-
svetínjica ž medaljica koja se kao devocionalija nosi na lančiću o vratu
-
svétiti svêtīm
I.
1. posvečati, blagoslavljati: svetiti vodicu, vodu, ulje, zastavu, crkvu
2. praznovati, posvečevati: on ne sveti ni nedjelje svete
3. svetiti kome drvena masla pretepsti koga
II. svetiti se
1. posvečevati se, blagoslavljati se: crkva se danas sveti; oče, neka se sveti ime tvoje oče, posvečeno bodi tvoje ime
2. postajati svetnik: nisu sada vremena da se sveti
-
svétiti svȇtīm
I. maščevati: sin sveti oca za učinjenu nepravdu
II. svetiti se maščevati se: ko se ne sveti, taj se ne posveti če se ne maščuješ, ne boš zveličan
-
svetlíti -im
I. svjetlati (-ve-), činiti svijetlim, svetlim, sjajnim: svetliti usnje, parket
II. svetliti se razvedravati se, svitati: začelo se je svetliti, tema se svetli
-
svetohlíniti -im licemjeriti (-mer-), pretvarati se
-
svéži-odrijèši = zveži in odveži se reče za omahljiv, neodločen značaj
-
svíjati svîjām
I.
1. zvijati: svijati gvožđe; bura svija drveće; ptica svija gnijezdo; svijati od cvijeća vijenac
2. zavijati: pas svija
3. zavijati, omotavati: svijati jorgan oko sebe
II. svijati se zvijati se: svijati se od bolova; kosa joj se svija
-
svijètliti svȉjetlīm (ijek.), svétliti svêtlīm (ek.)
I. svetiti: svijetliti komu do kuće; on mi kod svakoga posla svijetli
II. svijetliti se svetiti se: oči mu se svijetle od radosti
-
svijètljeti svijètlīm (ijek.), svétleti svétlīm (ek.) svetiti se: sunce tihano svijetli; živi od prošlosti, jedino to svetli, a sve drugo je mrak
-
svinjáriti -im svinjariti, ponašati se kao svinja, praviti svinjarije
-
svínjkati -am igrati se "svinjke", jedan od igrača pokušava drvenu lopticu "svinjku" utjerati u rupu, a drugi igrači ga pri tome sprečavaju
-
svísli -i ž mn. tavan iznad gospodarske, privredne zgrade gdje se drži sijeno, seno i slama: seno na -ih; spati na -ih
-
svȉsnuti svȉsnēm, oni svȉsnū, svȉsnuh svȉsnū svisniti, do smrti se razžalostiti, umreti od žalosti, bolečine, napora: ponekad mi je da svisnem; svisnuti od plača, od bola, od jada, od žalosti, od zime; zaljubila se u tebe pa hoće da svisne konec jo bo od zaljubljenosti
-
svȉti svȉjēm, svîj, svȉh svî, svȉo svíla, svìjen -èna in svît
I.
1. zviti: sviti gvožde, vijenac, gnijezdo
2. zaviti, z zavijanjem zbrati, sklicati: pas je svio ovce; vuk je svio družinu
3. oviti, omotati: sviti kosu oko glave
II. sviti se
1. zviti se: kosa joj se svila u uvojke
2. ovo bilo, ovo se svilo bilo je to in ono
-
svjèćalo s (ijek.) priprava, na kateri se prižiga luč za nočni ribolov
-
svjèsnijī -ā -ē (ijek.), svèsnijī -ā -ē (ek.) komp. od svjestan
1. zavestnejši, bolj se zavedajoč
2. zavednejši
-
svjȅstan -sna -o (ijek.), svȅstan -sna -o (ek.)
1. zavedajoč se, zavesten: svjestan zločin; biti svjestan čega zavedati se česa
2. zaveden: narodno, klasno svjestan
-
svjèštiti -īm (ijek.), svèštiti -īm (ek.)
1. izuriti se: kad svješti, ide mu posao za rukom
2. dodobra spoznati: dok još nisam bio svještio vašeg zakona, ubio sam jednoga jazavca
-
svjètlati -ām (ijek.), svètlati -ām (ek.)
1. gladiti, čistiti, da se sveti: svjetlati oružje
2. polirati, leščiti; svjetlati obraz biti v čast: žena je spremila i u sobama i u kuhinji sve što svetla obraz čestitoj domaćici
-
svjetlomŕcati -òmr̄cām (ijek.), svetlomŕcati -òmr̄cām (ek.) ekspr. svetlikati, svetlikati se, mežikati