Franja

vitòperiti -īm
I. zvijati, kriviti
II. vitoperiti se vežiti se: daske se vitopere od sunca, od vlage

vȉvati -ām dial.
I. brkljati, dati si opraviti: vječito vivati oko brkova
II. vivati se
1. obirati se: kokoš se viva kljunom
2. ekspr. lišpati se, počasi in skrbno se oblačiti

vȉvkatí -ām
I. oglašati se (vivek, priba)
II. vivkati se obirati se: na ogradi vivkaju se golubovi

vjȅšalica ž (ijek.), vȅšalica ž (ek.)
1. obešalnik: objesiti kaput na -u
2. obešen kos dimljenega mesa, kos mesa za dimljenje: meso se izudi na -e
3. odlomljena rozga z grozdom, z grozdi
4. dozorela figa na veji
5. po dva ali po štirje koruzni klasi zvezani in obešeni, da se suše

vjȅtriti -īm (ijek.), vȅtriti -īm (ek.)
1. zračiti: vjetriti sobu
2. hlapeti: gasovi često vjetre iz lave
3. ekspr. lahkomiselno se vesti: nemoj vjetriti, jer su vremena ozbiljna
4. plašno se ozirati: neko vrijeme vjetrio je uokoli očima

vjetropíriti -òpīrīm (ijek.), vetropíriti -òpīrīm (ek.) vesti se kot vetrnjak, kot vihravec

vláčenica ž dijal. položnica, izdanak loze koji se ukopa

vláčiti vlâčīm, vláči, vláčēći, vlâčāh vlâčāše
I.
1. vlačiti: vidio, video sam kako seljaci oru, vlače, kopaju; vlačiti njivu drljačom
2. mikati, grebenati: vlačiti lan, kudjelju
II. vlačiti se vlačiti se, vleči se: oko mene magla, pa se tromo vlači

vlačíti vlačim, vlači -ite, vlačil -ila i vláčiti -im
I.
1. vući: vlačiti drva iz gozda; vlačiti po tleh
vući po zemlji; vlačiti za seboj; vlačiti ladjo po reki
vući, tegliti lađu po rijeci, uzvodno; vlačiti kaj po rokah
vuči što po rukama; megle se vlačijo po dolinah
2. izvlačiti: vlačiti kaj na dan
3. drljati, branati, vlačiti: eden orje, drugi vlači
4. ljudje ga vlačijo po zobeh
ljudi ga ogovaraju
II. vlačiti se vucarati se, vucariti se: javno se vlačiti z drugimi ženskami; težko je bolan, komaj se še vlači
jedva se još vuče

vládati vlâdām
I.
1. vladati: vladati državom, nad čime; između naših naroda vladaju bratski odnosi i osjećaji; red vlada svijetom
2. obvladovati se: on umije da vlada sobom on se zna obvladati
3. dobro znati: on odlično vlada našim jezikom
4. upravljati: vladati imanjem
II. vladati se vesti se: lijepo se vladati

vlàkāš -áša m
1. ribič, ki lovi z vlakom
2. vozač, kdor se redno vozi z vlakom

vlàknara ž
1. vlaknarna, industrijski obrat, kjer se predelujejo vlaknovke v vlakna
2. zool. užitna klapavica, Mytilus edulis

vlàtati -ām latiti se, latovati se: ovo zrno ozimne pšenice će proklijati i prolistati, ali neće vlatati; kukuruzi već vlataju

vnémati -am
I. upaljivati, raspaljivati, potpirivati: vnemati želje
II. vnemati se
1. upaljivati se: hiše so se druga za drugo vnemale
2. izbijati: prepiri se vnemajo
3. oduševljavati se: vnemati se za nove ideje

vnéti vnamem, vnemi -ite, vnel -a
I. upaliti, zapaliti, raspaliti, potpiriti: vneti komu srce; vneti koga
II. vneti se
1. upaliti se, zapaliti se: les se precej vname
drvo se odmah upali; prepir, ljubezen se vname
kavga, ljubav usplamti
2. oduševiti se, zagrijati se, zagrejati se: za vsako norost se takoj vname

vódati vȏdām
I. voditi, sprevajati: vodati konja, dijete, koga po svijetu
II. vodati se
1. voditi se za roke, sprevajati se: vodaju se pod rukom; sam se konjic po avliji voda
2. sprečavati se, hoditi: ona se vodala s okupatorskim vojnicima

vòditi vȍdīm, vȍđāh vȍđāše; vȍđen -a
I.
1. voditi: voditi koga za ruku, koga pravim putem, na pravi put; voditi djetetu ruku kod pisanja; voditi kolo, vojsku ka pobjedi; voditi nadzor imeti nadzorstvo; voditi račune; voditi radnju voditi trgovino, delavnico; voditi parnicu pravdati se; voditi istragu; ovaj put vodi u propast ta pot pelje v pogubo; voditi poslovne knjige; put vodi u varoš
2. peljati: voditi koga pod ruku
3. voditi računa o čemu računati s čim
4. voditi brigu o čemu brigati se za kaj
5. izvajati: voditi porijeklo, poreklo iz stare porodice
6. voditi riječ imeti prvo besedo; voditi ljubav imeti ljubezensko razmerje; voditi koga za nos; voditi veseo život veselo živeti
II. voditi se
1. voditi se: oni se vode za ruke, za ruku
2. ravnati se: pisac se vodio pri pisanju romana najmodernijim književnim principima
3. hoditi, sprehajati se: cijelo jutro vodi se s tim psom

voglár -ja m nezvani gost koji se na svadbi iza ćoška nameće domaćinu ne bi li što mukte dobio: voglar na svatovščini

vogláriti -im nametati se na svadbi kao "voglar"

vojèvati vòjujēm, vòjevāh vòjevāše, vȍjevao vȍjevāla bojevati se, vojskovati se