sveštenodéjstvovati -ujēm opravljati božjo službo
šȉškati -ām
1. pomirjevati, uspavati: šiškati dijete, konja
2. ekspr. opravljati spolni akt: sve onako ispod mudra on nju šiška; šiška se ona u šesnaestu
čèšati čȅšēm
I.
1. praskati: tuđa ruka svrab ne češe; ne češi se gdje te ne svrbi
2. česati: češati konja
3. mikati: češati vunu
4. češati jezik o koga opravljati koga
II. češati se
1. čohati se: češati se o drvo
2. dotikati se: dvije, dve bukve su se s ukrštenim granama češale jedne o druge
ìspit m
1. izpit: diplomski, stručni, sudački, sudijski, oficirski, vozački, šoferski ispit; polagati ispit opravljati izpit; pismeni i usmeni ispit popravni ispit ponavljalni izpit
2. zasliševanje: ispit svjedoka pred sudom; uzeti svjedoka na ispit
3. izpraševanje: seljaci uzeše paroha na ispit
4. zaroka pred duhovnikom z izpraševanjem krščanskega nauka
matúra ž (lat. maturus) matura: velika, mala matura; položiti -u opraviti maturo, polagati -u opravljati maturo
mòlitva ž molitev: -ići na -u; čitati -u opravljati molitev; izgovoriti -u odmoliti
nȕžda ž (rus.)
1. sila, stiska, potreba: u slučaju -e če je sila; nužda zakon mijenja; izlaz za -u zasilni izhod; pomagati koga u -i pomagati komu v sili
2. nuja: nužda jasnog mišljenja
3. telesna potreba: mala, velika nužda; vršiti -u opravljati potrebo
opijèlo s (ijek.), opélo s (ek.) pogrebne molitve: držati kome opijelo opravljati za kom pogrebne molitve
rigòrōz -óza m (lat. rigorosus) rigoroz: polagati rigoroz opravljati rigoroz, strogi izpit
zànāt -áta m (t. sanat, ar.) rokodelstvo, obrt: dati koga na zanat dati koga učit rokodelstva, obrti: stolar po -u; raditi zanat; od patriotizma napraviti zanat; bio je pisac po -u bil je pisatelj po poklicu; tjerati svoj zanat opravljati svojo obrt; majstor od -a dober mojster