpsko-Madžarskom nizijom severno Srbijo obroblja Srbsko-Madžarska nižina; iznad šume, kojom se iviči vidokrug, uzdiže se oblak nad gozdom, ki obroblja obzorje, se vzdiguje oblak
2. robiti: ivičiti znači savijati malo kraj i šiti ga da se ne izvuku konci

lútajūćī -ā -ē bloden, blodeč: -e svjetlo (svetlo) blodeča luč (nad močvirjem, nad vodo); lutajući živac gl. lutač

ogrešívati se ogrèšujēm se (ijek., ek.) pregreševati se, grešiti: ogrešivati se o što, o koga grešiti zoper kaj, zoper koga, nad kom

ogrijèšiti se ògriješīm se (ijek.), ogréšiti se ògrēšīm se (ek.) pregrešiti se: ogriješiti se o zakon, o prijatelja zoper prijatelja, nad prijateljem

òstati òstanēm, vel. òstani in òstāj aor. òstah òsta in òstadoh òstade
1. ostati: sve je ostalo pri starome; ostati u životu ostati pri življenju; neka ostane to medu nama naj ostane to med nami; ne ostati nekome dužan; ostajte zdravo ostanite zdravi; ostajte zbogom ostanite zbogom; ostati bez krova nad glavom ostati brez strehe nad glavo; ostati na ulici, na sokaku ostati na cesti, brez stanovanja; ostati na božjoj milosti, na božjoj volji biti prepuščen božji milosti, božji volji; ostati na mjestu mrtav; sva njegova obećanja ostala su na papiru, na hartiji; ostati s kim okom u oko znajti se s kom med štirimi očmi: ostati praznih ruku ostati praznih rok; ostati na snazi, u važnosti še naprej veljati
2. zaostati: ostati iza koga
3. osčati, obstati: ostati na pola puta

prâvda ž
1. pravica: suditi po -i; dijeliti -u; krojiti, vršiti -u; izvršiti -u nad kim izvršiti smrtno kazen nad kom; na božju -u po božji pravici; po -i boga istinoga po pravici resničnega boga; pravda i krivda pravica in krivica
2. resnica: djeca, budale i pijani -u govore
3. pravda: bolja je mršava pogodba nego pretila pravda

prèkinuti -nēm
I.
1. prekiniti, pretrgati, ustaviti: prekinuti vezu, električnu struju, lanac, razgovor, govornika, istragu, sjednicu, s kim odnose
2. prekinuti dinar, paru pomiriti se, spraviti se v krvni osveti; prekinuti štap nad kim prelomiti palico nad kom, obsoditi (na smrt): sud prekide nad optuženim štap i on bude obješen; prekinuti pas ločiti se od žene
II. prekinuti se
1. prekiniti se, pretrgati se: žica na violini prekinula se
2. prekinuti se dah zapreti sapo: Bakonji se prekide dah i noge mu počeše klecati; prekinuti se živ močno se prestrašiti
3. počiti: prekinuti se od smijeha
4. dobiti kilo: prekinuti se od napornog rada

rastrésati ràstrēsām
I.
1. raztresati, razsipati
2. pretresati
3. rastresati gaće nad kim stresati jezo nad kom
II. rastresati se
1. raztresati se
2. pretresati se

šȉnuti -nēm
I.
1. švrkniti: šinuti konja, koga prutom
2. ekspr. pičiti: šinila ga guja!
3. brizgniti: krv šinu iz rane
4. neprijateljski rafal je šinuo iznad moje glave sovražnikove krogle so zažvižgale nad mojo glavo
5. treščiti: žena omaške žinu jakim čovjekom o zelenu travu
6. šiniti, pogledači: katkad bi neopazice šinuo okom prema društvu
II. šinuti se vreči se: šinuti se na zemlju

šljȉvovica ž slivovica, slivovka: šljivovica prepečenica slivovica z nad 40% alkohola

štâp štápa m (srvn. stap -bes) palica: pastirski, prosjački štap; maršalski, mađionički, bilijarski štap; seljaci se otimaju o kmetski štap kmetje se potegujejo za župansko palico, za župansko čast; sin joj je štap za stare dane sin ji je opora v starosti; zaraditi na štapu dobiti z beračenjem; prebiti, prelomiti, slomiti štap nad kim zloraiti palico nad kom; odnijeti gaće na štapu skupiti jo; stavljati štap u točak vtakniti, vtikati palico v kolo; štap u ruke iti na pot, oditi; ići o štapu iti ob palici; dotjerati koga na prosjački štap spraviti koga na beraško palico

vlȁstan -sna -o, vlástan -sna -o, vlâstan -sna -o
1. upravičen: ti nisi vlastan o tome suditi
2. ko je vlastan mojim djetetom kdo ima oblast nad mojim otrokom

zaròniti zàronīm
1. potopiti se: on je duboko zaronio u more, u nauku
2. zasuti: zaroniti bunar; odronio se brijeg i zaronio čovjeka
3. suzama zaroniti grob nad grobom prelivati solze