Franja

skrȅtānje s, skrétānje s
1. odklon: skretanje magnetske igle
2. obračanje, obrat, zavijanje na stran

slàbina ž, slabìna ž
1. anat. lakotnica: ljudi se hvataju za -e od smijeha
2. bočna stran polja, reke ipd.: stajao je na obali Morave, vodeni čopor mljackao je -e njegove njive

tàban m (t. taban)
1. podplat: donja strana stopala zove se potplat ili taban; gori mu pod -ima; dati vatru -ima podkuriti komu pod podplati; zapeti, odapeti -ima o ladinu naglo jo pobrisati; potprašiti nekome -e pognati koga v beg; lizati nekome -e
2. star. čevelj: graditi kulu u širinu od trideset tabana
3. dial. spodnja stran česa: u tom kotlu ili oknu zbira se podzemna voda na dnu, na tabanu

tujeróden -dna -o tuđ, stran po rođenju, po porijeklu, poreklu

tùra ž (t. tura, tugra)
1. sultanov monogram, pečat na listini: na zidu, kao jedina slika, carska tura, monogram carskog imena
2. stran kovanca z vladarjevo glavo: tura-jazija v žrebanju, metanju kovanca cifra mož

ùsperica ž, ùspērnica ž leva, topa stran lemeža

varàknuti vàraknēm
I.
1. preslepiti, ogoljufati: bio je varaknut od kmetova
2. izmakniti se, umakniti se, odskočiti, skočiti na stran: varaknuti u stranu
3. obrniti: varaknuti volanom lijevo i desno
II. varaknuti se gl. varaknuti I. 2. in varaknuti 3.

vȑdnuti -nēm
1. pomigniti: vrdnuti komu očima
2. izogniti se, zmigniti: da ona ne vrdnu glavom, pogodila bi je posred temena
3. skočiti na stran: medvjed vrdne nastranu; vrdnuti razgovorom na drugu stranu pogovor speljati na drugo stran, na drug predmet

zádak zátka m
1. zadek, (živalska) zadnjica: tresnuo konja po -u
2. zadnja stran: između čempresa se vidi tamni zadak maslinove šume

zaošénuti -òšēnēm odriniti na stran: zaošeni malo taj kraj grede

zaošìjati -ām zaobrniti na stran: plam se krši, a kada ga vihor zaošija, po crnoj se pučini savija

zaošijávati -šìjāvām obračati na stran

zaošínuti -òšīnēm
1. zaobrniti na stran, zasukati
2. ošiniti z bičem

žȁbica ž
1. žabica
2. vrsta ognjemetne rakete: prašte rakete i žabice
3. okras na pištoli, puški
4. zaponka pri opanku
5. spodnja stran konjskega kopita
6. mandelj, drgal
7. bot. veliki odolin
8. praviti -e metati kamenje, da odskakuje od vodne površine

ìći ìdēm, oni ìdū, vel. ìdi, aor. ìdoh ìde ìdoše, impf. ȉdāh ȉdaše, del. ìšao ìšla
1. iti: ići pješke, peške; sada idemo kući; kada idete u grad?; skoro će ići vlak, voz; sat ide polagano; poslovi idu slabo; to ide na tvoj trošak; to joj ne ide u glavu; ići u nekoj stvari suviše daleko; ići čijim stopama, čijim tragom iti po stopinjah nekoga; ići s duhom vremena; ići u korak s modom; ići kome uz nos kljubovati komu; ići kome na živce; ići od sebe iti na stran; ići trbuhom za kruhom; idi mi s očiju! izgubi se mi spred oči!; to mi ne ide iz glave; ide mu karta ima srečo v igri, pri kartanju; ide joj san na oči drema se ji; ići dokraja gnati zadevo do konca; ići za svojim očima, za svojom glavom samostojno se odločati; to mu je išlo za rukom to se mu je posrečilo; ići kome na lijepak iti komu na limanice; to mu ne ide od ruke to mu ne gre od rok; ići na tanak led lotevati se negotove stvari; ići svojim putem brigati se za svoje zadeve; ta idi, molim te! beži no, beži!; što ne ide, ne ide kar ne gre, ne gre
2. potovati, peljati se: ići vozom, vlakom na more; ići parobrodom, avionom
3. iti, padati: čitav dan ide kiša
4. prihajati, približevati se: već ide proljeće, proleće
5. vreti na dan: suze joj idu na oči
6. prodajati se: ova roba dobro ide (na pijaci)
7. prizadevati si: on ide za tim da se okoristi situacijom
8. voditi: ova ulica ide kroz čitavu varoš
9. biti: odmah iza mosta, iza kuće ide željeznička pruga
10. hoditi, družiti se: kaži s kim ideš i ja ću ti kazati ko si
11. tikati se: ove riječi tebe idu
12. iti, biti: koliko puta ide pet u deset?
13. nanašati se: na težak zločin ide težak zakon
14. iti, pripadati: sve ćeš dobiti što te ide
15. spadati: Mažuranić ide u red najvećih pjesnika naših
16. dogajati se: sve to ide i dan-danas
17. idi u peršun! pojdi k vragu!; idi u bestragiju! izgini, da ne slišim več o tebi!

kȁpa ž kapa: službena, studentska, vojnička, sportska, šoferska kapa; kapa sa štitnikom kapa s senčnikom; bacati -u uvis metati kapo v zrak od veselja; mrka kapa zla prilika nič dobrega ne pomeni, če srečaš črno kapo (duhovnika); davati -om i šakom dajati radodarno; djevojka je pošla pod -u dekle se je omožilo; vrabac mu je pod -om ima tiča pod klobukom, ne pozdravlja; nakriviti -u potisniti kapo na stran, prešerno se vesti

poradi predl. z rod. zaradi: poradi vlastitog dobitka; zlato dospeva poradi izrade u ruke svakojakih veštaka; ići poradi sebe iti na stran

pòzadina ž
1. zaledje: slati iznurene trupe u -u
2. ozadje: pozadina pozornice ozadje odra; pozadina slike zadnja stran slike; potisnuti koga u -u

rȁskorāk m
1. razkorak: raskorak u gimnastici
2. ekspr. braća idu u raskorak vlečeta, vlečejo vsak na svojo stran

vȁška ž (t. vašak) pes, kužek: svaka vaška obaška vsak vleče na svojo stran; ona pristaje da se vole na njen način, a ako njemu ne podnosi, svaka vaška obaška; živjeti kao mačka i vaška gledati se kot pes in mačka; doterati do vašaka priti na nič, v življenju izgubiti vse