Franja

méka ž vaba: postaviti otrovnu -u za kurjake; pasti na -u ujeti se na vabo; zagristi u -u

miròdija ž, miròđija ž (gr. myrodiá)
1. bot. koper, Anethum graveolens
2. začimba: -e se dodaju jelima ili pićima radi boljeg okusa; biti mirodija u svakoj čorbi povsod se vmešavati, povsod vtikati svoj nos

mîsao mîsli ž, mest. u mísli, orod. mîšlju in mîsli, mn. mîsli, rod. míslī, daj. míslima misel: doći na misao; trgnuti se iz -i predramrti se iz misli; tješiti se mišlju tolažiti se z mislijo; zadubljen u -i zatopljen v misli; nositi se mišlju ukvarjati se z mislijo; misao vodilja vodilna misel

mȉš mȉša m, mn. mìševi zool. miš: poljski, šumski miš; slijepi, slepi miš zool. netopir; go kao crkveni miš reven kot cerkvena miš; igrati se slijepog miša igrati se slepe miši; mokar kao miš; tresla se gora, rodio se miš

mȉšica ž
1. anat. nadlaket, nadlahtje
2. mišica: napregnuti, napeti -e resno se lotiti dela

mjȅsto s (ijek.), mȅsto s (ek.)
1. kraj: Ljubljana s okolinom -ima
2. prostor: metnuti knjigu ma svoje mjesto; ona je sjela, sela na tvoje mjesto
3. mesto: svatko da stoji na svome -u, da stane na svoje mjesto
4. radno mjesto delovno mesto; glasačko mjesto volišče; zborno mjesto
5. točka: to je njegovo bolno mjesto
6. služba, službeno mesto: molba za mjesto sudije; žaliti se na najviše mjesto pritožiti se na najvišje mesto, molim -a! prosim, prostor!
7. biti na -u mrtav biti pri priči mrtev; biti na -u biti primeren; na licu -a na kraju samem

mjèšavina ž (ijek.), mèšavina ž (ek.)
1. zmes: mješavina vodika i zraka; mješavina vodonika i vazduha; vazduh je mješavina dvaju elemenata
2. mešanica: mješavina raznih narodnosti
3. zmeda, zmešnjava: iznijeti, izneti iz te -e živu glavu
4. nemam nikakve -e s tobom s tabo se ne mešam

mlàdačan -čna -o: -a krava krava, ki je spomladi storila, se otelila

mnȍgī -ā -ō mnog: mnogi narod veliko ljudstva; -a vojska veliko vojakov, veliko vojaštva; brak je bio darovan -om djecom v zakonu je bilo veliko otrok; mnoga je majka danas podjetinjila prenekatera mati se je danes pootročila; mnogi se zanio za tu nauku marsikdo se je ogrel za to znanost; prođi se ti -oga govora nehaj z dolgimi govorancami

mòmaštvo s fantovstvo: dičiti se -om postavljati se kot fant; Milan uze Miloša k sebi u momaštvo ga je vzel za služabnika

mòtika ž
1. motika: kopati -om kopati z motiko; kad motika zazvoni nad glavom ko bo prišla smrt; od kolijevke do -e od zibelke do smrti; hljeb bez -e lahek zaslužek; kad se digne kuka i motika ko se bo vzdignilo, kar leze in gre
2. pog. ploščinska mera, kolikor kopač na dan skoplje: motika vinograda, njive, livade

mrâk m, mest. u mráku
1. mrak: hvata se mrak mračiti se; lutati po -u
2. tema: mrak kao u rogu; mrak kao tijesto, kao testo popolna tema; mrak neznanja; mrak u duši, u srcu; skok u mrak; pojeo ga mrak vzela ga je noč

mȕćati -ām (se) gl. mućkati (se)

mȕka ž, mest. ù muci
1. muka: samrtne -e; metnuti, udariti, razapeti koga na -e dati na muke; tantalske -e Tantalove muke; vječne, večne -e = paklene -e večno trpljenje; kad ti do najveće -e bude ko boš najbolj trpel
2. trud, napor: s -om ustade težko je vstal; s teškom -om raditi težko delati; to je za mene muka to je zame težko: bez -e nema nauke nič nam ni dano brez napora; o muci grozdovi vise s trudom in vztrajnostjo se dosegajo veliki rezultati
3. med. slabost, vzdigalica, navzeja: hvata me muka vzdiguje se mi; osećao se težak i mučan miris kravljeg masla i loja od koga nenavikla čoveka muka hvata
4. besnost: od -e plakati
5. s trudom pridobljeno: živjeti od tuđe -e
6. težava, nesreča: na muci se poznaju junaci v nesreči vidiš, kdo je junak

mukàjet neskl. prid. (t. mukajjet, ar.) pozoren: budi mukajet, vidjećeš ga; biti komu mukajet biti pozoren do koga: on joj nije mukajet ne zmeni se zanjo

múnja ž, mn. mȗnje blisk, strela: udarila je munja; stajao je kao udaren -om; munja sijevnu, sevnu iz oblaka; vijest se kao munja proširi u narodu novica se je kot blisk raznesla med ljudstvom

na predl.
I. s tož.
1. na: sjesti na konja; nagaziti na minu; popeti se na krov; pasti na dno; izaći na sunce; doći na vidjelo priti na svetlo; staviti komu lisice na ruke; stići na Cetinje; staviti, metnuti nešto na led; došao je red na tebe; na svako treće gazdinstvo dolazi po jedan stručnjak; zemlju ćemo podijeliti na manje parcele; koliko zarađuješ na mjesec; sat ide točno na minutu, tačno na minut; od petka na subotu; napredovanje od poručnika na kapetana; sprema se na kišu; raditi na mahove, na prekide; naviknuti se na rad; pristati na uvjete, na uslove; naići na opoziciju
2. v: biti komu na korist, na teret
3. proti, nad: ići na neprijatelja
4. s, z: na silu = na zor s silo
5. zoper, proti: žaliti se na što, na koga
6. stalne zveze: on je na oca vrgel se je po očetu; miriše na ružu diši po vrtnici; na nedjelju dana prije Nove godine teden dni pred novim letom: doći na jesen priti proti jeseni, na jesen; umrijeti na prečac na naglem umreti; prodaja na malo; na dva sata vožnje od našega grada dve uri vožnje
II. z mest.
1. na: knjiga je na stolu; bubuljica na tijelu, na telu; ležati na samrti ležati na smrtni postelji; pisati na stroju, na mašini
2. s, z: zemlju, slavu je na maču stekao z mečem pridobil
3. po: ići na štakama; koliko vas ima na broju
4. pri, ob: stajati na vratima; bitka na Marici; Biograd na moru; Frankfurt na Majni, na Odri; Skadar na Bojani
5. stalne zveze: prvak na sablji prvi v sabljanju; junak na jeziku dolgojezičnež; na muci se poznaju junaci v trpljenju se razodene, kdo je junak

nàbrati nàberēm, vel. nabèri, nàbrah nȁbra, nȁbrao -āla, nȁbrān -a
1. nabrati: nabrati cvijeća, jagoda
2. nabrati, zbrati: nabrati narodne pjesme
3. nabrati, nagubati: nabrati suknju, košulju, čelo
4. nabrati kožu na šiljak ekspr. pripraviti se na najhujše

nȁbr̄zo prisl. na hitro, na hitrico, kmalu: to je učinjeno nabrzo; oni su se nabrzo rastali kmalu sta se ločila, so se ločili; on je osećao da će nabrzo umreti

nacàkliti nàcaklīm spolirati, poleščiti, pološčiti: suzama nacakljene oči oči, ki se svetijo od solza