Franja

golen... gl. golijen... in goljen...

gòra ž, tož. gȍru, zval. gȍro, mn. gȍre, rod. mn. górā
1. gora: crnogorske -e
2. gozd, hosta: gora vrvi hajducima
3. vejevje: kopajte me pod jelikom tankom, pokrijte me -om listopadom
4. Zagrebačka gora, Skopska Crna gora, Crna gora (planina), Crna Gora (republika), Dilj-gora; šimširova grana sa devete -e daljno sorodstvo; naše -e list naš človek; od nevešta i gora plače nevednež vse uniči; ići, odmetnuti se u -u oditi med hajduke; i u -u i u vodu ići s kim iti s kom čez drn in strn; krsti vuka, a vuk u -u slab človek je nepoboljšljiv

gòrjeti gòrim, gòrāh -āše, gòrio gòrjela (ijek.), gòreti gòrim, gòrāh -āše, gòreo gòrela (ek.) goreti: drvo, benzin, ugalj gori; na nebu gore zvijezde, zvezde; gorjeti od nestrpljenja; gorjeti između dvije, dve vatre biti med kladivom in nakovalom

gȕba ž
1. med. gobe, lepra: i kad bješe Isus u jednom gradu, i gle, čovjek sav u -i in ko je bil v nekem mestu, je bil tam človek, poln gob
2. vet. garje domačih živali
3. pokvarjenost: kaluđer izgledaše bogobojažljiv, ali pod blagim riječima pun -e
4. pokvarjenec, lopov
5. kresilna goba: guba bukova

gúnjac -njca m gl. gunj 1. in gunj 2.: odbornici, sve sami seljaci, u novim, odugim gunjcima; prosta postelja pokrivena gunjcem; nije bio kaput nikada prijatelj gunjcu gospod in kmet nista nikoli bila prijatelja

hâljka ž kratek ženski brezrokavnik: -u na bataljku pobrati šila in kopita ter oditi po svetu, na potep, potepsti se

hlev... gl. hlijev... in hljev...

ȉgdje (ijek.), ȉgde (ek.) prisl. kjer že, kjer koli: oženio se pukom siroticom bez igdje ičega i igdje ikoga svoga oženil se je s siroto, brez premoženja in brez svojih ljudi; nema dokaza da su Ćirilo i Metodije igdje među Slovenima radili pre no u Moravskoj i Panoniji; toga nema ovdje, pa sumnjam da će igdje u svijetu biti

isce... gl. iscije... in iscje...

isec... gl. isijec... in isjec...

ishòdēnje s
1. vzhajanje
2. izhajanje, izviranje, prim. ishoditi 2. in ishoditi 3.

ȉzašto prisl.: Ilija ne upita za brata, ni za drugu snahu, niti izašto Ilija ni vprašal za brata in ne za drugo snaho, sploh za nič; taj dečak hoće u glumce, dođoh da ga vidim, pa ako je izašto da mi ga date če je sploh za kaj, mi ga dajte

izbòljeti -līm (ijek.), izbòleti -līm (ek.)
1. prebiti svoj čas v bolniški postelji: pošto je nesretni Mijat nešto izbolio i životom objačao, pošalju ga kotarski sudnici u Mletke ker je nesrečni M. prebil določen čas v bolniški postelji in se telesno okrepil, so ga okrajni sodniki poslali v Benetke
2. gl. izbolovati

izde... gl. tudi izdje... in izdije...

izdòbriti ìzdobrīm dobro se končati: Ja vam kažem da ne valja što diraju u ćupriju, i neće izdobriti, vidjećete in ne bo se dobro končalo, boste videli; siromaštvo seljaka ne može nikom izdobriti ni trgovcu, ni zanatliji, ni radniku da je kmet reven, to za nikogar ni dobro, ne za trgovca, ne za obrtnika in ne za delavca

ize... gl. tudi izije... in izje...

izleč... gl. izliječ... in izlječ...

izmen... gl. izmijen... in izmjen...

iznahòditi -àhodīm iznajdevati: ovakve ljude morale su zemaljske vlasti iznahoditi i vezane pod stražom u konzulat doterivati take ljudi so morale deželne oblasti najdevati (poiskati) in jih...

ìzor m: dati volove na izor posoditi komu vole za oranje in dobiti za plačilo žito