Franja

hâljka ž kratek ženski brezrokavnik: -u na bataljku pobrati šila in kopita ter oditi po svetu, na potep, potepsti se

hâlva ž, hȁlva ž (t. helva, ar.) turški med, slaščica iz moke, medu ali sladkorja in raasla: ide na jagmu kao halva dobro se prodaja

hȁrčiti -īm
I.
1. trošiti: harčiti na luksus
2. tratiti, zapravljati
II. harčiti se imeti stroške: kad se harči, nek se harči če se zapravlja, naj se zapravi vse

hȁšer m (t. hašyr, ar.) uničenje: hašer biti uničiti se, propasti; hašer učiniti uničiti

hátar m (t. hatyr, ar.)
1. ljubezen: u hatar istine iz ljubezni do resnice
2. volja, želja: hatar majci ištetiti neću m aterino željo bom izpolnil; ne govori caru po -u već bogu po zakonu
3. pristranost, muhavost: teži hatar od sile
4. izići iz -a zameriti se komu; u hatar nekome na ljubo komu, po -u pristransko

hȉtac hȉca m
1. naboj, strel: ispalio je tri hica u zrak; pogodio ga hitac u čelo; visina putanje hica
2. brca, udarec; hitac nogom divljeg ždrijepca
3. met: vertikalni, kosi hitac; on je samo jedan hitac daleko
4. mah: na jedan hitac
5. na hitac mi je mudi se mi

hítnja ž naglica, hitrica, nuja: u -i ostaviti vrata otvorena; nije -e ne mudi se

hlȁče hlâča ž mn. hlače: jahaće hlače; duge, kratke, uske, široke hlače; danas i žene nose hlače; žena nosi hlače u ovoj kući v tej hiši je žena gospodar; derati hlače na školskim klupama; napuniti hlače podelati se v hlače; srce mu je palo u hlače; tresu mu se hlače

hódalica ž, m
1. popotnica, popotnik: trgovci -e popotni trgovci; riječ bješe hodalica beseda se je naglo razširila; o sivi hodalica vječni, Ahasveru!; pjesme jesu -e puste, one idu iz usta u usta
2. ptice -e ptiči tekači

hódati hôdām hoditi: hodati pješice, pešice; čulo se kako obojica hodaju ubrzano slišalo se je, kako oba pospešeno korakata: šetalica je brzo hodala nihalo je hitro nihalo

hòdilica ž popotnica: riječ je jedna hodilica beseda se širi

hȍhōt m hohot: udariti u hohot zahohotati se

hošìndija ž (t. hošundu) maščevanje: svezao mu -u sklenil je maščevati mu se

htjȅti hòću hȍćeš (ijek.), htȅti hòću hȍćeš (ek.)
1. hoteti: on hoće raditi on hoče, želi delati; on će raditi on bo delal; oni hoće prisustvovati svečanosti; oni će prisustvovati svečanosti; ja ću raditi bom delal; ja hoću raditi hočem, želim delati; radit ću = radiću bom delal
2. hoće mi se u varoš rad bi šel v mesto; za taj posao hoće se mnogo umješnosti za to delo je treba veliko iznajdljivosti
3. hoće sumrak, a kolo se sve srdačnije razigrava že pada mrak, kolo pa je čedalje bolj razigrano
4. nas dvoje se hoćemo midva se imava rada

hvȁstōm prisl. bahavo: hvastom se razmetala strašno se je ustila

i poudarni členek pa, in: nije lijepo lagati, ali nekad se i mora včasih pa se mora; i pade mrak, a Nikola još ne stiže in je padel mrak ...

ìbret m (t. ibret) dial., zastar.
1. zgled: od njega je ibret zauzela po njem se zgleduje
2. čudo: kakav se ovo ibret radi sa mnom
3. presenečenje: carević ga pogleda začuđeno, jer nije znao od -a ni na kome je dijelu zemlje
4. množica: ako te uhvatim i stanem udarati, skupiće se svijet na ibret

ȉgdje (ijek.), ȉgde (ek.) prisl. kjer že, kjer koli: oženio se pukom siroticom bez igdje ičega i igdje ikoga svoga oženil se je s siroto, brez premoženja in brez svojih ljudi; nema dokaza da su Ćirilo i Metodije igdje među Slovenima radili pre no u Moravskoj i Panoniji; toga nema ovdje, pa sumnjam da će igdje u svijetu biti

ȉkoliko prisl. kaj, le malo: ako se ovoj knjizi ikoliko može prigovarati ... če se tej knjigi le malo lahko očita ...

ȉkra ž zool. ikra, ikre: bacati -u iskriti se, drstiti se; jaja se u ribe zovu mrijest, mrest ili ikra