Franja

br̂z bŕza bŕzo, dol. br̂zĭ -ā -ō
1. hiter, uren: brz kao munja; izraditi što na -u ruku; -a pomoć
2. nagel, prenagljen, zaletav: čuvaj se-ih zaključaka
3. nagnjen: brz na zlo nagnjen k hudemu; biti brz na jeziku biti nepremišljenih besed; brza plovidba hitra plovba; brza cesta hitra cesta; brzi voz, vlak brzovlak

dìvān -ána m (t. divan, ar.)
1. posvet, posvetovalni organ pri sultanu ali vezirju: ići caru na divan iti k cesarju, sultanu na posvet
2. sultanska vlada: jedna srpska delegacija da ide odmah u Carigrad da se neposredno s -om dogovori o sudbini Srbije
3. posvet, pogovor, zabavni klepet mladine, žena: divani su večernji sastanci muške i ženske omladine radi zabave, razgovora, šale, igranja i pjevanja
4. pesniška zbirka orientalske lirike

đȁvao đâvla m, đȁvō đȁvola m (ngr. diavolos) hudič, zlodej: crni đavao; bježati od koga, od čega kao đavao od krsta, od tamjana; đavao ne miruje, ne spava; idi do -a pojdi k hudiču; tko s -om tikve sadi, o glavu mu se lupaju po slabi družbi rada glava boli; ubogi đavao; neka te đavao nosi da bi te hudič odnesel

đavòljī -ā -ē, đȁvoljī -ā -ē hudičev, zlodejev: -a kuća; nagaziti na -u večeru priti k hudiču na večerjo; ići -im tragom iti po hudičevih stopinjah

đȕture prisl., duturice prisl. (t. goturu) vse skupaj, počez: prodati sve u đuture prodati eno k drugemu, počez; izmjeriti duture, duturice

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

jȍtovānje s lingv. jotiranje, jotacija: jotovanje suglasnika k g h + j > č ž š (jači, draži, tiši); t d + j > ć đ (ljući, mladi); p b m v + j > plj blj mlj vlj (skuplji, grublji, mamljah, življi); c z s + j > č ž š (kličem, vežem, pišem)

káliti kâlīm tranširati, razpravljati: Kata je kalila prasiće vešto kao čovek K. je razpravljala, tranširala pujske spretno kakor moški

karòlīnškī -ā -ō karolinški: -a renesansa, minuskula; -o pismo k. pisava, karolina; -a monarhija

kéra ž
1. pes: dići glavu kao kera
2. mlada, živahna ženska: a ona kera mala, ono će biti Marija
3. zool. strigalica, Forficula auricularia
4. jamica, ki pri otroški igri vanjo zbijajo kroglice: manuti u -u koga ekspr. poslati k vragu koga; obilaziti oko -e izogibati se česa

kȍnjskī -ā -ō konjski: konjski vašar; -a dlaka, zaprega, hrana; konjski rep etn. okrasni predmet in znak priznanja, npr. paša z dvema, s tremi konjskimi repi, ob slovesnostih se je k. rep nosil v sprevodu pred dostojanstvenikom; -e uši bot. dvolistni vimenjak: konjski bosiljak bot. vodna meta; konjski karanfil bot. temno rdeči, mnogocvetni nagelj; konjski rep bot. ostrožnik; -o kopito bot. kopitnik; -a smrt zool. kovinsko modri kačji pastir; -a snaga konjska moč; -e širine pas slabih vetrov na področju pasatov; -a balega konjska figa

kòrintskī -ā -ō korintski: korintski stil; Korintski kanal; Korintska prevlaka K. ožina

kòsinusov -a -o kosinusov: kosinusov poučak k. stavek

kúdjelja ž (ijek.), kùdelja ž (ek.)
1. kodelja: dade mi čitav tovar -e da je ispredem; nećeš iz te -e uhvatiti niti to k nobenemu uspehu ne vodi; osjetiti, namirisati kakva se kudjelja prede zaslutiti, kaj se pripravlja; sad ćemo drugu -u presti sedaj bomo druge strune napeli
2. preslica, koželj: mi smo starice s -om u osjencima
3. pazderje
4. konoplja, Cannabis sativa

mȉrozōv m star. voj. povečerje, retrait, mirozov: trubiti mirozov trobiti k počitku

mútan -tna -o, dol. mȗtnī -ā -ō
1. moten, kalen: -a voda; -o staklo; -e oči; loviti ribu u -oj vodi
2. meglen, moten: mutan dan; -o nebo; -i snovi nejasne sanje
3. neka ide u -u Maricu! naj gre k vragu!

nȅtrāgom prisl. brez sledu: netragom nestati; do netraga ode njihova sanjarija k vragu so šle njihove sanje; po netragu otići brez sledu, k vragu oditi

òdbjegnuti -nēm (ijek.), òdbegnuti -nēm (ek.) pobegniti: odbjegnuti od svojih, od muža; odbjegnuti neprijatelju k sovražniku

otíći òtīdēm, òtīdēm, ȍdēm, vel. otídi in otídi, otídaoh otíde in òdoh òde, otìšao otìšla
1. oditi: otići kući, od kuće; otišla je moja mladost; otići po rodu iti k sorodnikom; otići u svijet, u kaludere
2. omožiti se: djevojka je otišla za prvog momka u selu
3. odteči: voda, krv otide
4. začeti: on ode ovako besjediti

pèršin m, pèršun m (lat. petroselinum, gr.) peteršilj; prodavati peršin na plesni prireditvi sedeti; idi u peršin pojdi k vragu; razumije se, razume se na ovaj posao kao koza u peršin razume se na to kot zajec na boben