Franja

grôžđe s grozdje: kiselo, slatko, suho grožđe; otpremiti koga u suho grožđe uničiti koga; nalaziti se u nebranom -u biti v stiski

hlâd m, mest. u hládu
1. hlad: večernji hlad; ići za -a; prvi hladovi; šetati po hladu
2. senca: sjesti u hlad; do pola ulice, sokaka pao je već hlad
3. sjediti u hladu biti na hladnem, ekspr. biti v zaporu
4. debeli hlad prijetna senca, lenarjenje

hláditi hlâdīm, hládi, hlâđāh, hlâđen -a -o
I. hladiti: hladiti vino u ledu; hladiti jelo; u nas je razum da hladi bijesne strasti naše; hladiti s kim kašu biti s kom prijatelj
II. hladiti se
1. hladiti se: hladiti se lepezom, uveče pred kućom
2. postajati hladen, ravnodušen: hladiti se prema starim prijateljima

hljȅb m (ijek.), hlȅb m (ek.)
1. kruh: bijeli hljeb, beli hleb; crni, pšenični, kukuruzni, ražani hljeb; biti na bijelom -u čakati na izvršitev smrtne obsodbe; s strahom čakati na rešitev prošnje; dočekati koga s -om i solju prijazno sprejeti koga; tražiti -a preko pogače biti neskromen, prešeren v svojih zahtevah; nasušni hljeb vsakdanji kruh; carev hljeb ekspr. cesarski kruh, državna služba
2. hleb, kolač

hrámati hrâmām, hrâmljēm šepati: hramati od djetinjstva; kobila hramlje na prednju nogu; hramati u latinskom jeziku biti slab v latinščini; ljetina hramlje letina slabo kaže

iskòčiti ìskočīm
1. skočiti iz: iskočiti iz kola, iz kolosijeka, iz koloseka; od nestrpljenja iskočiti iz kože
2. pokazati se: iskočile mu žile na ruci
3. narediti se: od udarca mu iskočila kvrga na glavi
4. vzdigniti se, vziti: sunce je iskočilo za kopije visoko
5. povzpeti se: preko noći iskočiše na položaje ljudi dosad nepoznati
6. skočiti iz očnic: da oči iskoče od vrućine, od straha, od muke
7. iskočiti davolu iz torbe biti namazan z vsemi mažami

isljeđenje s (ijek.), isleđénje s (ek.) preiskava: povesti isljeđenje začeti preiskavo; biti pod -em biti v preiskavi; povesti koga na isljeđenje poslati koga v preiskavo

ȉstraga ž
1. preiskava: voditi -u protiv koga; biti pod -om biti v preiskavi; istraga još traje
2. uničenje, poguba, zator: goniti neprijatelja do končne -e; istraga poturica u Crnoj Gori; borbi našoj kraja biti neće do -e turske ili naše

ìsūti ȉspēm, vel. ȉspi, aor. ìsuh ȉsū, izsuti, izliti: isuti pijesak; isuti mlijeko; isule mu se kraste po licu naredile so se mu kraste po obrazu; isuti riječi; isuti srce biti zgovoren, biti odkrit

ȉzdāh m, mn. ȉzdāsi ȉzdāhā
1. izdih: izdah i udah
2. ekspr. izdih, konec, smrt: takav bijaše do -a; biti na -u biti na koncu

ìzjesti ìzjedēm (ijek., ek. tudi izesti)
I.
1. pojesti: dok čovjek s čovjekom tovar soli ne izjede, ne može ga poznati; ribe su ga u moru izjele; dosta sam ja u vas soli i hljeba izio (i hleba izjeo); u slast izjedoh ovaj komad pogače
2. odjesti, utrgati: izjede mi od zarade
3. izčrpati: ranije su mislili da kukuruz izjede zemlju gore od drugoga žita
4. razjesti: rda s vremenom i gvožde izjede
5. opikati: izjedoše nas komarci, buhe
6. izjesti batine biti tepen; izjesti vatru biti hudo ozmerjan; kuga ga izjela, da bog da daj bog, da bi ga kuga pobrala; izjeo vuk magare volk je raztrgal osla = zgodilo se je nekaj hudega, toda za to se nikdo ne zmeni, nikomur ni mar
II. izjesti se
1. pojesti se, požreti se: najbolje bi bilo sve pauke stjerati u veliku prostoriju, neka se medusobno izjedu
2. obrabiti se: šta vi radite kada se poluga na koturu izjede
3. ekspr. sunce se izjelo sonce je mrknilo

ìzmak m
1. pretek: po -u roka
2. konec: zima je na -u; biti na -u života; doći na izmak biti na koncu svojih moči
3. rob: doći na izmak šume

jédar -dra -o, dol. jêdrī -ā -ō
1. jeder, klen, jedrnat: jedar čovjek, stil; -o drvo
2. čvrst, zdrav: -a grabovina
3. trd, čvrst: -e grudi
4. močan: jedar smijeh
5. surov: -a ruda
6. biti jedar kao puce biti zdrav kot riba

jȅsti jȅdēm
I.
1. jesti: jedi dok si gladan; jede kao da je cio, ceo dan kopao; mi moramo svaki dan jesti; sjedimo kod stola i jedemo ručak; što vi to jedete?
2. razjedati, gristi: rda jede gvožde; nenavidnost ga jede
3. gristi, pikati: a njega su cijelu noć jele vaške
4. spodjedati, odnašati: Morava jede plodnu zemlju
5. jesti hljeb svoj u znoju lica svoga jesti kruh v potu svojega obraza; jesti kome iz ruke biti komu pokoren
II. jesti se
1. jesti se: ne živi se da se jede, već se jede da se živi
2. njegova se jede njegova beseda nekaj velja
3. jede mi se imam tek
4. gristi se: jedem se od muke gledajući kako lijeno radiš
5. sunce, mjesec se jede začenja se sončni, mesečev mrk

jèzičac -čca m, jezíčak -čka m
1. jeziček: podmazati komu jezičac; biti jezičac na vagi (vazi) = igrati jezičac na kantaru biti odločujoči faktor v neki situaciji
2. bot. slatinka
3. bot. volovski jezik

kàbūl -úla m (t. kabul, ar.) privoljenje: kabul činiti strinjati se, biti istih misli

kàil neskl. prid. (t. kail, ar.) sporazumen, zadovoljen, voljan: biti kail čemu biti s čim sporazumen: stari nije tome kail bio stari se s tem ni strinjal

kàpac neskl. prid. (it. capace) biti kapac čemu biti kos čemu: Ano, ti si kapac svemu

kàtanac -ānca m (it. catena)
1. obešanka, žabica: otključati, zaključati katanac; zatvoriti katancem; halka s katancem obroček z obešanko; metnuti kome katanac na usta; nalaziti se s one strane -a biti v zaporu
2. bot. rumeni katanec, Reseda luteola

kàzan m (t. kazan, perz.)
1. kotel: bakarni, vojnički, rakijski kazan; kazan za pečenje rakije; parni kazan; spasti na kazan skupno se hraniti v menzi; kazan je pošao žganje je začelo teči; osjećati se kao u -u biti v hudih skrbeh
2. etn. svinjka: igrati se -a