Franja

sagrìnjati -ām biti sneden od moljev: ovaj je kaput sav sagrinjao; vuna je sagrinjala

sakraj predl. z rod. od: začula ga s Durmitora vila sakraj Pive

salonít m (grad Salona) salonit, ploče od cementa i azbestnih vlakana

samoodsében -bna -o koji nastane sam od sebe: -i tur; -o puščanje krvi; -a odločitev

samosàzdān -a -o sam od sebe ustvarjen: -i bože!

samotòk -oka m samotok, prvenac, tekućina, tečnost koja se sama od sebe iscijedi, iscedi, bez gnječenja ili muljanja (med, šira, vino, ulje, rakija)

sàstrāg prisl. od zadaj, zadaj: jedna kola idu naprijed, druga sastrag

sàzād prisl. od zadaj, zadaj: sazad napasti

sedemtisočák m brdo od sedam tisuća, sedam hiljada metara

sedmérec -rca m
1. sedmerac, stih od sedam slogova
2. sedmerac, v. i sedemmetrovka

sédno s sadno, dekubitus, rana od ležanja, zaležaj, obležina, proležanj

senár -ja m (lat. senarius) senar, stih od šest jampskih stopa

sénast -a -o sa ranama od ležanja ili sjedenja (se-)

senčílo s zaklon od svjetlosti (sve-), za oči

sénčiti -im
1. sjenčiti (se-), zaklanjati od svjetlosti: senčiti rastline
2. osjenjivati: senčiti risbo

séne sen ž mn. dekubitus, sadno, rana od ležanja ili sjedenja, v. i sedno

sesljáti -am (ə) u govoru ne razlikovati piskave od šuštavih suglasnika (c — č, z — ž; s — š), nego za jedne i druge govoriti neki srednji suglasnik

sestrádati -am (ə)
I. izgladniti: sestradati koga
II. sestradati se izgladnjeti (-ne-), iznemoći, malaksati od gladi: na Rabu smo se strašno sestradali

sestrána ž dijal. sestrična, sestra od strica, od tetke, od ujaka

sestríčna ž sestrična, sestra od strica, od tetke, od ujaka